Znanstvenik svjetskog glasa pobrojao sve neetične radnje ministra Barišića
Bura oko odluke Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju da je ministar Barišić plagirao svoj rad ‘Does globalisation threaten democracy’, ne jenjava. Među prvima iz znanstvenih krugova, reagirao je ugledni znanstvenik Ivan Đikić. Premjeru Plenkoviću poslao je pismo u kojemu obrazlaže zašto Barišić ne bi smio ostati na dužnosti, a Plenković pak kazao da ga je Barišić uvjerio da se radi o ’tiskarskoj omašci’, te kako postoje i znanstvenici i koji ga podržavaju. Novo pismo, uz detalju razradu svog mišljenja, Đikić je uputio Plenkoviću i Petrovu. Tvrdi kako je Barišić u svom učinio više prekršaja, a ne samo ovaj sporni.
Screenshot: YouTube
Đikić je sastavio novo pismo, u kojemu korak po korak, uz prikupljene podatke i popratnu dokumentaciju obrazlaže svoje zaključke o radovima ministra Barišića.
Đikić Plenkoviću: Mladima poručujete – ‘Znanje je nevažno, važnije je kopiranje’
Svoj dopis, osim Plenkoviću, ovoga je puta uputio i predsjedniku Sabora Boži Petrovu, uz sljedeće poruke:
– Iako od 1992. godine radim izvan Hrvatske i dalje se trudim biti prisutan u javnom životu u Hrvatskoj te se u javnom ophođenju koristim argumentima. Moji motivi su iskreni i jasni: fokus na mlade, znanost i obrazovanje…
Jako vrednujem kreativnost i talente kod djece i trudim se potaknuti ih na razvoj istih tijekom školovanja i zato zdušno, već skoro 20 godina obrazujem i pomažem mladima u Hrvatskoj. Osim toga od 2002. godine radim i fizički u Splitu gdje sam izabran kao profesor i gdje vodim Laboratorij za istraživanje tumora. Dolazim svake godine na nastavu studentima u Split. Ovo Vam pišem da ukažem da sve ovo radim iz dubokih vlastitih uvjerenja da se ovaj slučaj mora riješiti što prije, za dobrobit mladih u Hrvatskoj.
Ministar je obmanuo Premijera i javnost kada je tvrdio da se radi samo o jednoj tiskarskoj grešci u jednoj maloj fusnoti. Nakon opsežne dokumentacije koju sam prikupio utvrdio sam postojanje plagiranja, niza neetičkih radnji, kopiranja rečenica i dijelova pasosa, te zataškavanja prijašnjih radnji. To pokazuje da ministar Barišić opetovno i namjerno preuzima tuđe ideje kao svoje te da čini cijeli niz grešaka u svom radu koje su u suprotnosti s akademskom čestitošću i stručnim znanstvenim radom.
Svi pokušaji relativizacije ovih ozbiljnih slučajeva plagiranja od Vlade RH su znanstveno neobranjivi i prije ili kasnije zbog tih razloga ministar će trebati odstupiti ako želite održati ikakve demokratske standarde zemalja EU-a koje ste obećali javnosti… Osobno sam otvoren za razgovor i raspravu o dostavljenim novim činjenicama, piše Ivan Đikić.
Dokumentom je pokušao objasniti Plenkoviću da se ne radi o nikakvoj tiskarskoj pogrešci.
– Ono što je meni osobno najžalosnije jest da svakim danom odugovlačenja šaljete sljedeću poruku mladima u Hrvatskoj: Znanje je nevažno, važnije je kopiranje, piše Đikić.
Detaljnu razradu ‘ plagiranja, niza neetičkih radnji, kopiranja rečenica i dijelova pasosa, te zataškavanja prijašnjih radnji’ ministra Barišića koje Đikić spominje možete vidjeti u dokumentu koji nam je dostavljen.
Ivan Đikić Analiza Plagijata by srednja.hr on Scribd
104 člana akademske zajednice podržava Barišića
Nakon što je u petak nekoliko znanstvenika podržalo ministra Barišića, o čemu smo vam pisali, novo pismo podrške, također upućeno Petrovu i Plenkoviću, potpisala su čak 104 člana akademske zajednice. Tvrde kako se radi o medijskom te političkom linču oporbe, ponavljaju da je u pitanju tiskarska pogreška te kažu kako su uvjereni da je ‘Barišić stručno i znanstveno kompetentan, te intelektualno i moralno dostojan visoke dužnosti ministra’. Njihovo pismo, te listu potpisnika prenosimo u cijelosti.
