Stiglo je doba godine koje karakterizira pretjerivanje u svemu, osobito u jelu i piću. Posljedice su najčešće siječanjska pretilost i depresija. Kako ne bi došlo do tragičnijih posljedica policija najavljuje stroge i frekventne kontrole u prometu. Prema istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i eminentnih istraživačkih kuća Hrvatska nije u kritičnoj zoni kad je riječ o hrani, ali na neslavnoj listi nacija koje vole zaviriti u čašicu, zauzimamo visoko deseto mjesto.
Blagdani koji su na samom pragu idealna su prilika za neaktivnost, izležavanje te boravak za kuhinjskim stolom. Iako smo poznati kao nacija koja pripravlja različite kalorične specijalitete oko Božića, ne ubrajamo se u svjetski mesojedski vrh. Međutim nismo baš pravi primjer na koga se treba ugledati kad je riječ o piću.
Nismo mesojedi
Prema UN-ovoj organizaciji za hranu i agrikulturu, 73. smo zemlja svijeta po konzumaciji mesa po glavi stanovnika. Za ilustraciju, prosječan stanovnik Luksemburga pojede 136 kilograma, a primjerice stanovnik u susjednoj Srbiji 82 kilograma mesa, čime zauzimaju 26. mjesto. S obzirom na to da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj priprema najmanje dvije vrste pečenog mesa, čeka nas razdoblje popravljanja statističkih podataka.
S alkoholom smo problematični
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Hrvati su deseta nacija svijeta prema konzumacija alkohola po glavi stanovnika. Prosječan Hrvat godišnje popije preko četiri i pol litra piva, gotovo šest litara vina i skoro dvije litre žestokog pića. Na ovoj neslavnoj listi prednjače Moldavci, slijede ih Česi, a na trećem mjestu su Mađari.
Kako je božićno vrijeme period kada i oni umjereniji popuste, policija najavljuje strože i frekventnije kontrole vozača kao jedan od prioriteta u nadolazećem vremenu.
