Održavaju se tribine, padaju rekordi i pljušte priopćenja u javnoj raspravi o HKO-u

S obzirom na javnu raspravu koja se odvija na esavjetovanja o izmjenama i dopunama Zakona o HKO-u, u svrhu dodatnog informiranja studenata o problematici HKO-a, jučer su organizirane dvije tribine – jedna na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM), a druga na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Ukupno, na tribinama se okupilo oko 300 studenata, mahom sa stručnih studija. Istovremeno, broj komentara u javnoj raspravi vrtoglavo raste iz sata u sat.

TVZ tribina foto:Dora Kršul|srednja.hr

Prva jučerašnja tribina održala se na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, u organizaciji Studentskog zbora ZŠEM-a. Okupilo se između 80 i 100 studenata, a o javnoj raspravi informirali su ih Mario Mrkša, predsjednik SZ ZŠEM-a, tajnica ZŠEM-a Dubravka Bobinac i predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola Karlo Kolesar.

Tajnica Bobinac na početku je tribine informirala studente o kronologiji cijele priče vezane za Hrvatski kvalifikacijski okvir i istaknula usklađenje hrvatskih kvalifikacija s Europskim kvalifikacijskim okvirom koji na razinu 7 smješa kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija.

Zahuktala se javna rasprava o HKO-u: Pogledajte argumente suprotstavljenih strana

Ukidanje binarnog sustava?

Bobinac je naglasila i kako se u ovoj priči radi o ukidanju binarnog sustava, a da nitko to nije javno rekao. Savjetovala je studentima stručnog studija na ZŠEM-u kako da se izjasne u javnoj raspravi.

– Izrazite se negativno o alternativnom prijedlogu jer on znači ukidanje binarnog sustava. Osim toga, nije potrebno niti komentirati prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj iz javne rasprave, jer to nije službeni prijedlog u javnoj raspravi, kazala je Bobinac.

O mišljenju Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj u javnoj raspravi, više možete pročitati ovdje.

Studente ZŠEM-a o situaciji je dalje informirao predsjednik SZ-a Mario Mrkša.

– Ako prođe alternativni prijedlog za naše stručne diplomske studije, na taj način mogu ići i na naše preddiplomske studije, prema onome što predlaže Pravni fakultet u Zagrebu u javnoj raspravi, rekao je Mrkša koji je također uputio studente kako da se uključe u javnu raspravu.

Kolesar: Studenti sa Sveučilišta predstavljaju da tražimo nešto što dosad nismo imali

Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola upoznao je studente sa značenjem Europskog kvalifikacijskog okvira i što on znači za mobilnost studenata i prepoznatljivost znanja, vještina i kompetencija na tržištu rada.

– Ako smo mi na razini 7.1, poslodavac će tražiti one koji su na višoj razini, upozorio je Kolesar i dodao da Hrvatska ukupno broji oko 160.000 studenata, a od toga ih je 55.000 na stručnim studijima. Od 55.000 studenata stručnih studija, njih 40.000 pohađa veleučilišta i visoke škole, dok ih oko 17.000 studira na stručnim studijima sveučilišta.

Upozorio je i na moguće posljedice prihvaćanja alternativnog prijedloga iz javne rasprave.

– Možda bismo dobili manji broj ECTS-a, jer više ne bismo bili na istoj razini sa sveučilišnim diplomskim studijima. Osim toga, nestao bi binarni sustav jer nitko više ne bi upisivao stručne studije, ne bismo bili prepoznati na tržištu rada i sve to bi predstavljalo presedan u Europi. Ne tražimo ništa što dosad nismo imali. Uvijek smo bili na istoj razini sa sveučilišnim studijima, a studenti sa Sveučilišta predstavljaju da tražimo nešto što dosad nismo imali, zaključio je Kolesar i dodao da njihovi kolege sa sveučilišnih studija ne mogu komentirati u javnoj raspravi bez da omalovažavaju studente stručnih studija.

