Studenti bijesne na Vladu: ‘Ovom reformom uzeli su mi stavku – prehrana!’

Nova porezna reforma pošteno je po džepu ‘opalila’ studente. Umjesto umjesto dosadašnjeg limita od 50.000 kuna, porez od 24 posto i prirez će studenti, plaćati nakon što putem studentskog ugovora zarade 15.000 kuna, kako stoji u Pravilniku koji je trenutno na snazi. Plaćeni ‘harač’ studentima će se vratiti, ali tek u kolovozu 2018. godine, povratom poreza. Najavljuju se prosvjedi, a Vlada je obećala donošenje novog pravilnika u roku od 90 dana, jer tvrdi da su svi primitci učenika i studenata do iznosa od 5.050,00 kuna mjesečno oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak. Kažu kako će sve biti jasno novim Pravilnikom, ali ostaje pitanje što će biti s onima koji zarađuju mjesečno preko 5.050. Mi smo popričali s dvije studentice koje su zbog obiteljske situacije prisiljene same zarađivati za život.

Izvor fotografije: www.ffzg.unizg.hr

Ukoliko se ne promjeni, odluka Vlade da smanji limit nakon kojeg će studenti plaćati porez s 50 na 15 tisuća kuna, utjecat će vrlo nepovoljno na brojne studente, koji zbog malih satnica i fakultetskih obaveza ionako jedva uspiju zaraditi za život.

Popričali smo sa studenticama Kristinom i Majom, koje su zbog obiteljske situacije prisiljene na rad kako bi preživjele. Obje spas vide u odlasku u inozemstvo.

Državni udar na studente: Za zaradu iznad 15 tisuća kuna godišnje, plaćate porez!

Studenti rade jer su na to prisiljeni, a izlaz iz situacije vide jedino u odlasku u inozemstvo

Kristina Š. je upisala fakultet 2010. i da nije radila, nikada ne bih došla do ovoga gdje sada jest – sve je ispite riješila, radi na diplomskom i uskoro će biti diplomirani profesor informatike i pedagog.

– Sad, s ovom izmjenom sve ovo postaje nemoguće za jako veliki dio studenata. Uredno sam davala sve na fakultetu i radila kako bih pokrila troškove života, stanovanja, hrane. Nikada nisam radila za ekstra lovu ili novi mobitel, uvijek je tu bilo pitanje praznog frižidera i roditelja koji su nezaposleni i u mirovini. Znači, jedina prilika za moju sestru i mene je bio rad preko SC-a jer nama naši roditelji ne mogu ni pokaz pokriti, a kamoli da nam plate dom, stanarinu i daju još za cjelomjesečne troškove, ispričala nam je Kristina.

Ukoliko se novi zakon ne izmjeni, posljednje će dane studiranja provesti doma, bez posla i bez mogućnosti da išta napravi jer joj je ukinuta mogućnost da zaradi za sebe dok ne diplomira i par mjeseci nakon dok ne nađe posao.

– Imam plaću od 3.000 kuna koja je na lipu isplanirana svaki mjesec. S ovom reformom uzeli su mi stavku – prehrana. Tako da, izgleda da ćemo se svi najest tek u kolovozu kad nam vrate ‘posuđene novce’. Žalosno je da je ovo zemlja znanja koja uporno udara na ono što bi joj trebalo biti najvažnije – potencijal za budućnost, požalila se Kristina.

Uza sve obaveze, tvrdi naša studentica, niti jedan student ne radi jer to želi već zato što mora.

– Mi radimo jer smo na to prisiljeni, a sve sa željom da jednog dana napravimo nešto bolje za sve nas. Izgleda da ću ja taj dio raditi u Njemačkoj ili negdje drugdje vani, ovdje se ne isplati ostati. Pogotovo ne nakon svog truda koji sam uložila, jer očito se to u Hrvatskoj nikada neće cijeniti i poticati, zaključuje razočarano Kristina.

