Kreće štrajk na Filozofskom? ‘Na Sveučilištu u Zagrebu događa se orkestrirano institucionalno nasilje’

Jučer je održana zajednička konferencija za medije Vilima Ribića, predsjednika Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Ane Petošić, voditeljice pravne službe iz NSZVO-a i Predraga Markovića, sindikalnog povjerenika Filozofskog fakulteta. Kako je Ribić istaknuo na početku konferencije, ona je sazvana povodom teškog i već dulje vrijeme konfliktnog stanja na Sveučilištu u Zagrebu, s osvrtom na događanja na Hrvatskim studijima i Filozofskom fakultetu. Marković je situaciju na Sveučilištu usporedio s obiteljskim nasiljem i zlostavljačkom atmosferom, a bilo je govora i o pogrešnim interpretacijama autonomije Sveučilišta. Za utorak je najavljen referendum o štrajku na Filozofskom fakultetu nakon što na dnevni red Senata nije uvrštena točka o potvrdi kandidature dekanice Vesne Vlahović-Štetić.

Totalna prevara foto:Sveučilišna platforma

I dalje se ne smiruje situacija na Sveučilištu u Zagrebu. Iako su na ovotjednoj sjednici Senata vraćene upisne kvote za dvopredmetni studij filozofije na Hrvatskim studijima, nepravomoćnom presudom Upravnog suda, štrajk profesora na HS proglašen je nelegalnim. Spor za zakonsku zabranu štrajka, dakako, pokrenulo je Sveučilište u Zagrebu.

Na Filozofskom fakultetu – ništa bolja situacija. Rektor Boras na spomenutoj ovotjednoj sjednici Senata odbio je na dnevni red uvrstiti točku o potvrđivanju programa kandidatkinje za dekanicu FF-a, Vesne Vlahović-Štetić. Osim toga, novoizabrani članovi Senata ispred Filozofskog fakulteta, prema rektorovoj odluci, nisu mogli sudjelovati u sjednici. Za sljedeći tjedan u utorak, najavljen je referendum nastavnika FF-a o početku štrajka, „radi obrane svojih radnih i demokratskih prava“.

S obzirom na kompleksne situacije na obje sastavnice SuZg, presica je jučer održana u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja. Uz detaljan prikaz stanja na Hrvatskim studijima od 2014. i postupka reakreditacije, pravnica NSZVO-a Ana Petošić pojasnila je kako pitanja poput znanstveno-nastavnog profila HS mogu biti samo u nadležnosti same sastavnice, što je Hrvatskim studijima onemogućeno.

[INTERVJU] Bivši rektor Šunjić: Smijenio sam Čovića i Barišića jer su pokušali privatizirati Hrvatske studije

Petošić: Sud pogrešno tumači načelo autonomije sveučilišta

Osim toga, 22 nastavnika, zaposlenika HS, isključeno je iz rada privremenog vijeća HS-a, dok u njegovu radu sudjeluju, primjerice, neke osobe koje nisu zaposlenici HS. Kako kaže Petošić, baš iz tog razloga pokrenut je štrajk zaposlenika na HS, kako bi se zaštitili njihovi gospodarski i socijalni interesi.

– Ono za što mi štrajkamo je da se zaposlenicima omogući da izvršavaju svoja prava iz svojih radnih odnosa i da na taj način osiguraju stabilnost i opstojnost svojih radnih mjesta i stabilnost HS kao institucije, rekla je Petošić, a potom se osvrnula na nepravomoćnu presudu suda prema kojoj je štrajk na HS nezakonit.

Posebno je naglasila da sud u presudi pogrešno interpretira načelo autonomije sveučilišta, koje je još 2000. godine odlukom detaljno razložio Ustavni sud RH.

– Ustavni sud u toj odluci kaže da načelo autonomije sveučilišta podrazumijeva autonomiju sveučilišta prema izvansveučilišnim institucijama, sveučilišta prema sveučilištima, ali i autonomiju svake sastavnice i organizacijske ustrojbene jedinice unutar Sveučilišta prema upravi Sveučilišta. I to je ključno, pojasnila je Petošić i dodatno pojasnila da svaka sastavnica Sveučilišta ima pravo na vlastito upravljanje u odnosu na upravu Sveučilišta.

Pobjeda studenata: Vraćene kvote za filozofiju na Hrvatskim studijima, štrajk privremeno prekinut

Marković: Posve je nejasno koji se ciljevi iza svega ovog kriju

Petošić je podsjetila i na masovno zapošljavanje na HS. Naime, u zadnje je vrijeme otvoreno 25 radnih mjesta, za što Petošić tvrdi da je napravljeno bez ikakve pravne osnove.

– Statut Sveučilišta u Zagrebu predviđa da je suglasnost za zapošljavanje moguće izdati tek ako postoji opći pravni akt koji predviđa radno mjesto u odnosu na koji se izdaje suglasnost, a na koji pravni akt je i sam Senat dao suglasnost. Takvog pravnog akta mi na HS nemamo. U ovom trenutku ne zna se gdje su sistematizirana ta radna mjesta za koja se raspisuju javni natječaji, kazala je Petošić pa prepustila riječ Predragu Markoviću, sindikalnom povjereniku na Filozofskom fakultetu, koji se u svojem izlaganju također bavio brojnim spornim odlukama uprave Sveučilišta, prvenstveno najnovijima s posljednje sjednice Senata.