Poštovani gospodine Predsjedniče,
obraćamo vam se zgroženi difamirajućom kampanjom protiv ministra znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Pave Barišića, koji je posebice eskalirala nakon nedokazane optužbe za plagijat. Planski orkestrirana kampanja difamacije uglednog profesora i međunarodno afirmiranog filozofa, ministra Pave Barišića temeljena je na lažima i insinuacijama koje su u više navrata odbačene od strane nadležnih pravosudnih tijela, poput optužbi za prekomjerno održavanje nastave, naplatu dvostrukih dnevnica, bespravno kreditiranje … Nastavak difamacije, koji prerasta u pravi medijski linč i mobbing, fokusiran je na nedokazanu optužbu i osudu za plagijat krnjega Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju upitne legitimnosti, optužbu koja je prethodno bila odbačena kao neutemeljena od strane dva nadležna sveučilišna etička povjerenstva. U taj medijski linč i mobbing uključuju se novinski kolumnisti, oporbeni političari i s njima uvezani znanstvenici, koji ministra Barišića proglašuju plagijatorom, a da uopće nisu provjerili meritum stvari: kakve je naravi i kojega opsega magnum krimen plagijata u znanstvenom članku ministra Barišića. Naime, čak i nedobronamjernim uvidom u tekst ne može se potvrditi plagijat. Evo činjenica:
Inkriminirani članak Pave Barišića „Does Globalization Threaten Democracy?“ objavljen je u časopisu Synthesis philosophica, zatim preveden na španjolski i njemački i tiskan u tamošnjim časopisima i zbornicima, te na koncu, na hrvatskom, u nedavno objavljenoj autorskoj knjizi Ideal vladavine puka. Raspravljajući odnos demokracije i globalizacije, autor ukratko, u pet rečenica fusnote br. 4, prepričava ideju stanovitih američkih političkih krugova o osnutku ‘lige demokratskih država’, čija bi svrha bila neutraliziranje utjecaja autoritarnih režima Rusije i Kine na globalnoj razini. U prvom, engleskom izdanju članka propustio je navesti izvor te informacije: članak američkog teoretika S. Schlesingera, iz kojega je doslovice naveo, dakle citirao, tek par dijelova spomenutih rečenica – a što je ispravio u kasnijim prijevodima članka, od kojih je prvi, španjolski, nota bene, objavljen prije prijave za plagijat. Taj, kasnije ispravljeni, sitni propust nikako se ne može smatrati plagijatom, budući da je razvidno da autor ne prisvaja tuđe ideje, niti ih predstavlja kao svoje, već samo prenosi informaciju iz tuđih, konkretno američkih izvora, pa je iz konteksta savršeno jasno da on nije, niti može, niti želi biti predstavljen kao njezin autor. I to je sve glede famoznog ‘plagijata’ – čak i po presudi navedenog krnjega Etičkog odbora! – temeljem koje su spomenuti političari, kolumnisti e tutta squadra, optuženog ministra Barišića usporedili s krivotvoriteljima diploma, plagijatorima diplomskog i magistarskog rada, čak i s odgovornima za smrt pacijentice u bolničkom hodniku!?
Naglašavamo da je prof. dr. sc. Pavo Barišić samo jedno od uglednih imena iz akademske zajednice, koja su neosnovano bila predmet uvijek istih difamirajućih objeda, a navedene objede iznova su plasirane samo zbog njegova imenovanja na časnu i odgovornu dužnost ministra, s ciljem da ga se zapriječi u provedbi nužnih promjena i reformi u njegovu resornom području obrazovanja i znanosti. Uvjereni smo da je profesor Barišić stručno i znanstveno kompetentan, te intelektualno i moralno dostojan visoke dužnosti ministra. Stoga Vas molimo gospodine predsjedniče Sabora da zapriječite političku zloporabu Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojega bira visoki dom kojim predsjedavate. Apeliramo na Vas, gospodine predsjedniče Sabora i Vlade, da zaštitite moralni i profesionalni integritet i ugled prof. dr. sc. Pave Barišića, te mu na taj način omogućite da nastavi obnašati zahtjevnu dužnost ministra uspješno i odgovorno, kako na korist razvoja obrazovanja i znanosti, tako i društvenog i kulturnog prosperiteta Hrvatske.
