[INTERVJU] Profesor Damir Bakić, član Senata SuZG: Kredibilitet uprave i Senata ozbiljno je doveden u pitanje

Kod nas na srednja.hr bitan je dan u kojem se, po završetku sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu, na sveučilišnim internetskim stranicama objavljuje usvojeni zapisnik prethodne sjednice Senata. S obzirom na burne dane Sveučilišta u Zagrebu, a kao novinari koji prate sektor, zapisnike sjednica Senata iščitavamo s velikom pozornošću. Tijekom našeg skrolanja, listanja i podcrtavanja u posljednjih godinu dana, za oko nam je zapelo i istaknulo se ime profesora Damira Bakića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

Damir Bakić u krugu foto: osobna arhiva i Sveučilište u Zagrebu

[INTERVJU] Vesnica Garašić: Istupila sam iz Etičkog savjeta UniZG-a zbog narušene neovisnosti njegova rada

Senat Sveučilišta prema Statutu je stručno tijelo Sveučilišta. Broji 70 članova i donosi odluke o pitanjima razvoja i djelatnosti Sveučilišta, donosi Statut i proračun, bira i razrješuje rektora i prorektore, odlučuje o studijskim programima, daje suglasnost na statute sastavnica, donosi planove zapošljavanja i akte o ustrojstvu radnih mjesta… Kako bilo, u rukama Senata najvažnije su zadaće upravljanja Sveučilištem kroz donošenje odluka. Jedan od 70 članova Senata je i prof.dr.sc. Damir Bakić sa Zavoda za matematičku analizu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Predsjednik je Vijeća prirodoslovnog područja i po toj je funkciji član Senata. Osim toga, i bivši je član sveučilišnog Odbora za proračun. No, zašto nam je u oko upalo baš njegovo ime iz šume podataka u zapisnicima sjednica Senata?

U brojnim spornim odlukama, koje je Senat usvajao od rujna prošle godine, profesor Bakić u svojim je raspravama na sjednicama Senata bez iznimke upozoravao na dvojbenost navedenih odluka. Odluke su to koje su pridonijele produbljavanju kriza prvenstveno na Filozofskom fakultetu i na Hrvatskim studijima.

Bakić je, između ostalog, upozoravao na otežanu situaciju na Filozofskom, proizašlu iz raspuštanja Studentskog zbora; u ‘slučaju Previšić’ pitao je može li Senat suspendirati profesora koji je po sili zakona već u mirovini; upozoravao je na prenošenje koeficijenata s jedne na drugu sastavnicu bez suglasnosti nadležnog vijeća; pitao je o pravnom utemeljenju odluke kojom su imenovani o.d. prodekani FFZG-a; uporno je tražio očitovanja sveučilišnog Odbora za statutarna pitanja oko spornih odluka; upozoravao je na zakonski upitnu odluku o promjeni pravnog statusa Hrvatskih studija i jedini je član Senata koji je glasovao protiv ukidanja kvota za dvopredmetni studij filozofije na Hrvatskim studijima.

Zbog svega navedenoga i zbog činjenice da na Senatu gotovo ne postoji javno iznošenje mišljenja suprotnih upravi Sveučilišta, u nastavku donosimo veliki intervju s profesorom Damirom Bakićem.

Akademik Silobrčić za Srednja.hr nakon odluke Ustavnog suda: Crna je budućnost hrvatske akademske zajednice i njezine čestitosti

Krenimo kronološki, od sjednice Senata u rujnu prošle godine kada se odlučivalo o raspuštanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta. Možete li opisati atmosferu i tijek sjednice? Jesu li članovi Senata dobili materijale u kojima je jasno objašnjeno zašto se Zbor raspušta?

