Hrvatski studiji i ove su godine tražena roba među budućim studentima

Unatoč prosvjedima, studentskoj blokadi i štrajku djelatnika, Hrvatski studiji i dalje su tražena opcija među budućim studentima. Dokazuju to podaci koje smo dobili od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, prema kojima na nekim smjerovima HS-a ima čak 20 puta više prijavljenih no što je upisna kvota. Usporedivši te podatke s prošlogodišnjima, čini se da su Hrvatski studiji i ove godine itekako popularni. Zanimljiva je i činjenica da studij filozofije trenutno dosta dobro kotira na ljestvici potražnje, iako ga je Senat Sveučilišta u Zagrebu prije nekoliko mjeseci privremeno ukinuo.

Foto: srednja.hr

Kada bismo trebali izdvojiti jedan od najglasnijih slučajeva studentskog nezadovoljstva, uz studente Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sigurno bi se našli i oni s Hrvatskih studija. U posljednjih šest mjeseci, potaknuti odlukama rektora zagrebačkog sveučilišta prof. Damira Borasa, studenti HS-a proizvode priličnu buku. Tako su organizirali tribine i održali prosvjednu sahranu Studija kada je Senat Sveučilišta promijenio status njihovog Sveučilišnog centra u Sveučilišni odjel. Situacija je kulminirala onog trenutka kada je Senat, na prijedlog užeg Rektorskog kolegija, ukinuo upisne kvote za studij filozofije. Tada su krenuli u dvotjednu blokadu nastave, što je rezultiralo i ponovnim vraćanjem kvota za filozofiju. Osim toga, štrajkao je i dio zaposlenika Hrvatskih studija, a o svemu su redovito izvještavali mediji.

Prema okolnostima, opravdano je bilo zaključiti kako će to ostaviti negativan utjecaj na upise u sljedećoj akademskoj godini. Međutim, Hrvatski studiji i dalje su tražena roba među budućim studentima. Dokazuju to i podaci koje smo dobili od Agencije za znanost i visoko obrazovanje o trenutnom broju prijava na studijske programe HS-a. Tako se neki smjerovi mogu pohvaliti s čak 20 puta više prijava nego što je upisnih mjesta.

Pravomoćna presuda Vrhovnog suda: Štrajk na Hrvatskim studijima bio je nezakonit

Dvopredmetna komunikologija u ovom trenutku ima najveći broj prijavljenih na jedno upisno mjesto, slijedi jednopredmetna komunikologija, sociologija, psihologija i povijest

Podaci koje nam je ustupio AZVO datiraju iz svibnja 2017. godine. Prema njima, najveći broj prijava za upis u prvu godinu ima preddiplomski studij dvopredmetne komunikologije, i to čak 746. S upisnom kvotom od 34, komunikologija se može pohvaliti s 22 puta više prijavljenih nego što je upisnih mjesta, pa je i u tom pogledu smještena na sami vrh ljestvice potražnje za programima Hrvatskih studija.

Komunikologija je očito iznimno popularna među kandidatima, pa se na drugom mjestu po omjeru prijava i kvota nalazi studij jednopredmetne komunikologije. Imaju preko 17 prijavljenih na jedno upisno mjesto s brojem prijava od 437 na kvotu od 25.

Na trećem mjestu nalazi se jednopredmetna sociologija koja broji 16 kandidata po jednom upisnom mjestu, a nakon slijedi studij psihologije s gotovo 13 te jednopredmetna povijest s 12 puta više prijavljenih no što je upisnih mjesta.

Usporedimo li to s konačnim rezultatima za upis u ovu akademsku godinu, možemo primijetiti da nema nekog značajnog odstupanja. Tada je top pet najtraženijih studija po omjeru prijava i upisnih kvota činila lista na kojoj su se, redom, nalazili studij jednopredmetne sociologije, jednopredmetne povijesti, dvopredmetne komunikologije, dvopredmetne sociologije i dvopredmetne povijesti.

Budući da to nije jedina mjera atraktivnosti studija jer kandidati mogu izabrati i do 10 prioriteta pri upisu visokoobrazovnog programa, zatražili smo od Agencije i da nam ustupi podatke o prosječnom prioritetu za svaki pojedini program. U tom aspektu, psihologija ima najbolji prosječni prioritet, kako na upisima ove, tako i za sljedeću akademsku godinu.

Sveukupne podatke možete vidjeti u tablicama na dnu teksta.

Pobjeda studenata: Vraćene kvote za filozofiju na Hrvatskim studijima, štrajk privremeno prekinut

Potražnja za studijem filozofije i dalje je postojana, iako je bio privremeno ukinut i isključen za prijave iz sustava Postani student

Pregledavajući podatke koje smo dobili od AZVO-a prilično nas je iznenadila potražnja za studijem filozofije. Trenutno imaju 342 kandidata prijavljena na 30 upisnih mjesta predviđenih za taj program, što čini oko 11 puta veći broj prijava u odnosu na upisne kvote. To ih, doduše, ne smješta u ljestvicu od top pet, ali slijede odmah na šestom mjestu.

No, taj omjer prijavljenih u odnosu na kvote dijelom je rezultat činjenice da je Senat Sveučilišta u Zagrebu tom studiju prepolovio kvote pa je broj prijavljenih u odnosu na duplo manju kvotu izazvao i veću razliku.

Unatoč tome, ne treba zaboraviti da je Senat prvo odlučio ukinuti upisna mjesta za filozofiju na HS-u što je rezultiralo time da je AZVO navedeni program isključio iz sustava Postani student, odnosno, neko vrijeme nije ga bilo moguće ni prijavljivati. Dodamo li tome i činjenicu da je o tome javnost redovno dobivala informacije, da je dio djelatnika tog Odsjeka bio u štrajku, da su studenti sudjelovali u blokadi, čini se da je interes budućih studenata za studij filozofije itekako prisutan.

Naposljetku, važno je naglasiti i da studijski programi HS-a još moraju proći reformu u skladu s akreditacijskim preporukama te Pismom očekivanja, a u ovom trenutku to još nije provedeno. To znači da se popularnost smjerova na Studijima odnosi na trenutni ustroj i sadržaj svakog pojedinog programa jer se jedino prema njemu kandidati sada mogu i ravnati.

Napomena: Upisne kvote za dvopredmetne studije udvostručene su. Primjerice, iako studij filozofije trenutno ima upisnu kvotu od 15 studenata, u stvarnosti ih upisuje 30 jer se tih 15 mjesta odnosi samo na polovinu studija, budući da se radi o dvopredmetnoj kombinaciji.

srednja.hr

Odgovori