Pretraga

Sedam Tolstojevih tajni za sretan život

A- A+

– Dosta se toga može naučiti o umjetnosti življenja iz Tolstojeva romana Rat i mir, u kojem se vjerno prikazuju ljudska taština i ludost, seksualna ljubomora i obiteljski odnosi. No štošta se može naučiti i iz života samog romanopisca, govori pisac hrvatskih korijena i bogate inozemne karijere Roman Krznarić, koji se bavi tematikom načina življenja i društva promjena.

Osim iz bogatog stvaralačkog opusa Lava Nikolajeviča Tolstoja, o načinu življenja se dosta može naučiti i iz biografije ovog velebnog ruskog književnika. Naime on je prošao kroz razne životne faze.

Tolstoj je bio pripadnik ruskog plemstva, a njegova obitelj je posjedovala veliko imanje i stotine sluga. Rane godine mladog velikaša bile su ispunjene razvratnošću, nemoralom i nasiljem.

– Ubijao sam ljude u ratovima i izazivao ih na dvoboje kako bi ih ubio, napisao je tako jednom.

“Gubio sam na kartama, izrabljivao seljake, osuđivao ih na kazne, živio raskalašeno, varao ljude …tako sam živio deset godina.”

No postupno je odbacio svoj dekadentni način ophođenja, kao i naslijeđena uvjerenja o svom aristokratskom podrijetlu, usvajajući radikalni, nekonvencionalni svjetonazor koji je šokirao njegove suvremenike.

Kroz sedam postulata koji slijede provjerite kako nam Tolstojevo životno putovanje može pomoći da preispitamo vlastitu filozofiju života, a koje prenosi Buka.com.

Izdvojeni članak

Sretan rođendan Google: Stvari koje sigurno o njemu niste znali

Budite otvorenog uma

Jedan od Tolstojevih najvećih talenata bila je njegova sposobnost i spremnost da promijeni svoj stav na osnovu novih iskustava. Užasno krvoproliće kojem je svjedočio dok je ratovao u ratu na Krimu 1850-ih godina pretvorio ga je u pacifista.

Godine 1857. nakon što je vidio javno pogubljenje giljotinom u Parizu – nikada nije zaboravio tupi udarac odrubljene glave kada je pala u kutiju. Nakon toga postaje uvjereni protivnik države i njenih zakona, vjerujući da su vlade ne samo brutalne, već suštinski u službi bogatih i moćnih. ‘Država je zavjera’ napisao je jednom svom prijatelju.

‘Od sada nikada neću služiti nijednoj vladi nigdje.’ Tolstoj je bio na putu da postane anarhist. On bi bio prvi koji bi nas ohrabrio da preispitamo fundamentalna uvjerenja i dogme uz koje smo odrasli.

Izdvojeni članak

Iznenađujuće: Kako vaše ime utječe na uspjeh u životu

Gajite empatiju

Tolstoj je pokazivao neuobičajenu sposobnost za suosjećanje, stavljajući se u položaj ljudi čiji životi su bili drastično različiti od njegovog. Tijekom 1860-ih, ne samo da je obukao seljačko odijelo, već je počeo i raditi zajedno sa emancipiranim radnicima na svom imanju, orući polja i popravljajući njihove domove vlastitim rukama.

Za plemića plave krvi, ovakve ponašanje bilo je nevjerojatno. Iako je tu nesumnjivo bilo paternalističkog odnosa, on je uživao u društvu seljaka i svjesno se klonio književnih i aristokratskih elita u gradovima.

Tolstoj je vjerovao da nikada ne možeš razumjeti život drugih ljudi dok ga sam ne iskusiš.

Izdvojeni članak

Zanimljivo otkriće: Koliki vam je IQ potreban za uspjeh u životu

Učinite nešto za druge

Tolstoj se razlikovao od drugih pripadnika više klase i time što je poduzimao konkretne aktivnosti kako bi olakšao težak život drugim ljudima. Najbolje se to vidi iz njegovog rada na pružanju pomoći gladnima.