Kriminalna radnja bez kazne: Studenti bez posljedica mogu prodavati studentske ugovore

‘U ovakvim uvjetima je ovdje nemoguće preživjeti’

U gotovo istoj situaciji našla se i studentica PMF-a Maja Sabati, koja se kao i Kristina i još tisuće drugih studenata sama financira.

– Svojim radom financiram školovanje (školarina mi seže i do 8.400 kn), hranu i život općenito. Unatoč tome što živim s roditeljima, sama se uzdržavam već godinama kako bih njima olakšala. Naime, financijsko stanje u obitelji nije bajno, pa je prijeko potrebno da i ja radim, pa ako već ne mogu njima pomoći da im barem nisam ‘na grbači’, prepričava svoju situaciju Maja.

Kako je redovan student, Maja nema mogućnost raditi svakodnevno zbog rasporeda na faksu, pa preko tjedna samo kad joj se uklapa u raspored, preko vikenda i preko svakih ljetnih praznika na puno radno vrijeme.

– U principu radim što god i kad god mogu jer mi je svaka kuna potrebna. Naravno da tim radom pređem 15.000 kn, što je postavljeno kao novi neoporezivi limit. Svaki mjesec planiram kako ću sa svojom studentskom plaćom platiti račune, hraniti se, odjenuti se, financirati si školovanje, knjige i slično, a sad još uz to ću morati četvrtinu svojih primanja davati državi kada pređem zadani limit.
S obzirom na to koliko mogu uz faks raditi, mjesečna zarada mi nije velika, a sad će biti još manja.
Kako ću tad preživljavati? Ne znam… Ovo je apsurd. Studenti su primorani raditi ako žele plaćati školovanje, stan, režije i osnovne potrebe života što nije nimalo lako. Iskreno, ne čudi me da sve više mladih odlazi iz države, u ovakvim uvjetima je ovdje nemoguće preživjeti, zaključuje Maja.

Zbog nezadovoljstva važećim Pravilnikom i Zakonom studenti su pokrenuli i peticiju, koja je u trenutku pisanja teksta sakupila više od 19 tisuća potpisa.

Trećina zagrebačkih studenata prelazi godišnji limit u Student servisu

O novom Zakonu Vlada se nije konzultirala sa studentskim predstavnicima

Na novi Zakon, te proglašavanje čitave nastale situacije ‘komunikacijskom greškom’ reagiralo je i Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola RH.

– Studentski rad treba stimulirati kako bi studenti imali veću ekonomsku sigurnost. Važno je napomenuti da niti u jednom trenutku nismo bili kontaktirani od strane nadležnih institucija vezano za promjene koje bi se u velikoj mjeri trebale odraziti na standard cijele studentske populacije, izjavio je Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća.

Vezano za službeno priopćenje Ministarstva financija od 05.01.2017. kojim se daje drugačije tumačenje odredbi Pravilnika, iz Vijeća kažu kako pretpostavljaju da je zabunu izazvao izričaj članka 4. stavka 1. na kraju teksta koji navodi da se u tablici koja slijedi radi o ukupnim primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

– Ovo ukazuje da je izuzetno važno da se svi propisi rasprave sa zainteresiranim dionicima i to na zakonom propisan način (po Zakonu o procjeni učinaka propisa) te da isti budu pažljivo nomotehnički napisani. Vijeće studenata smatra da treba biti obavezni sudionik u donošenju svih propisa koji se tiču statusa studenata u Republici Hrvatskoj. Vjerujemo da će u budućnosti institucije uključiti i studentske predstavnike u izradu Zakona, Pravilnika i drugih akata radi donošenja što kvalitetnijih odluka vezanih za studentsku populaciju.

Smatramo da:


• Studentski rad je najbitnija stavka koja utječe na studentski standard

• Studentski rad potrebno je stimulirati dodatnim olakšicama

• Apeliramo na nadležne institucije da studentske predstavnike uključe u sve procese donošenje pravnih propisa, a koji su vezani uz studente u RH, stoji u priopćenju Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola RH.

Odgovori