ZŠEM tribina foto:Dora Kršul|srednja.hr

Prvi sukob ministra Barišića i rektora Borasa oko HKO-a

Prodekan TVZ-a: ‘Kao članica Europske unije, moramo poštivati stečevine EU’

Studenti su se potom raspitivali o budućnosti svog obrazovanja u Hrvatskoj, ugovorima koje su potpisali sa svojom visokom školom te hoće li se na njih primjenjivati promjena Zakona.

Druga jučerašnja tribina s istom temom održala se na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu. Istaknimo kako je ovo druga tribina u organizaciji Studentskog zbora TVZ-a; prva je održana u petak i prisustvovalo joj je oko 250 studenata, profesora i alumnija. Jučer se, pak, okupilo 200-tinjak sudionika. Karlo Puškar iz Studentskog zbora također je sve prisutne informirao o problematici i kronološkom tijeku zbivanja.

Jedan od govornika na tribini bio je i prodekan za nastavu i studente TVZ-a, Goran Malčić. Rekao je da je TVZ cijelo vrijeme poštivao zakon i da su iznenađeni ustavnom tužbom, kao i odlukom Ustavnog suda. Tvrdi da pogreške u ustavnoj odluci na razinama teorijskog i pravnog okvira te usporedno s državama članicama EU.

– Mi kao članica Europske unije moramo poštivati stečevine EU. Brojne zemlje, Austrija, Njemačka, Nizozemska, imaju binarne sustave obrazovanja i imaju jednake razine studija nakon što se stekne 300 ECTS bodova, kazao je Malčić i dodao da glavni prijedlog Ministarstva u javnoj raspravi rješava problem, a alternativni pruža mogućnost za manipulaciju.

Bivši prorektor Sveučilišta u Zadru objasnio interes EFZG-a oko izmjene Zakona o HKO-u

TVZ-ovci zabrinuti i zbog članstava u inženjerskim komorama, a studenti EFZG-a o ovoj se problematici ne mogu informirati na svojem fakultetu

Iva Marić, studentska predstavnica TVZ-a istaknula je kako vlada velika zabrinutost zbog očitovanja Pravnog fakulteta u Zagrebu u javnoj raspravi. Sudionici tribine u velikom su broju istaknuli i problem učlanjenja u inženjerske komore po završetku studija.

Ovaj problem posebno je podcrtao Boris Uremović, voditelj specijalističkog studija Graditeljstva na TVZ-u. Kazao je da su od Komore inženjera u graditeljstvu tražili podršku, a upitali su ih i o razlikama u pravima i obvezama ako dođe do usvajanja alternativnog prijedloga.

– Osim toga, stegovni sud u Komori nikad nije imao prigovor na naše studente s TVZ-a, kazao je Uremović.

Na tribini je sudjelovala i nekolicina studenata stručnog studija sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Kazali su kako se njihov studij u sadržaju ne razlikuje od sveučilišnog, a posebno su naglasili da na svojem fakultetu ne mogu dobiti informacije o cijeloj problematici oko HKO-a pa koriste ovakve prilike da se informiraju. Dodali su i kako je Studentski zbor Ekonomskog fakulteta protiv njih u javnoj raspravi te kako članovi SZ-a potpisuju peticije kojima se diskriminiraju studenti stručnih studija.

Jedan od sudionika pitao je i što će biti s retroaktivnom primjenom ako se usvoji alternativni prijedlog i hoće li u tom slučaju biti moguća naknada štete. Također, upitao je i što će biti sa svim stečenim pravima i obvezama koje proizlaze iz njihovih diploma.

Hrvatski studentski zbor podupire alternativno rješenje Zakona o HKO-u

Hrvatski studentski zbor: Alternativni prijedlog ojačao bi transparentnost i povjerenje između različitih dionika sustava obrazovanja

Studenti su pitali i zašto studentski predstavnici iz Hrvatskog studentskog zbora, koordinativnog tijela studentskih zborova visokih učilišta, šalju mišljenje kojim podržavaju alternativni prijedlog.
Već smo pisali o tome kako HSZ podržava alternativni prijedlog MZO-a u javnoj raspravi, a jučer su poslali priopćenje kojim još jednom pozivaju studente ‘da se uključe u e-savjetovanje te tako daju mišljenje o svojoj budućnosti’. Tvrde kako se u raspravi oko glavnog i alternativnog prijedloga zakona pojavilo nekoliko činjenica koje nisu točne.