Marković je pojasnio da je program kandidatkinje za dekanicu FF-a dostavljen na vrijeme i demantirao je rektora o tome da program ne sadrži dio o suradnji fakulteta i Sveučilišta. Osim toga, osvrnuo se i na činjenicu da izabrani predstavnici Senata ispred FF-a, nisu bili pozvani i nisu mogli sudjelovati na sjednici.

– Ja ne znam, ali posve je nejasno koji se ciljevi iza svega ovog kriju. Zašto sprječavati jednu sastavnicu, jedan veliki fakultet, da ima legalno izabrane predstavnike u Senatu? Kome je stalo i kome je u interesu da se njihov glas ne čuje?, zapitao se Marković i zaključio kako se radi o nastavku onoga što traje od rujna 2016. godine, kada je rektor Boras, na temelju navodnog upravnog nadzora MZO-a, raspustio Studentski zbor FF-a.

Kandidatura predloženice za dekanicu FFZG-a na ledu: Rektor preispituje njezine medijske istupe

Štrajk na Hrvatskim studijima zaustavljen iz predostrožnosti

Prozvao je institucije koje od situacije na FF-u uporno okreću glavu, a posebno je istaknuo sveučilišni Odbor za statutarna pitanja, koji se, kako kaže Marković, dosad niti jednom nije očitovao o svim problematičnim odlukama vezanima uz Filozofski.

– Ovdje govorimo o orkestriranom institucionalnom nasilju. Što je to? To je isto što i obiteljsko nasilje, samo što ga ovdje provode institucije. Postoji nasilnik, postoji žrtva, drugi šutke promatraju i pasivno sudjeluju zapravo u zlostavljanju, rekao je Marković.

Posebno nadahnut bio je Vilim Ribić koji se na početku svog izlaganja osvrnuo na nepravomoćnu odluku suda o zabrani štrajka na HS. Oštro je naglasio da ne zna nijednu europsku zemlju u kojoj se akademski ljudi ne mogu za svoja akademska prava i slobode boriti štrajkom. Osim toga, rekao je da Sindikat vjeruje da je sud donio takvu odluku jer ne razumije pojam akademskih prava i autonomije sveučilišta. Rekao je da je sud donio odluku kao da se radi o kompaniji ili trgovačkm društvu, a ne sveučilištu.

– Sveučilište je sui generis institucija, ono nije privatna kompanija. U njoj vrijede neka potpuno specifična pravila. Da, u privatnoj kompaniji nemate pravo kao radnik štrajkati zbog organizacijskih odluka uprave. I to je sasvim u redu. Ali na Sveučilištu postoji autonomija, znači samouprava i tamo znanstvenici i nastavnici moraju zaštititi to svoje civilizacijsko pravo koje je univerzalno pravo u cijelom čovječanstvu, osim u Sjevernoj Koreji, bio je oštar Ribić. Pojasnio je i da su štrajk zaustavili iz predostrožnosti (iako to nisu morali jer je presuda nepravomoćna i prema njoj nisu bili dužni zaustaviti štrajk) jer, kako kaže, jasno im je da se pravni sustav suočio sa specifičnim problemom, koji mu očito nije poznat.

[Anti-intervju sa Sveučilišnim švinjarijama] Radimo protiv autonomije zajedno s rektorom Borasom

‘Poslodavac na Sveučilištu može štrajkati, ali radnik ne može. Toga nema nigdje na ovoj planeti!’

Činjenicu da je uprava Sveučilišta tražila zabranu štrajka, odnosno, kako je istaknuo Ribić, zabranu da se ljudi bore za svoja akademska prava, nazvao je najvećim mogućim porazom jedne uprave Sveučilišta. Ribić je, na neki način, i pohvalio rektora Borasa, jer je, kako je istaknuo, popustio pritisku i vratio upisne kvote za studij filozofije na HS.

Potom je povukao zanimljivu paralelu sadašnje situacije s onom iz 2011. godine, kada je protiv novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti, štrajk najavljivao sam Damir Boras, tada dekan Filozofskog fakulteta.

– Znate li vi da je na Sveučilištu moguće ostvariti pravo na štrajk kada to odluči poslodavac, ali ne kada to odluči radnik? Radnik ne može ostvariti pravo na štrajk, kao što vidite. Sud mu zabranjuje pravo na štrajk. Ali poslodavac može. Toga sigurno nigdje nema na ovoj planeti!, kazao je Ribić i dodao da se radi o nevjerojatnom paradoksu.

Na kraju, Ribić je rekao da cijeli sustav ne funkcionira na mnogim razinama, a posebno se osvrnuo na ministra Barišića, rekavši da on zapravo podupire ovakvo stanje, ne poduzimajući apsolutno ništa.

Što se tiče daljnjeg razvoja situacije, valja pričekati pravomoćnu odluku Vrhovnog suda, jer će se Sindikat na odluku Županijskog suda žaliti. Vrhovni sud potom ima pet dana da riješi žalbu nakon čega presuda postaje pravomoćna ili se predmet vraća na Županijski sud. U slučaju Filozofskog fakulteta, sve su oči uprte u sastanak članova Sindikata na podružnici FF u utorak, kada će se na referendumu izjašnjavati o ulasku u štrajk.

Odgovori