Možda je najprikladnije reći, takav je bio moj dojam, da je vladala atmosfera zabrinutosti, bar kad je o toj točki riječ. Bilo je jasno da se radi o reakciji na krizna zbivanja na FF-u. Iz materijala koje smo dobili bilo je vidljivo da je tadašnji dekan poslao MZOS-u zahtjev za ocjenu zakonitosti postupka razrješenja dekana FF-a, a koji je pokrenut na sjednici Fakultetskog vijeća u lipnju 2016. Iz materijala je bilo vidljivo i da je MZOS donijelo mišljenje kako je u Fakultetskom vijeću FF-a Studentski zbor podzastupljen te da zbog toga odluka Fakultetskog vijeća o pokretanju postupka razrješenja dekana nije zakonita. U drugu ruku, predočeno nam je i da je već 15. srpnja, dakle, prije nego se dekan Previšić i obratio MZOS-u, na inicijativu Uprave Sveučilišta pokrenuta izvanredna revizija postupka razrješenja dekana i revizija poslovanja Studentskog zbora s ciljem utvrđivanja zakonitosti postupka razrješenja dekana. Ostaje, doduše, nejasno zašto je i prije očitovanja MZOS-a, pokrenuta revizija poslovanja nikog drugog nego upravo Studentskog zbora FF-a s ciljem utvrđivanja zakonitosti postupka razrješenja dekana, ali to je već drugo pitanje.

U materijale je bio uključen i prijedlog odluke o raspuštanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta i provođenju novih izbora, no niti iz tog dokumenta i pripadajućeg obrazloženja nije bilo jasno vidljivo zbog čega su i jesu li zaista nužni posve novi kompletni izbori. Dodatno, a i to se pitanje postavilo na samoj sjednici Senata, ostalo je nejasno što je sa zakonitošću svih ostalih odluka Fakultetskog vijeća FF-a, ne samo sa sjednice iz lipnja 2016., nego i sa svih prethodnih u kojima je to vijeće radilo u istom sastavu.

Domino efekt na Sveučilištu: Osim Filozofskog, još 10 fakulteta krši zakone o studentskom predstavništvu

Je li u kasnijim sjednicama Senata bilo govora i o drugim sastavnicama na Sveučilištu za koje je, našim istraživanjem na portalu, utvrđeno da također ne poštuju zakonsku odredbu o 15 posto studentskih predstavnika u vijećima fakulteta? Jesu li na tu problematiku ikako reagirali studentski predstavnici u Senatu i založili se za ispravljanje nepravilnosti?

Ne. Na sjednici Senata u rujnu studentski predstavnik je podržao prijedlog rektora o raspuštanju Studentskog zbora Filozofskog fakulteta i provođenju novih izbora ističući želju da studenti svih fakulteta imaju legalno i legitimno izabrane predstavnike. Međutim, na tome je i ostalo. Na kasnijim sjednicama Senata nije više bilo riječi o eventualnoj podzastupljenosti Studentskog zbora u fakultetskim vijećima drugih sastavnica niti o ikakvim drugim nepravilnostima, premda su mediji ukazali na više slučajeva posve analognih onome na FF-u.

Portal srednja.hr MZOS-u podnio zahtjev za upravnim nadzorom svih fakulteta u Hrvatskoj

Općenito, kako komentirate rad i sudjelovanje studentskih predstavnika u sjednicama Senata, pogotovo u spornim pitanjima tijekom posljednih godinu dana?

Ne mogu komentirati rad Studentskog zbora jer ga nedovoljno poznajem. Što se tiče posljednjih kriznih situacija na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima mogu tek reći da ima mnogo prostora za poboljšanje komunikacije između studentskih organizacija na pojedinim fakultetima i studentskih predstavnika u Senatu.

Senat je svoj rad ove akademske godine započeo izvanrednom sjednicom na kojoj je s dužnosti razriješen dotadašnji dekan Filozofskog, Vlatko Previšić. Prema priopćenju koje je tada poslao rektor Boras, Senat je, prema mišljenju resornog ministarstva, razriješio dekana Previšića zbog njegove dobi. Prema Vašem mišljenju, zašto je bilo potrebno mišljenje ministarstva, s obzirom na prilično jasne odredbe Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i odredbe Statuta Sveučilišta u Zagrebu po pitanju umirovljenja sveučilišnih profesora?

