Premijer Plenković branio Barišića tajnim dokumentom Sveučilišta u Zagrebu

Danas se u Hrvatskom saboru glasovalo o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Pavi Barišiću, ministru znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske. Za pokretanje pitanja povjerenja Barišiću glasovalo je 49 zastupnika, suzdržano je bilo njih 18, a 72 zastupnika glasovala su protiv pokretanja pitanja povjerenja. Na taj način, Pavo Barišić ostaje ministar znanosti i obrazovanja u Vladi RH. U jučerašnjoj se, pak, saborskoj raspravi puno pričalo o već mitskom dokumentu Sveučilišta u Zagrebu u koji Srednja.hr do danas nije dobila uvid.

Screenshot: Internet TV Hrvatskoga sabora

Današnjem glasovanju prethodila je jučerašnja rasprava u Saboru, koja je započela u 15 sati, a završila petnaestak minuta iza ponoći. U žustroj raspravi, oporbeni zastupnici, prvenstveno iz redova SDP-a i HNS-a, koji su spomenuti prijedlog i pokrenuli, brojnim su pojedinačnim raspravama i replikama iznosili razloge zbog kojih su smatrali da Pavo Barišić više ne može biti ministar znanosti i obrazovanja.

Bivši rektor Bjeliš demantira izjave rektora Borasa: UniZG nije bilo nadležno za slučaj Barišić

– Nažalost, danas ovdje u Saboru imamo priliku razgovarati o krajnje neugodnoj temi za obrazovni sustav u Hrvatskoj, za znanost u Hrvatskoj, ali prije svega, za Vladu Republike Hrvatske i institucije koje ona predstavlja. Ovdje nije bitan ministar ni kako se on zove. Ovdje je bitno kakvu zemlju ostavljamo djeci i kakav primjer želimo dati djecu. Ako varate, morate snositi posljedice, a iz svega je očito da je ministar varao, na početku sjednice rekao je Davor Bernardić u ime predlagatelja prijedloga.

Osvrnuo se i na odluku Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju prema kojoj je Barišić, u svome radu ‘Does Globalization Threaten Democracy’, plagirao američkog znanstvenika Stephena Schlesingera. Posebno je naglasio da je upravo Hrvatski sabor izabrao članove tog Odbora. Podsjetio je i na činjenicu da ako maturanti prepisuju na državnoj maturi, automatski će im biti zabranjeno polaganje u tekućoj i sljedećoj školskoj godini.

[INTERVJU] Vesnica Garašić: Istupila sam iz Etičkog savjeta UniZG-a zbog narušene neovisnosti njegova rada

‘Prvi čovjek znanosti i obrazovanja nosi teret plagijatorstva’

U ime predlagatelja, govorio je i Ivan Vrdoljak iz HNS-a, također istaknuvši važnost poštivanja institucija iz kojih proizlazi zahtjev za Barišićevom smjenom. Nabrojao je i nekoliko razloga zbog kojih Barišić više ne bi trebao biti ministar, poput očuvanja digniteta demokratskih institucija i temeljnih vrijednosti u obrazovanju.

– Ako prvi čovjek znanosti i obrazovanja nosi teret plagijatorstva, kako onda ostali u tom sustavu mogu dalje raditi, zapitao se Vrdoljak.

Andrej Plenković govorio je ispred Vlade RH, i u obranu ministra Barišića. Kazao je kako se radi o propustu, a ne o plagijatu. Dodao je da je meritum stvari u ovome slučaju jedna fusnota, a oporbi je poručio da se bavi samo etiketiranjem i nazivanjem ministra plagijatorom, a njega osobno falsifikatorom.

– Mislim da se svi slažemo da su znanost i obrazovanje temelj hrvatskog društva, u njemu želimo postići konsenzus, želimo pluralizam i participaciju svih koji mogu dati doprinos. Ministar Barišić i ja imenovali smo novo Stručno povjerenstvo za provedbu Strategije, kazao je Plenković i dodao da je ono sastavljeno na pluralističan način te da je to signal da u obrazovanju i znanosti postoji društveni konsenzus.

Očekivano: Vlada unatoč novim optužbama i pritiscima oporbe nije smijenila Barišića

Suzdržani MOST nije niti sudjelovao u raspravi

Govorio je i prozvani ministar Barišić koji je iskomentirao da ne pamti takve napade kakve on, kako je rekao, doživljava od oporbe. Podsjetio je Barišić i na Rektorski zbor koji je tražio smjenu trenutačnog sastava Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju.

– Teško akademskoj zajednici čija pravila bude prosuđivala politika, rekao je, između ostaloga, Barišić.

Oporbeni zastupnici u više su navrata pokušavali isprovocirati reakciju zastupnika MOST-a, koji u raspravi uopće nisu sudjelovali i koji su, u konačnici, danas glasovali suzdržano.

Isticala su se jučer u raspravama sva etička tijela koja su odlučivala o slučaju ministra Barišića. Tako se tu navodio Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, Etičko povjerenstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, ali i ad hoc Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu.