doc. dr. sc. Marijana Alujević Jukić
doc.dr. sc. Ivan Andrijanić
prof. dr. sc. Šimun Anđelinović
dr. sc. Lucijana Armanda Šundov
izv. prof. dr. sc. Vanda Babić
doc. dr. sc. Davor Balić
doc. dr. sc. Gorana Bandalović
dr. sc. Erna Banić-Pajnić
prof. dr. sc. Vesna Barić Punda
doc. dr. sc. Ivan Basić
doc. dr. sc. Marija Boban
mr. sc. Josip Bosnić
doc. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš
dr. sc. Miljenko Brkić
Danijel Bučan, prof.
dr. sc. Helena Burić
doc.dr.sc. Ivanka Buzov
akademik Nenad Cambi
prof. emerit. dr. sc. Igor Čatić
prof. dr. sc. Jozo Čizmić
prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
doc. dr. sc. Bruno Ćurko
prof. dr. sc. Anđelko Domazet
doc. dr. sc. Mladenko Domazet
prof. dr. sc. Marko Dragić
doc. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen
dr. sc. Mihaela Girardi-Karšulin
Vinko Grgurev, prof.
izv. prof. dr. sc. Mirko Gugić
dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
prof. dr. Kažimir Hraste
prof. dr. sc. Aleksandar Jakir
prof. dr. sc. Jasna Jeličić Radonić
izv. prof. dr. sc.Vladimir Jelkić
akademik Mislav Ježić
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
doc. dr. sc. Zdeslav Jurić
doc. dr. sc. Damir Jurko
Denis Karanušić, prof.
prof. dr. sc. Ivan Katavić
dr. sc. Ivica Kelam
doc. dr. sc. Morana Koludrović
doc. dr. sc. Vesna Kostović Vranješ
doc.dr.sc. Vlaho Kovačević
mr. sc. Petar Krolo
prof. dr. sc. Mislav Kukoč
asist. Sani Kunac, mag. ped.
Josip Lasić, prof., viši lektor
doc. dr. sc. Marija Lončar
doc. dr. sc. Katarina Lozić Knezović
prof. dr. sc. Anita Kurtovic Mišić
izv. prof. dr. sc. Maja Ljubetić
prof. dr. sc. Boris Maleš
prof. dr. sc. Marina Marasović-Alujević
doc. dr. sc. Gordan Matas
doc. dr. sc. Ivan Matijević
Mira Matijević
prof. dr. sc. Branko Matulić
dr. sc. Željka Metesi Deronjić
prof. dr. sc. Milan Mihaljević
doc. dr. sc. Nikica Mihaljević
prof. emerit. dr. sc. Josip Milat
doc. dr. sc. Edi Miloš
dr. sc. Irena Mišurac
izv. prof. dr. sc. Jadranka Nemeth-Jajić
prof. dr. sc. Miroslav Palameta
asist. Demian Papo, mag. phil.
izv. prof. dr. sc. Jevgenij Paščenko
prof. dr. sc. Ivan Pavić
prof. dr. sc. Zdravko Perko
dr. sc. Luka Perušić
prof. dr. sc. Valdi Pešutić-Pisac
prof. dr. sc. Tomislav Petković
asist. Hrvoje Potlimbrzović, mag. phil.
doc. dr. sc. Dalibor Prančević
prof. dr. sc. Ivan Prskalo
prof. dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić
doc. dr. sc. Stjepan Radić
prof. dr. sc. Zdravko Radman
doc. dr. sc. Ina Reić Ercegovac
izv. prof. dr. sc. Hrvoje Relja
izv. prof. dr. sc. Renata Relja
dr. sc. Andrea Rogošić
doc. dr. sc. Anita Runjić-Stoilova
prof. dr. sc. Marijan Saraga
prof. dr. sc. Mirna Saraga-Babić
izv. prof. dr. sc. Sanja Stanić
doc. dr. sc. Nataša Stojan
asist. Nikola Sunara, mag.
doc. dr. sc. Zorana Šuljug Vučica
prof. dr. sc. Fulvio Šuran
dr. sc. Suzana Tomaš
prof. dr. sc. Fra Luka Tomašević
doc. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin
prof. dr. sc. Franjo Topić
dr. sc. Ana Torlak
prof. dr. sc. Marko Trogrlić
prof. dr. sc. Lino Veljak
doc. dr. sc. Glorija Vickov
dr. sc. Dafne Vidanec
prof. dr. sc. Josip Vrandečić
prof. dr. sc. Ante Vučković
prof. dr. sc. Katarina Vukojevic, dr. med.
doc. dr. sc. Ivana Zagorac