Sve u vezi sa suspenzijom bivšeg dekana Previšića na izvanrednoj sjednici Senata održanoj 3. listopada za mene je još uvijek…rašomon. Za početak ili za kraj, meni je nejasno kako smo mogli i zašto smo trebali suspendirati nekoga tko je već umirovljen po sili zakona. Ali to je pitanje za pravne eksperte. To je, naravno, i pitanje za sveučilišni Odbor za statutarna pitanja čije smo očitovanje tom prilikom na sjednici Senata i zazivali.

Pritom je, međutim, još čudnije i ono što je na istoj sjednici uslijedilo. Na dnevnom redu je bilo i imenovanje obnašatelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta – sasvim razumljivo. Međutim, u okviru iste točke, bez prethodne najave, rektor je na usvajanje dao i prijedlog o razrješenju dotadašnjih prodekana i imenovanju (novih) vršitelja dužnosti prodekana. Senat je bio zatečen tim dodatnim odlukama jer niti su bile najavljene niti su se činile pravno utemeljenima. Rektorovo obrazloženje je bilo pozivanje na čl 42. st. 6. Statuta Sveučilišta – što je i službeno zapisnički konstatirano. Osobno, još uvijek nisam uvjeren da je taj potez bio u skladu sa Statutom. Niti najkreativnijim interpretacijama spomenutog čl. 42. st. 6. niti ikojeg drugog stavka toga člana, smjena dotadašnjih prodekana se ne da obrazložiti.

Lokalni tamburaši sa srednja.hr: Dva nova singla s albuma DESTROLUCIJA

U dva su navrata tijekom ove akademske godine, izabrani predstavnici FFZG-a pokušali nazočiti i sudjelovati u sjednici Senata, dok su istovremeno na sjednici bili i, nazovimo ih tako, stari predstavnici. Kako je Senatu i izabranim predstavnicima obrazloženo zašto ne mogu sudjelovati u sjednicama, odnosno, zašto, prema mišljenju Sveučilišta, nisu legitimni predstavnici FFZG-a?

Prije svega, mislim da je ta dva slučaja potrebno razlikovati. U prvom slučaju, naime, bio je osporavan čak i legitimitet sjednice na kojoj su ti predstavnici izabrani i dosljedno je onda bilo pričekati i s uključenjem tih novih članova u rad Senata. U drugom slučaju, na sjednici Senata u travnju kad su novi članovi Senata očekivali da će im biti omogućeno sudjelovanje u radu Senata, zapravo je nejasno zbog čega im to nije omogućeno. Dva smo obrazloženja čuli: prvo, da novi članovi moraju poimence biti imenovani kao “nasljednici” starih, dakle, ne u paketu, nego osoba za osobu. Drugo, da je smjena fakultetskih predstavnika u Senatu čin upitne legalnosti.

Jesu li kolege članovi Senata raspravljali o tome?

Senat o tome nije temeljito raspravljao. Bilo je nekoliko izdvojenih pitanja, iskazivanja određene nesigurnosti u pogledu interpretacije propisa…no ne i stvarne rasprave, a ako se ne varam, niti izjašnjavanja o tome.

Je li smjena fakultetskih predstavnika u Senatu zaista „čin upitne legalnosti“, je li to presedan?

Smjena senatskih predstavnika zapravo i nije presedan i nije bilo stvarnog razloga za osporavanje legitimiteta novoizabranih predstavnika FF-a. Presedan nam dolazi upravo s FF-a i to iz mandata bivšeg dekana Previšića kad su odlukama Fakultetskog vijeća FF-a u dva navrata zamijenjeni, odnosno, smijenjeni ranije izabrani članovi Senata. Tada nitko nije dovodio u pitanje motive ili legitimnost takvih odluka.

A da se sve to nepotrebno zamrsilo svjedoči i ad hoc reakcija rektora na ovoj posljednjoj sjednici Senata, koji je odlučio da u izjašnjavanju, tj. glasovanju neće sudjelovati niti stari niti novi predstavnici FF-a. To sasvim sigurno ne spada u uobičajenu praksu.

Intervju s novim rektorom: 'Sveučilište planiram učiniti medijski vidljivijim, a svim studentima moja su vrata uvijek otvorena

Na prošloj sjednici Senata u dnevni red nije uvrštena točka o potvrdi kandidature predloženice za dekanicu Filozofskog fakulteta, profesorice Vesne Vlahović Štetić. Jeste li sudjelovali u raspravi o tome i kako komentirate najavu rektora Borasa da će tražiti očitovanje predloženice za dekanicu FF-a o njezinim ‘upitnim medijskim istupima’?