– HKO ne uređuje nazive stečene obrazovanjem već to spada pod Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Broj ECTS bodova nije mjerodavan za uspostavljanje razina kvalifikacija jer ako se to uzme kao kriteriji onda se mora stvoriti posebna razina za studente biomedicinskog područja koji studiraju 6 godina i nakon završetka imaju 360 ECTS bodova. Deskriptori Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) i Kvalifikacijskog okvira Europskog prostora visokog obrazovanja (QF-EHEA) su jedini mjerodavni za uspostavu razina unutar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Vertikalna i horizontalna prohodnost neće biti onemogućena ovim Zakonom jer je točno propisano kako se ulazi na koju razinu i koji su uvjeti koji se moraju ispuniti za ulazak na određenu razinu, stoji u priopćenju HSZ-a.

Dodaju da podržavaju alternativni prijedlog, s razinama 7.1, 7.2, 7.3 i ističu da je bitno da se razine 7.1 i 7.2 referenciraju na razinu 7 EQF-a i razinu 2 QF-EHEA.

– Ovaj prijedlog zastupamo zbog toga što bi taj prijedlog ojačao transparentnost i povjerenje između različitih dionika sustava obrazovanja. Također jasnije bi se predstavile razlike u sadržaju studija prema tržištu rada i učenicima srednjih škola koji razmišljaju o visokom obrazovanju, zaključuju iz Hrvatskog studentskog zbora.

Institut za razvoj obrazovanja protiv Borasove 'ustavne tužbe' HKO-a

Vijeće studenata pita se kako je moguće da Sveučilište diskriminira 18.000 vlastitih studenata

Priopćenjem se oglasilo i Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola. Kao što smo već pisali, Vijeće podržava glavni prijedlog MZO-a u javnoj raspravi. Pišu kako Sveučilište inzistira na alternativnoj verziji koja diskriminira 55.000 studenata stručnih studija.

– Prikazivanjem ovog problema kao Inicijative privatnih fakulteta obmanjuje se javnost i skreće pozornost s ključnog paradoksa cijele Ustavne tužbe. Kako je moguće da Sveučilište diskriminira 18 tisuća ‘vlastitih’ studenata koji studiraju na stručnim studijima na Sveučilištu?, pitaju se u Vijeću studenata.

Ističu i da su oduvijek (otkad je pokrenuta procedura izrade HKO-a) sveučilišni diplomski i specijalistički diplomski stručni studiji bili na istoj razini.

– U Hrvatskoj 55 tisuća studenata ( trećina studentske populacija) studira na stručnim studijima koji se izvode na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Smatramo da bi svaki drugi ishod osim prihvaćanja glavnog prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja bio presedan, budući da binarni sustav Republike Hrvatske vrednuje sveučilišni i stručni stup visokog obrazovanja kao jednakovrijedne vrste obrazovnog procesa, zaključuje Vijeće studenata i dodaju da bi u slučaju prihvaćanja alternativne opcije hrvatski sustav obrazovanja postao jedini s podrazinama, odnosno razlikama u sklopu nacionalnog kvalifikacijskog okvira u usporedbi s drugim europskim zemljama koje imaju binarni sustav visokog obrazovanja.

HKO ima šanse poboljšati obrazovanje, ali i doživjeti sudbinu Bolonje

Studentski zbor TVZ-a: Jedino želimo da sve ostane kao i dosad

Priopćenjem se jutros oglasio i Studentski zbor Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Također navode primjere ravnopravnih stručnih i sveučilišnih studija i to u obrazovnim sustavima

 Njemačke, Austrije, Nizozemske i Slovenije. Strepe od prihvaćanja alternativnog prijedloga.

