Pretraga

Istraživanje pokazalo: Više od polovice mladih ne podržava demokraciju u Hrvatskoj

A- A+

Rezultati istraživanja ‘Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj’ provedenog nad dvije tisuće ispitanika od 15 do 29 godina su po prvi put pokazali da više od polovice ne podržava demokraciju i višestranačje. Tek ih četvrtina misli da bi trebali uvesti pravo glasa sa 16 godina, a 11 posto mladih je učlanjeno u neku političku stranku, iako istima ne vjeruju.

www.sapteseri.ro

Na web stranicama Ministarstva socijalne politike i mladih nedavno je objavljen usvojeni Nacionalni program za mlade u razdoblju od 2014. do 2017. godine. Za potrebe izrade navedenog strateškog dokumenta, Ministarstvo je zatražilo da se napravi istraživanje o mladima kako bi se rezultati uvrstili u program, piše Glas Slavonije.

Izdvojeni članak

Tinejdžer napravio aplikaciju za otkrivanje korumpiranih političara

Istraživanje po nazivom ‘Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj‘ prošle godine provele su Vlasta Ilišin, s Instituta za društvena istraživanja, te Vedrana Spajić Vrkaš, sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.  Obuhvaćeno je dvije tisuće mladih u dobi od 15 do 29 godina, a cilj istraživanja je bio dobiti znanstveno verificiran uvid u osnovne značajke suvremene mlade generacije radi definiranja odgovarajuće javne politike prema njima.

Po prvi put više od polovice ne podržava demokraciju i višestranačje

Vlasta Ilišin je nedavno na znanstvenom skupu istaknula kako je demokraciju i višestranački sustav kao ustavne vrijednosti prvi put u ovom istraživanju podržalo manje od polovice ispitanika. Rezultati su pokazali kako čak 40 posto mladih traži jake vođe dok samo jedna četvrtina demokraciju vidi kao najbolji sustav.

U zaključku su autorice istraživanja istaknule kako je očito da među mladima postoji nerazumijevanje političkog pluralizma te demokratskih vrijednosti i procesa. Upozorile su i na postojanje znatnih deficita u demokratskom potencijalu mladih zbog prilično raširenog prihvaćanja autoritarnih tendencija.

Izdvojeni članak

Građanima otišlo preko glave: Peticija za eliminaciju svih aktualnih političara enormno raste

Prisutan pad povjerenja u sve društvene i političke institucije

S obzirom da su mladi nezadovoljni demokracijom u Hrvatskoj (58 posto), do promjene takvog stava može dovesti njihova veća uključenost u procese donošenja odluka. No istraživanje je pokazalo kako mladi smatraju da im je za učinkovito sudjelovanje nužno prethodno steći odgovarajuća znanja i vještine.

Navedeni rezultati i nisu začuđujući uzmemo li u obzir da je među mladima prisutan pad povjerenja u sve društvene i političke institucije, a pogotovo u medije i većinu političkih aktera.

Stoga danas svaka treća mlada osoba najviše povjerenja pokazuje prema vojsci, vjerskim institucijama, predsjedniku Republike Hrvatske i policiji. Na suprotnoj strani su se našli Vlada i Sabor te političke stranke prema kojima mladi iskazuju najmanje povjerenja.

Izdvojeni članak

Otkrijte zanimanje: ‘Politika je kurva, ali je se da upristojiti’


Samo četvrtina za da sa 16 godina imamo pravo glasa

Svega četvrtina ispitanika podržava ideju da se osobama sa 16 godina omogući pravo glasa, jer tvrde da to neće povećati njihov politički utjecaj niti će pridonijeti demokratizaciji. Čak 56 posto drži da mladi u današnje vrijeme uopće ne žele sudjelovati na izborima. Također njih 53 posto smatra da prije snižavanja dobne granice za glasanje treba osposobiti mlade za preuzimanje uloge građanina u obrazovnom procesu. Drugim riječima njihovo mišljenje ide u prilog uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

Mladi politiku doživljavaju kao nepoštenu djelatnost

Mada mladi u najvećoj mjeri nemaju povjerenja u političke stranke, svejedno ih to ne sprječava da postanu njihovi članovi. Od ispitanika, njih 11 posto je bilo dijelom neke stranke. – Razlozi se, po svemu sudeći, kriju u klijentelizmu. Naime, čak 27 posto mladih članova neke stranke uopće nije zainteresirano za politiku, a samo ih 14 posto ima povjerenje u stranke, istaknula je Ilišin.

Kako su pokazali rezultati istraživanju, među mladima raste opća nezainteresiranost za politiku (s 38 na 54 posto), a više od polovice ih ne podržava ni jednu stranku. Doduše dvije trećine je spremno izići na izbore. Mladi ispitanici takve odgovore obrazlažu percepcijom politike kao nepoštene djelatnosti (80 posto) i nezainteresiranosti njenih aktera za probleme mladih (73 posto), ali i u tome da se sami mladi ne osjećaju dovoljno kompetentnima za bavljenje politikom (57 posto).

– Promjene u nizu stvari koje nisu samo politika dosta su vidljive. Mladi izgledaju kao balon koji je netko probušio, pa su se izdušili. Naime, pada sve živo što ne treba padati i raste sve ono što ne treba rasti. To se vidi u politici, ali i u mnogo čemu drugome, primjerice u individualnim vrijednostima i slobodnom vremenu, a skrivene, nepoželjne vrijednosti rastu. Primjerice, raste osjećaj da je za uspjeh u društvu potrebna politička podobnost. U isto vrijeme opada slaganje, s tim što je za to potrebno znanje, poštenje, zalaganje, korektnost i slične vrijednosti, izjavila je Vlasta Ilišin s Instituta za društvena istraživanja.