Sudjelovao sam. Naime, ukazao sam na nedosljednost argumentacije na temelju koje je taj predmet “odgođen” jer tom je programu spočitnuto nešto što se u identičnoj mjeri moglo zamjeriti i ostalim programima koji su na toj sjednici uvršteni na dnevni rad. Odgovarajući na taj prigovor, rektor je rekao da je taj predmet “odgodio” zabrinut nekim javnim istupima predloženice za dekanicu FF-a prof. Vlahović Štetić. Na što se točno rektor referirao, ne znam, ali tu se definitivno radilo o osobnim razlozima i preslobodnom tumačenju rektorskih i senatskih ovlasti. Predmet o kojem se Senat trebao izjasniti je prijedlog dekanskog programa, a ne profesionalno ili javno djelovanje kandidata za dekana.

Postoji li uopće mogućnost odgode prihvaćanja kandidature predloženika ili predloženice za dekana/dekanicu?

Institut odgode Statutom nije predviđen.

Sada o još jednoj žarišnoj točki na Sveučilištu. U siječnju je Senat svojom odlukom Hrvatske studije ‘pretvorio’ iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel. Vi ste na toj sjednici upozorili na odredbu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koja jasno definira odjel kao sastavnicu koja djeluje u jednom znanstvenom polju. Hrvatski studiji djeluju u njih sedam. Je li Senat svojom odlukom prekršio ZZDVO?

Jesam, upozorio sam na ZZDVO. Nije tu riječ o nekoj suptilnoj nijansi, nego o suštinskom dijelu zakonske definicije sveučilišnog odjela. Prirodno, ponovno smo postavili pitanje mišljenja Odbora za statutarna pitanja. Nepotrebno – odgovoreno nam je. Neobično je pritom što to upozorenje nije osporeno. Tek…rečeno je da će se transformacija Hrvatskih studija nastaviti. Što god bio sadržaj neke odluke, meni je još uvijek neshvatljivo da se Senat dovodi u situaciju da glasa o prijedlogu odluke kojom se očito krši zakon. Lako, međutim, za to. Pravo pitanje glasi: kako je moguće da Senat onda i pristane usvojiti takvu evidentno nezakonitu odluku. A, pokazalo se, moguće je.

Mega transparent kao poruka za upravu Sveučilišta: Totalna prevara

Kako izgleda sjednica Senata kada istodobno, ispred zgrade Sveučilišta, srčano i bučno prosvjeduje dvjestotinjak studenata?

Nije ugodna atmosfera, naravno, kad pred Rektoratom studenti i profesori protestiraju. Međutim, to je samo posljedica. Uzrok je važniji. A taj uzrok je atmosfera nepovjerenja, pravne nesigurnosti i osjećaj frustracije i nemoći kolega na pojedinim fakultetima u odnosima sa Sveučilištem, čijom god krivnjom ili kakvim god spletom okolnosti ti odnosi bili narušeni.

Kako je na prošloj sjednici Senata predstavljeno vraćanje upisne kvote na 15 mjesta za studij filozofije na Hrvatskim studijima, s obzirom na to da su isti članovi Senata na prethodnoj sjednici glasovali za ukidanje kvota?

To je vrlo bolno pitanje. Bolno, jer po mom sudu vrlo ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet ne samo Uprave Sveučilišta, nego i Senata. Činjenica je da je Senat unutar mjesec dana donio dvije dijametralno suprotne odluke o istom predmetu, a da se u međuvremenu nije pojavio niti jedan novi moment. Činjenica je i da prva odluka o kvoti 0 niti je bila mudra, niti je poštovala volju, odnosno prijedlog kvote 15 privremenog ZNV-a Hrvatskih studija, potpisan od strane pročelnika HS-a prof. Grčevića, koji smo dobili u materijalima. Apsurdnost cijele situacije najbolje se očituje u tome što je za kvotu 0 tada glasao i sam pročelnik HS-a.

