Pretraga

Hrvati odabrali u kojim bi zemljama Europske unije najradije živjeli

A- A+

Dejan Gluvačević i Zvonimir Grgas dva su studenta doktorskog studija komunikologije pri Sveučilištu u Osijeku, koji su prošle godine sudjelovali na znanstvenoj konferenciji u Pečuhu. Predstavili su se prezentacijom dugom 15-ak minuta, na osnovu čega im je nedavno tamošnje sveučilište u svojoj publikaciji objavilo znanstveni rad s temom Percepcija Europske unije u Hrvatskoj: Stavovi i očekivanja hrvatskih građana. Istraživanje za rad su provodili u srpnju 2013., kada je Lijepa naša postala punopravnom članicom EU-a. Jedan od interesantnih podataka koji su dobili je da bi Hrvati od članica Europske unije najradije živjeli u Njemačkoj i Austriji, a o svemu više nam je pojasnio jedan član dvojca – Dejan Gluvačević.

Dva studenta doktorskog studija komunikologije u Osijeku Dejan Gluvačević i Zvonimir Grgas, objavili su svoj prvi znanstveni rad i to odmah u inozemnoj publikaciji. Nakon sudjelovanja na znanstvenoj konferenciji u Pečuhu, prošle su godine prezentirali svoje nalaze iz istraživanja na temu ‘Percepcija Europske unije u Hrvatskoj: Stavovi i očekivanja hrvatskih građana’. Nedavno im je pak, nakon nekolicine kritičkih ocjena stručnjaka, u publikaciji ‘III Interdisciplinary doctoral conference book 2014.’, koju objavljuje sveučilište iz spomenutog mađarskog grada, objavljen znanstveni rad.


Ugrubo opisan proces od prijave na konferenciju do objave rada

Obzirom da se na znanstvene konferencije uglavnom prijavljuje na sličan način, Dejan otkriva koji su to koraci koje treba proći od prijave do stadija kada vam ugledno sveučilište objavi rad. 1. prijavljuje se sažetak i njegdje mjesec dana prije konferencije oni potvrde/odbace prijedlog sažetka 2. sudjelovanje na konferenciji u trajanju 15 minuta 3. slanje rada uredništvu, a krajnji rok je u konkretnom slučaju bio početak lipnja 2014. 4. od lipnja rad odlazi na ‘slijepo’ čitanje kod troje recenzenata koji kasnije ocjenjuju rad 5. početkom veljače 2015. dobiva se obavijest je li rad prihvaćen ili treba na doradu 6. negdje početkom travnja objavljeno je online izdanje u spomenutom časopisu.

Mladi u Hrvatskoj pozitivnije doživjeli ulazak u EU, od starijih dobnih skupina

Kako matično sveučilište ovog dvojca, ono u Osijeku ima sjajnu suradnju sa Sveučilištem u Pečuhu, a jedna od izvannastavnih obaveza doktoranada je sudjelovanje na znanstvenim konferencijama, tako su se Dejan i Zvonimir nakon što su primili obavijest o održavanju konferencije u Pečuhu, odlučili početi skupljati ‘utakmice u nogama’. Obzirom da je tema Dejanove doktorske disertacije imidž Europske unije tijekom prve godine članstva Republike Hrvatske, sve se poklopilo kako treba.

– Cilj nam je bio predstaviti kako su Hrvati doživjeli ulazak u Europsku uniju, koje asocijacije vežu uz nju, koliko su zadovoljni ulaskom, kako percipiraju EU i slično. Bitno je naglasiti kako je disertacija rađena na principu longitudinalnog istraživanja te će se u njoj još bolje prikazati navedena problematika tijekom prve godine članstva jer kako smo ovdje govorili samo o rezultatima iz srpnja 2013. godine bili smo svjesni da na rezultate može utjecati i sama euforija koja se stvarala tih dana povodom ulaska u Uniju, pojasnio nam je podrobno Gluvačević.

Dodao je i to s čime prema istraživanju Hrvati najčešće povezuju spomenuti europski savez, kao i koje su dobne skupine s više oduševljenja dočekale priključenje EU.

– Očekivano najčešće asocijacije Hrvata za Uniju tijekom spomenutog razdoblja bili su vezani uz politiku, političare, te zastavu i himnu Europske unije. Također, zadovoljstvo oko ulaska u EU pokazala je populacija u dobi od 25 do 39 godine starosti, ali i mladi od 16 do 24 godina. Isto tako, spomenute dobne skupine su se pokazale kao dobne skupine koje pozitivnije percipiraju Europsku uniju od dobnih skupina 40-54 i 55+ godina, otkriva nam 27 godišnji student doktorskog studija komunikologije.

Izdvojeni članak

Europska unija ulaže novih 60 milijuna eura u zapošljavanje mladih u Hrvatskoj

Hrvati iskazali u kojoj bi zemlji Europske unije najradije živjeli

Kada je riječ o predvidivim saznanjima iz istraživanja, svakako su među njima i zemlje koje su Hrvati naveli kao one u kojima bi najradije živjeli.

– Njemačka i Austrija prikazane su kao najpoželjnije članice EU u kojima bi Hrvati živjeli, iako je zanimljivo vidjeti kako se Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu što ukazuje na to da građani Lijepe naše ipak nisu toliko nezadovoljni načinom života u Hrvatskoj, rekao nam je Dejan.

U srpnju 2013., kada je kako smo napomenuli provođeno istraživanje, Hrvati su čvrsto vjerovali i u druge povlastice od članstva u EU.

– Hrvati nisu pokazali veliku dozu povjerenja prema EU institucijama, iako su načelno bili zadovoljni ulaskom u EU, vjerujući pritom da će ulazak u EU smanjiti broj nezaposlenih, objasnio je 27-godišnjak.

Na kraju nam je Dejan Gluvačević, koji je inače na drugom semestru druge godine doktorskog studija, naglasio kako zajedno s kolegom Grgasom već priprema punom parom nove projekte, a što se tiče teme percepcije EU-a od strane Hrvata, sumnja kako će prije obrane doktorske disertacije objavljivati još neke radove.

Na ovom linku pogledajte časopis Sveučilišta u Pečuhu, unutar kojeg je dvojcu objavljen rad.