PISA ISTRAŽIVANJE: ZABRINJAVAJUĆI REZULTATI ILI FETIŠIZACIJA RANG LISTA?

U HRT-ovoj emisiji Peti dan ovoga se petka, između ostaloga, govorilo i o rezultatima OECD-ova PISA istraživanja za 2015. godinu. Istraživanje, koje se provodi u trogodišnjim ciklusima i koje je u Hrvatskoj provedeno četvrti put, dalo je zabrinjavajuće rezultate pa su se njima, u raspravi koja je zauzela veći dio emisije, pozabavili i komentatori Petog dana, Marija Selak, Nino Raspudić, Boris Jokić i Luka Popov.

Screenshot

Možete li riješiti ova pitanja s PISA testiranja?

Očekivano, značenje rezultata PISA istraživanja prvi je komentirao Boris Jokić, nekoć voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme. Podsjetio je da su naši učenici ostvarili slabiji rezultat od onoga iz 2006. godine, kada smo se prvi puta uključili u istraživanje. Istaknuo je pokazatelje koje smatra važnijima od samoga prosjeka na ljestvici – velik broj naših učenika ispod je druge PISA razine što ukazuje na funkcionalnu matematičku, prirodoslovnu i čitalačku nepismenost.

Oštro je naglasio da se političke i akademske elite uporno i uopće ne osvrću na ovakve stvari, već da nas ‘obasipaju glupostima i idiotizmima koji nemaju veze sa stvarnošću i budućnošću’. Ključnim razlogom ovakvog rezultata istaknuo je naš nereformiran sustav odgoja i obrazovanja. 

– Kao društvo nismo pokazali niti strpljenje niti elementarni politički, društveni dogovor da obrazovanje stavimo kao prioritet i da ga zapravo promijenimo. Nekoliko je elemenata koji su tu važni. Potrebno je produljiti osnovnoškolsko školovanje sosam na devet godina, a paralelno je potrebno provesti kurikularne promjene. To nije promjena samo programa, već promjena pristupu učenja i poučavanja. To treba biti promjena i pomak ka funkcionalnim pismenostima, praktičnim vještinama, u krajnjoj liniji, da škola bude svrsishodna životu mladih ljudi, kazao je Jokić.

Boris Jokić: Mladi učinkovitije uče izvan škole, pa školu moramo približiti životu

Što sve ne valja s PISA istraživanjem? 

Marija Selak osvrnula se, pak, na mogućnost da nešto ne valja sa samim istraživanjem rekavši kako PISA istraživanje uzimamo kao samorazumljivo te kako ono ima retoriku putem koje se obrazovanje prikazuje u smislu natjecanja ili utakmice u kojoj je važno biti prvi. 

– Živimo u vremenu fetišizacije rang lista i fetišizacije reformi. PISA istraživanja sporno je na više razina. Obrazovanje se svodi na mjesto na listi, a sporan je i izbor znanja koja se istražuju, primjerice, gdje je umjetničko polje?, zapitala se Selak i potom se osvrnula na normativni aspekt istraživanja, zaključivši kako si takva istraživanja uzimaju za pravo da postaju glavno mjerilo. 

Luka Popov, inače i moderator ovotjedne emisije, usporedio je PISA s TOEFL testiranjem i dao primjer prema kojemu su Tajvanci, po TOEFL testovima, najbolji u engleskom jeziku, dok u praktičnoj primjeni nisu znali operativno baratati jezikom. I on je doveo u pitanje samo istraživanje i zapitao se mjeri li ono zaista sposobnost učenika da kasnije budu produktivni članovi društva. 

Nino Raspudić složio se da ne treba fetišizirati ovakve stvari i nikako „ne pasti u zamku da te prvo proglase glupim, a onda ti nude lijek da te učini pametnijim“. No, rekao je kako rezultati PISA istraživanja ipak nešto govore.

– Mislim da trebamo polaziti od samih sebe i promišljati unutar svojeg horizonta, a uzeti ovakva šira istraživanja i komparaciju s drugim zemljama kao pokazatelj što je dobro, a što nije dobro. Moguće da je ovaj rezultat loš rezultat školstva. Možda bi rezultati bili još gori kada bismo napravili reformu , možda nas ovakvo školstvo drži da ne budemo još niže, nagađao je Raspudić.