Niti mjesec dana kasnije, opet na prijedlog rektora i Rektorskog kolegija, Senat je usvojio kvotu 15 – faktički bez diskusije, a bez ijednog novog argumenta. Osim ako se argumentom ne smatra čak ne odviše buran odjek u javnosti prethodne odluke o kvoti 0. Malo, puno premalo, članova Senata je u te dvije prilike glasovalo dosljedno.

Izglasano: Kreće štrajk na Filozofskom ako Senat opet ne potvrdi dekanicu

Kako ste Vi osobno glasovali u oba slučaja?

Osobno, glasovao sam jednako u obje prilike; dakle prvi puta protiv kvote 0, drugi puta za kvotu 15.

Kako gledate na studentsku blokadu na Hrvatskim studijima koja se odvijala tijekom ožujka?

Nitko s tom blokadom nije sretan. Nitko niti ne priziva blokade ili štrajkove. Oni su znak slabosti Sveučilišta i odmak od naše osnovne zadaće. S druge strane, blokadu sam shvatio kao zadnji korak koji je studentima ostao na raspolaganju da bi upozorili na nemogućnost da se vitalna pitanja od interesa za HS riješe dijalogom unutar sveučilišnih tijela.

Otkad traje kriza na Sveučilištu, članovi Senata često dobivaju pisma i mailove studenata i profesora o čijim se sastavnicama odlučuje na Senatu. Čitate li ih i upozoravate li na njih na sjednicama? Prema Vašem mišljenju, koliko imaju utjecaja na ostale članove Senata?

Uh. To je postala stalna dopunska literatura zadnjih mjeseci. Takva se pisma ne čitaju na Senatu, nema, doduše, niti stvarnog razloga za to. Drugo je pitanje što ponekad ta pisma upozoravaju na neke probleme ili nepravilnosti ili sumnje na nepravilnosti za koje inače ne bismo saznali. Koliki utjecaj ta pisma imaju, teško je reći. No i to, opet, ukazuje na činjenicu da su neki normalni kanali komunikacije zakazali i na svoj način upozorava na narušene odnose na Sveučilištu.

Dobivaju li članovi Senata, pri odlučivanju o ‘spornim’ pitanjima, očitovanja i mišljenja Odbora za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu?

Na žalost, Odbor za statutarna pitanja je pasivan, a Uprava Sveučilišta u nekoliko je kriznih situacija, kad su članovi Senata vrlo razumno predlagali da se Odbor konzultira, takve prijedloge odbacila kao nepotrebne. Slično je i s drugim odborima. Oni jesu savjetodavna tijela, ali upravo i postoje zato da savjetuju Upravu i Senat u svim pitanjima iz njihove domene.

Uživo: U tijeku je blokada Hrvatskih studija!

Imali ste priliku biti članom sveučilišnog Odbora za proračun. Zašto ste podnijeli ostavku?

Moje djelovanje u tom Odboru završilo je ostavkom koju sam odlučio podnijeti kako bih ukazao na marginalizaciju i pasivizaciju tog odbora. Vidjet ćemo hoće li to pomoći. Međutim, neki su predmeti koji bi inače spadali u nadležnost Odbora odlukom Uprave već izuzeti iz djelokruga Odbora. Odbor se, na primjer, više ne pita za preporuke u raspolaganju rezervnim i interventnim sredstvima koja nisu mala.

Zašto se javljate za riječ na Senatu, postavljate pitanja i upozoravate na eventualne nepravilnosti?

Odgovor je krajnje jednostavan: iz dobre volje i želje da razumijem, da pitam, da predložim bolje ako mislim da ima smisla. Također i zato što mislim da mi je to dužnost i zato što se ne bih dobro osjećao kad bih prešućivao ono što mislim da je loše ili nepropisno. Jer prešutjeti ili okrenuti glavu od problema kojeg vidiš kao problem (pa makar i ne bio u pravu) znači pristati na suučesništvo. A to je mnogo teži teret od nelagode koju nosi javno izricanje kritike.

Osjećate li se usamljeno u tome što radite, odnosno, imate li podršku kolega u Senatu?