– Ukoliko prijedlog Rektorskog zbora bude usvojen te u skladu s tim Zakon bude izmijenjen, diplome 55 000 studenata stručnih studija bit će dovedene u pitanje. Drugim riječima, to znači da bi diplome stručnih studija bile manje vrijedne i shodno tome studenti manje konkurentni na tržištu rada. Dodamo li k tome i činjenicu da takvo odjeljivanje razina diplomskih studija nije prisutno gotovo nigdje u Europi, upitno je s kakvim bi se problemima susreli studenti koji bi pokušali posao pronaći u inozemstvu, kažu iz SZ TVZ-a.

Osim toga, izražavaju zabrinutost trenutačnim razvojem događaja u javnoj raspravi.

– Optužuju nas da želimo više prava, da želimo biti iznad njih, ali jedino što mi želimo jest da sve ostane kao i dosad – da sveučilišni diplomski i specijalistički diplomski stručni studiji budu na istoj razini, kao što su bili sve od donošenja Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, zaključuju iz Studentskog zbora TVZ-a.

Ekskluzivno: Rektor Boras želi da Ustavni sud ukine zakon o HKO-u

VviVŠ: Prihvaćanjem alternativnog prijedloga, prijeti nam urušavanje koncepta policentričnog razvoja Republike Hrvatske

Istaknimo kako se jučer u javnoj raspravi očitovalo i Vijeće veleučilišta i visokih škola, krovno tijelo koje okuplja sva veleučilišta i visoke škole. Ističu kako su uložili velike napore u pojašnjavanju pogubnosti pokušaja promjene binarnog modela visokog obrazovanja promjenom razine u HKO-u za stručne diplomske specijalističke studije. Upozoravaju na posljedice eventualnog usvajanja alternativnog prijedloga.

– Ovakvim rješenjem došlo bi do urušavanja 78 diplomska studija na kojima danas studira 7.300 studenata. Također upozoravamo da bi došlo do potpunog zastoja u razvoju stručne vertikale visokog obrazovanja, što bi imalo izravne posljedice na sve studente koji su dosad završili stručne studije, trenutno studiraju (oko 55.000 studenata) ili imaju namjeru upisati tu vrstu studija. Pored toga, sustav stručnih studija bi postao neatraktivan za studente čime bi se urušio koncept policentričnog razvoja Republike Hrvatske. Brojni regionalni centri poput Vukovara, Šibenika, Knina, Gospića, Karlovca, Slavonskog Broda, Požege, Virovitice, Bjelovara, Čakovca, Krapine oslanjaju se na stručne studije koji su prilagođeni lokalnim razvojnim potrebama i omogućavaju studentima studiranje u mjestu stanovanja, kažu iz Vijeća veleučilišta i visokih škola.

Podržavaju glavni prijedlog Ministarstva jer, kako pišu, omogućava daljnji razvoj sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj u skladu s potrebama lokalnih zajednica, države i cjelokupnog društva. Pojašnjavaju i razloge pokretanja zahtjeva za ocjenom ustavnosti.

– Naglašavamo kako su razlozi pokretanja zahtjeva za ocjenom ustavnosti bili usmjereni na zaštitu autonomije sveučilišta u dijelu ostvarivanja prava upisa na poslijediplomske studije, a neke interpretacije odluke Ustavnog suda RH idu u smjeru pogubnih promjena binarnog modela što ukazuje na duboko nerazumijevanje konkretne odluke, kao i na izostanak odgovornosti za budućnost jednog dijela mladih ljudi u Republici Hrvatskoj, koji, spomenimo i to, studiraju i stručne studije na sveučilištima u Hrvatskoj, zaključuju.

Vijeće veleučilišta i visokih škola dodaje da su iznenađeni nemogućnošću argumentirane i ravnopravne rasprave u kojoj se koriste obrasci moći i elitizma kao ključni argumenti.

Broj komentara u javnoj raspravi rapidno raste iz sata u sat, a u trenutku zaključenja teksta, dosegao je 708 komentara. Javna rasprava otvorena je do petka, 7. travnja u ponoć.

Odgovori