Boris Jokić: Bez gospodarstvenika neće biti promjene u strukovnom obrazovanju

Nije samo PISA alarmantna… 

Jokić je potom istaknuo kako postoje brojni pokazatelji o obrazovnim ishodima u hrvatskim školama koji, osim samog PISA istraživanja, ukazuju da zaista imamo problem. Primjerice, naveo je da u 3. razredu osnovne škole 32 posto učenika ima ocjenu 2 ili 3 zaključno iz matematike. Na kraju 7. razreda osnovne škole, 55 posto je učenika koji imaju 2 ili 3 iz matematike. Na kraju 1. razreda srednje škole, u gimnazijama i četverogodišnjim programima, 72 posto je onih koji imaju 2 ili 3 iz matematike, dok istovremeno samo njih 9,6 posto imaju ocjenu odličan. 

– Na ispitivanjima državne mature, u analizi ispitnih zadataka, pokazuje se da učenici zapravo ne znaju neke od elementarnih stvari nakon 12 godina učenja. Dakle, obrazovni ishodi kao takvi ne odgovaraju našim očekivanjima, a ni odgojni ishodi u školi nisu najbolji. Hrvatska škola zapravo ne potiče redovitost učenja, primjerice, 62 posto učenika 8. razreda uči samo prije testa i usmenog ispita. Vremena se mijenjaju, tehnologija se mijenja, mladi ljudi se mijenjaju i zapravo bi škola trebala uhvatiti korak s tim, kazao je Jokić i na primjeru Slovenije pojasnio kako su reforme obrazovanja dugotrajne te kako se njihovi efekti ne mogu vidjeti odmah. 

Selak se složila kako se obrazovanje uvijek može unaprijediti, no ukazala je i na kritike PISA testova koje idu u smjeru da se neke zemlje pripremaju za njih i prilagođavaju im svoj obrazovni sustav.  

– Ako i prihvatimo da je taj test pokazao nešto validno na univerzalnoj razini, kako interpretirati naš loš rezultat? Koliko je to utjecaj loše škole koju treba ili ne treba reformirati, a koliko je rezultat socioekonomskih uvjeta, mentaliteta? Koliko je rezultat toga da smo imali desetljeća jednog totalitarnog društva i školstva gdje ljudi nisu navikli postavljati pitanja, iznijeti drugačije mišljenje, zapitao se Raspudić i iz profesorske perspektive naveo primjer današnjih studenata koji vrlo malo koriste konzultacije.

U ovoj se srednjoj školi provodi vlastita kurikularna reforma

Biflanti i štreberi – jučer i danas. A sutra? 

Jokić je u raspravi, jedini čvrsto stojeći iza stava da rezultati PISA-a ukazuju na ozbiljan problem hrvatske škole, podsjetio na riječi Stjepana Radića koje, kako kaže, stoje i danas. 

– Radić je već tada govorio da je hrvatska škola idealna za biflante, za one koji štrebaju, da ih se uči da se pokoravaju autoritetima i već je tada govorio da su školski programi krivi za to što se mladi ljudi ne mogu zaposliti. 

S obzirom na kritike kolega sukomentatora na samo PISA istraživanje, Jokić je rekao da i bez obzira na PISA-u moramo odgovoriti na alarmantne procjene onih koji rade s učenicima. Obrazovanje kao tema, kako je kazao, 25 se godina nije uspjelo nametnuti kao tema, no ove je godine ušlo u fokus. 

– Nadam se, ako ništa drugo, da će obrazovanje barem ostati u fokusu onih koji odlučuju, da ih stišće, da shvate da je ulaganje u ljude ulaganje u onaj osnovni potencijal i resurs koji ova zemlja ima, a to su ti mladi ljudi. Ako u to ne ulažemo, onda zapravo kao društvo dugoročno nemamo šanse, zaključio je Jokić. 

Upravo su ti mladi ljudi za Srednja.hr prokomentirali rezultate PISA istraživanja i detektirali probleme škole iz svoje, učeničke perspektive. Pa kada učenik sam kaže da je škola simbol štrebanja, onda je prilično jasno da DA – zaista imamo problem. I to upravo problem na koji ukazuju rezultati PISA-e – iz škole nam izlaze mali strojevi sposobni nabiflati telefonski imenik napamet, a istovremeno nesposobni za praktični, stvarni život koji ih čeka. Kako je rekao Jokić, danas se u obrazovanju ne igra utakmica 2016. ili 2017. godine, već nekih tamo 2030-ih, 2040-ih, a naši klinci u toj utakmici već danas ubrzano gube. Ako postoji mišljenje da su rezultati PISA-e diskutabilni i puni prijepora (barem je većina govornika u emisiji zastupala takav stav), ostaje nejasno kako će pokriti oči i uši na jednostavan učenički vapaj koji kaže: učenje je prisila, gradivo je dosadno, a obrazovani smo samo na papiru. 

Stop biflanju, dajmo da razumiju i primjenjuju!

Odgovori