Ne osjećam se usamljeno i imam podršku kolega, premda ne uvijek javnu. Shvaćam da nismo svi u istoj poziciji i da nije lako izlagati se oponiranjem. Uostalom, to nije lako nikad i nigdje. I meni je isprva to teško padalo i osjećao sam nelagodu i bojazan da ću možda nekim istupom naštetiti svom fakultetu. Pretpostavljam da se u fonogramima sjednica od prije dvije godine može naći zapisa u kojima mi glas podrhtava od nesigurnosti.

Što mislite, zašto na sjednicama Senata nema više diskusije i suprotstavljenih mišljenja?

Ne znam. Vjerojatno se radi o kombinaciji mnogih razloga. Važan faktor je svakako i atmosfera koja se stvorila. Ona nije poticajna, ne zove na dijalog i prezasićena je zategnutim odnosima Sveučilišta i pojedinih sastavnica. Način na koji se Sveučilištem upravlja i atmosfera koju takvo upravljanje stvara ne ohrabruju dijalog.

Studentska inicijativa: Zašto rektor Boras i prorektor Lazibat žele diskriminirati vlastite studente?

Otkad ste član Senata i dokad Vam traje mandat?

U Senatu sam od rujna 2013., a mandat mi traje do konca ove akademske godine.

S obzirom na ‘staž’ u Senatu, možete li usporediti njegov rad za vrijeme mandata rektora Bjeliša i za vrijeme mandata rektora Borasa? U čemu su najizraženije razlike?

Prekratko sam bio član Senata za trajanja mandata prethodne uprave da bih mogao dati neku cjelovitu usporedbu. Teško je biti i sasvim objektivan jer su mi i po obrazovanju i po shvaćanjima neki članovi prethodne uprave bili bliži. Dodatno, u toj prvoj godini sam još bio neiskusan i neupućen u sve aspekte djelovanja u Senatu. Ipak, ako bih se trebao odlučiti za jednu značajku u toj usporedbi, onda bih svakako istaknuo dojam da je prethodna uprava otvarala više prostora za dijalog.

Na kraju, pokušajmo detektirati moguća rješenja trenutačne situacije. Po Vašem mišljenju, kako Senat može utjecati na raspetljavanje gordijskog čvora problema na Sveučilištu? U čemu je ključ?

U otvaranju dijaloga, u poštivanju procedura i nadležnosti svih tijela, u traženju onoga što spaja, umjesto onoga što razdvaja. Paradoks je ovog mandata da su se i rektor i Uprava na razini programa snažno zalagali za osobnost sastavnica, za povećanje njihove autonomije, njihovih nadležnosti i aktivnosti, a istovremeno Uprava Sveučilišta snažno i vrlo autoritativno intervenira ako se procesi na sastavnicama počnu odvijati suprotno očekivanjima. To se sasvim jasno vidjelo i još se vidi na primjerima FF-a i HS-a.

Ključ rješavanja problema je samo i jedino u predanom i ustrajnom znanstvenom i nastavnom radu. Kad u retrospektivi pogledamo godinu-dvije unatrag, kad pokušamo sagledati sliku Sveučilišta u javnosti, onda sa žaljenjem možemo utvrditi da je cijelo to razdoblje obilježeno aferama, unutarsveučilišnim sporovima, problemima, burnim sjednicama Senata, oštrim istupima čelnika Sveučilišta i još oštrijim kritikama iz i izvan sveučilišnih krugova, raspisivanjem i dizajniranjem natječaja na različitim fakultetima za angažman rektora nakon navršenja 65 godina… Ništa od toga nam ne ide u prilog i uzalud silni novci koje Sveučilište izdvaja za informiranje i propagandu, tiskanje “Universitasa” kao glasila koje promovira gledišta Uprave Sveučilišta… Sve je to uzaludno potrošen novac i energija jer percepcija javnosti je ipak negativna. Nema nam druge nego shvatiti da je najbolja propaganda našeg kao i svakog sveučilišta sasvim besplatna: nju čine red, uzajamno uvažavanje, rad i rezultati. I prije svega, sretni studenti.

Odgovori