Osječki Studentski servis: Sve više ugostiteljskih objekata traži studente
Sveučilište u Osijeku broji nepunih 20 tisuća studenata, od kojih je oko 15 tisuća redovitih. Od potonjih, članom Studentskog servisa je svaki treći student koji je obavljao jednokratan posao ili radio na duže vrijeme. U razogovoru s rukovoditeljem jedinog servisa tog tipa u Osijeku Tihomirom Milinovićem doznali smo kolika je minimalna satnica, kako je kriza utjecala na njihovo poslovanje kao što smo dobili i uvid u proces isplate.
Foto: privatna arhiva (Studentski dom Kralja Petra Svačića)
Tihomir Milinović skoro tri desetljeća radi u Studentskom centru u Osijeku, a u Studentskom servisu nalazi već 15 godina. Budući da se radi o čovjeku koji ima najbolji uvid u stanje Servisa jer je trenutno rukovoditelj, Milinović nam je otkrio u kakva je situacija oko zapošljavanja, zarade i isplata osječkih studenata u posljednjih nekoliko godina.
Minimalna satnica 17 kuna
Bez pada broja studenata i tvrtki prebrodili krizu
Spomenuti servis jedini je u Osijeku preko kojega studenti mogu pronaći posao, bilo da je riječ o jednokratnom, stalnom ili periodičnom radu. – Do 2008. godine bilježili smo rast broja studenata koji su se učlanjivali u Servis, ali početkom krize rast se nije nastavio. Ipak, pozitivna je stvar da nije bilo ni pada te se od tada održava uzoran trend, to jest brojke stagniraju, istaknuo je Milinović.
Što se tiče ponude poslova i broja tvrtki koje traže usluge osječkog Servisa, slična je situacija. Rukovoditelj ističe da iz godine u godinu neke tvrtke nestaju, dok se pojavljuju nove pa se broj drži na približno jednakoj razini. No uvođenjem fiskalizacije, sve je više ugostiteljskih objekata koji se prijavljuju u Servis u potrazi za studentima.
Upozoravanje na tvrtke koje ne isplaćuju studente
Što se tiče zlouporabe studentskih ugovora, Milinović tvrdi kako se nije susreo s takvim slučajem. No sve je više radnih mjesta gdje studenti moraju upisati svoj OIB ili izvršiti neku vrstu prijave, stoga je jasno da ‘rad na tuđi ugovor’ i nije moguć.
Objašnjava da postoji i određeni broj tvrtki koje samostalno traže ugovore za svoje studente, a da biste podigli ugovor za drugu osobu, morate predočiti iksicu ili člansku iskaznicu Servisa te osobe. – Ne mogu sa sigurnošću reći da nema takvih slučajeva i kod nas, ali rad ‘na crno’ najskuplji je rad, ističe rukovoditelj Servisa.
Budući da postoji određeni broj tvrtki koje ne plaćuju studentima rad, osječki Servis povezan je s ostalim studentskim servisima te se međusobno upozoravaju na sumnjiva poduzeća. Također se prilikom prijave novih tvrtki, obavi online provjera prije nego što se istima odobri registracija.
– Čim tvrtke obave isplatu, najkasnije do 24 sata novac sjeda na žiro račune studenata, a sve se obavlja putem automatizma, objašnjava Milinović. Iznos koji u kalendarskoj godini može sjesti studentima na račun, a da ne plaćaju porez i prirez, isti je kao i kod servisa u drugim gradovima, to jest 50 tisuća kuna.
Na koji način stranci mogu doći do zaposlenja
Milinović ističe kako uz suglasnost MZOS-a upošljavaju studente koji su u Osijek došli preko udruge IAESTE. – Na taj način omogućujemo strancima zaradu kako bi se lakše snašli u našem gradu, objašnjava rukovoditelj.
Da bi se strani studenti ostvarili pravo na zaposlenje, dovoljna je potvrda udruge ili organizacije putem koje je stranac stigao u Osijek da pohađa fakultet, redovno obavlja svoje dužnosti kao i potvrda da će posao uistinu obavljati oni.
