Zabrinjavajući podaci: Svaki peti tinejdžer pati od poremećaja u prehrani
Među osječkim učenicima osnovnih i srednjih škola sve je više onih koji pate od raznih poremećaja u prehrani. U prosjeku svaki peti tinejdžer suočen je s navedenm problemom, bilo da se radi o pretilosti, anoreksiji ili bulimiji.
Poremećaji u prehrani gorući je zdravstveni problem među svim generacijama, pa tako se s istim susreću i učenici osnovnih i srednjih škola. U Osijeku je, pak, svaki peti tinejdžer suočen s poremećajem u ishrani, bilo da se radi o anoreksiji, bulimiji ili pretilosti, a zabrinjavajuća je i slika cijele Hrvatske.
S problemima u prehrani susreće se svaki peti tinejdžer
Jedan prosječan razred od 30 učenika u dobi od 13 godina i više, čini pet posto pretile djece, između 15 i 20 posto djece je s prekomjernom
tjelesnom masom, a bar jedan osoba potajno naginje anoreksiji
ili bulimiji, piše Glas Slavonije.
– Na žalost, u našoj je sredini jako rijetko pronaći dijete kojemu se ujutro prije škole priprema zdrav doručak te mu se za užinu pakira voće. Praksa je da djeca umjesto doručka dobivaju novac kojim u pekarnicama kupuju masne i preslane proizvode, zašećerene napitke ili, još gore, u srednjoškolskoj dobi alkohol ili cigarete. Nakon takvog doručka tinejdžeri najčešće izbjegnu zdravu užinu u školi, dolaze kući i tamo ih čeka ručak koji moraju podgrijavati ili koji sadrži namirnice koje oni ne vole ili koji se najčešće sastoji od kakve tjestenine i preljeva, govori za Glas Slavonije Milena Mandić s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Nastavlja da u takvim slučajevima često ručak ne podgriju adekvatno, varivo s povrćem bacaju te iz dana u dan jedu tjesteninu.
Cijela Hrvatska je zahvaćena ovim problemom
Roditelji se prave slijepi dok ne postane alarmantno
Što se tiče večere, Mandić tvrdi da djeca jedu prekasno i istu nadopunjuju nezdravim grickalicama, dok oni skloniji anoreksiji večeru izbjegavaju.
Potonje potvrđuje njenu teoriju da su obroci u većini osječkih kućanstava diskutabilne nutritivne kvalitete. Također tvrdi da su roditelji slijepi sve dok situacija ne postane alarmantna.
– Zajednička fizička aktivnost s djecom, u koju ubrajam i običnu šetnju, daje odlične rezultate. S jedne strane roditelj tako svojim primjerom djetetu usađuje zdravu životnu naviku i otvara komunikaciju. S druge strane, dijete s viškom kilogram tako polako rješava svoj problem, a onome koje je možda sklono anoreksiji otvara se apetit, za kraj je otkrila profesorica Mandić.