Nakon propale žetve 1873. godine, Tolstoj je prestao pisati Anu Karenjinu na godinu dana kako bi organizirao pomoć gladnima, kazavši tom prilikom jednom rođaku:

‘Ne mogu se odvojiti od živih stvorenja, kako bih se bavio izmišljenima.’ Njegovi prijatelji i obitelj su mislili da je suludo da jedan od najboljih romanopisaca na svijetu zapostavi rad na svome remek djelu po strani. On je to ponovo učinio 1891. godine kada je zavladala glad, radeći dvije godine u javnim kuhinjama i prikupljajući novac.

Možete li zamisliti danas da pisac koji prodaje najveći broj knjiga po strani ostavi svoju najnoviju knjigu kako bi dvije godine radio kao humanitarac?

Pokušajte jednostavno živjeti

Nakon mentalnog sloma krajem 1870-ih godina, Tolstoj je odbacio svu organiziranu religiju, uključujući i Pravoslavnu crkvu uz koju je odrastao. Prihvatio je revolucionarnu granu kršćanstva zasnovanu na duhovnom i materijalnom uzdržavanju.

Prestao je piti i pušiti te postao vegetarijanac. Također je inspirirao stvaranje utopijskih zajednica u kojima se živi jednostavno i samostalno i gdje je sva imovina zajednička.

Ove zajednice su se proširile po svijetu te utjecale na Ghandija da osnuje ašram 1910. godine koji je nazvan Tolstojeva farma.

Čuvajte se svojih kontradikcija 

Ovaj novi, jednostavniji život donio je svoje borbe i kontradikcije. Tolstoj je bio poznat po tome što je propovijedao univerzalnu ljubav, a ipak se stalno svađao sa svojom ženom. Pored toga, apostol jednakosti nikada nije bio u stanju da u potpunosti napusti svoje bogatstvo i privilegirani način života.

Doživio je duboku starost u ogromnoj kući sa slugama. Ali početkom 1890-ih uspio je, protivno željama njegove obitelji, odreći se autorskih prava na veliki dio njegova književnog opusa, žrtvujući veliko bogatstvo.  

Imajući u vidu privilegiranu poziciju s koje je Tolstoj započeo svoj život, njegovu osobnu transformaciju, iako ne potpunu, on ipak zaslužuje naše divljenje.

Izdvojeni članak

Ove stvari vas dokazano čine sretnijima

Izučite neki obrt

Tolstoj je shvatio da je postizanje ravnoteže između uma i tijela esencijalni dio njegovog kreativnog procesa. Ne samo da je redovno ostavljao olovku, kako bi vodio konja sa plugom za oranje preko polja, već je držao kosu i pilu naslonjene na zid pored svog radnog stola.

U posljednjim godinama Tolstojeva života, kada su pisci i novinari dolazili da odaju poštovanje ovom bradatom mudracu, uvijek bi se iznenadili kada bi našli jednog od najpoznatijih pisaca na svijetu nagnutog nad postolarskim alatom kako pravi par čizama.

Da je Tolstoj danas živ, on bi sigurno savjetovao da naučimo neki obrt radije nego da trošimo toliko slobodnog vremena na fejsbučenje i slanje sms-ova.

Proširite svoj društveni krug

Najvažnija Tolstojeva životna lekcija je da shvatimo kako je najbolji način preispitivanja svojih pretpostavki i predrasuda te razvijanja novih vidika, to da se okružimo ljudima čiji se stavovi i stil života razlikuju od naših.

U Uskrsnuću, on ističe kako se većina ljudi – bilo da su političari, poslovni ljudi ili lopovi – ‘instinktivno drži kruga ljudi s kojima dijele iste poglede na svijet i mjesto u njemu’. Zaštićeni unutar grupe sebi sličnih ljudi, možemo misliti da je sasvim normalno i opravdano imati dvije kuće ili se protiviti istospolnom braku ili bombardirati zemlje na Bliskom Istoku.

Ne možemo uvidjeti da su takvi stavovi možda perverzni, nepravedni, netočni jer smo unutar kruga sličnih ljudi. Izazov je raširiti svoja krila i provesti vrijeme u razgovoru s onima čije se vrijednosti i iskustva razlikuju od naših. Naš najvažniji zadatak, Tolstoj bi nas savjetovao, je putovanje izvan granica tog kruga.