Ministar Barišić se na primopredaji branio po pitanju plagiranja i još četiri afere

Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu nije bilo nadležno za slučaj Barišić

Tako su Miroslav Tuđman, Branko Bačić, a naposlijetku i premijer Plenković istakuli da je ad hoc Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu također odlučivalo o ministrovu slučaju. Je li to bilo iz neznanja ili neupućenosti, ne znamo, no u dva smo navrata pisali o nenadležnosti etičkih povjerenstava Sveučilišta u Zagrebu u slučaju Barišić.

Navode rektora Borasa, koji je prošli mjesec u HRT-ovoj emisiji Otvoreno također tvrdio da je Sveučilište u Zagrebu odlučivalo o prijavi protiv Pave Barišića, za Srednja.hr demantirao je bivši rektor Aleksa Bjeliš. On nam je ukazao na činjenicu iz Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu – Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu omogućava Etičkom savjetu Sveučilišta pokretanje postupaka samo ako se njima obuhvaćaju zaposlenici i studenti Sveučilišta u Zagrebu. Pavo Barišić u vrijeme podnošenja prijave, bio je zaposlenik Sveučilišta u Splitu.

Isto nam je potvrdila i Vesnica Garašić, predsjednica Etičkog savjeta Sveučilišta u Zagrebu u vrijeme podnošenja prijave. I ona nam je rekla da etička tijela Sveučilišta u Zagrebu nisu mogla odlučivati o prijavi protiv Pave Barišića.

– Predmet je bio kompleksan jer je obuhvaćao prijavu protiv troje zaposlenika na Sveučilištu u Zagrebu i dvoje zaposlenika na Sveučilištu u Splitu, od kojih je jedan bio ministar Barišić. Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu odnosi se na zaposlenike na Sveučilištu u Zagrebu. Nijedno etičko tijelo Sveučilišta u Zagrebu nije bilo nadležno da u slučaju ministra Barišića pokreće ili donosi svoje mišljenje, budući nije bio zaposlenik na Sveučilištu u Zagrebu, kazala nam je u opsežnom intervjuu Vesnica Garašić.

Sveučilište u Zagrebu do danas nam nije ustupilo odluku koju svi krivo interpretiraju

Nakon emisije, u kojoj je rektor Boras mahao dokumentom za koji je tvrdio da je očitovanje etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu na slučaj Barišić, od Rektorata smo tražili hitnu dostavu tog dokumenta. Do danas ga nismo dobili. No, jučer ga je premijer, tijekom svoje rasprave u Saboru, dao u ruke zastupnici Sabini Glasovac.

S obzirom da odluku ad hoc Etičkog povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu nikada nismo dobili iz Rektorata, od dekana Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Aleksandra Jakira zatražili smo odluku Etičkog povjerenstva tog fakulteta. On nam je istu dostavio, a iz koje je vidljivo da je podnesena prijava protiv Pave Barišića, Mislava Kukoča, Ante Čovića i Lina Veljaka.

Odluka etičkog povjerenstva o slučaju Barušić FF-a u Splitu by srednja.hr on Scribd

Etički kodeks UniZG-a vrlo je jasan

U Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zagrebu, članak 1, stavak 1, stoji:

– Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu sadržava moralna načela i načela profesionalne etike kojima se u svom profesionalnom i javnom djelovanju trebaju ravnati nastavnici, znanstvenici, umjetnici i drugi zaposlenici na Sveučilištu u Zagrebu.

Od prijavljenih iz spomenute prijave, samo su Ante Čović i Lino Veljak zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu, dok su Pavo Barišić i Mislav Kukoč u vrijeme podnošenja prijave bili zaposlenici Sveučilišta u Splitu.

U Etičkom kodeksu Sveučilišta u Zagrebu, članak 28, stavak 1, stoji:

– Sva tijela Sveučilišta i njegovih sastavnica dužna su, svako u okvirima svoje nadležnosti, brinuti se za ostvarenje i unapređenje etičkih standarda na Sveučilištu i provedbu Etičkog kodeksa. Ona su ovlaštena autonomno tumačiti odredbe Etičkog kodeksa i primjenjivati ih prema vlastitoj savjesti, u duhu njegovih vrijednosti.

Dakle, sva tijela Sveučilišta, pa tako i etička povjerenstva, dužna su, između ostalog, brinuti za provedbu Etičkog kodeksa Sveučilišta u Zagrebu. Slijedom toga, jasno je da je ad hoc Etičko povjerenstvo Sveučilišta u Zagrebu, a što se tiče spomenute prijave, moglo odlučivati samo o prijavljenima koji su u trenutku podnošenja prijave bili zaposlenici Sveučilišta u Zagrebu. Pavo Barišić to nije bio pa se odluka tog Povjerenstva, koju je jučer u Saboru čitao premijer Plenković, na njega jednostavno ne može odnositi. Drugim riječima, etička tijela Sveučilišta u Zagrebu nisu bila nadležna za prijavu protiv ministra Barišića pa tako o njoj niti nisu mogla odlučivati.

Odgovori