Evo što znači i koja područja obuhvaća STEM

Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, a zapravo je akronim satkan od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics. Sve češće se u posljednje vrijeme koristi i u hrvatskom, zbog jezične ekonomije, a svakako i radi važnosti grana koje obuhvaća. Ipak profesor informatičkih predmeta s više visokoobrazovnih ustanova u Hrvatskoj Vjeran Bušelić objašnjava da je teško potpuno prenijeti termin STEM u duh hrvatskog jezika, kao i zaokružiti što on sve obuhvaća jer ‘koje bi to discipline kod nas tretirali kao science?’.

Iz obrazovnih krugova u Hrvatskoj sve se češće može čuti engleski pojam STEM. To je zapravo akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering i mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Međutim, ovo bi bio tek grubi, plošni prijevod budući da je termin vezan za američki obrazovni sustav, vezan i za tamošnju imigracijsku politiku te kretanja na tržištu rada.

[STEM bez straha] Ne vježbajte matematiku

Deficitarna i dobro plaćena zanimanja za kojima ne raste interes

Kako bismo malo podrobnije ušli u opseg pojma i njegovu redovnu pojavnost u hrvatskoj javnosti, tražili smo pomoć u definiranju.

– Nije baš jednostavno, a pogotovo nije konkretno jer je to popularan pojam nastao u SAD vezan uz obrazovanje za kvalitetan tehnološki razvoj u američkom okruženju i kulturi, rekao nam je profesor Vjeran Bušelić, ostavljajući prostora za drugačija i/ili podrobnija tumačenja, kao i nemogućnost pukog preslikavanja pojma na hrvatske prilike

Ipak, uz sve kulturne razlike između nas i Amerikanaca, u Hrvatskoj nalazimo razlog za čestu primjenu riječi STEM također u kontekstu veze obrazovanja, gospodarstva, ali i politike.

Naime veliki broj zanimanja koja potpadaju pod spomenuti akronim i okvir deficitarna su, dobro plaćena, a unatoč tome interes mladih za studiranjem istih ne raste.

Ipak studiji iz oblasti STEM-a će se poticati stipendiranjem

– Ja sam inženjer pa to moram priznati: treba nam STEM područje. To su ‘science, technology, engineering & mathematics’. Studije u tom području sada potičemo sistemom školarina i stipendija. Ali, mi stipendiju možemo dati samo sposobnim mladim ljudima, onima za koje procijenimo da će i završiti takav studij.

Maturanti i dalje idu linijom manjeg otpora: STEM izbjegavaju zbog lakšeg diplomiranja

To su studiji na PMF-u, na Strojarstvu, na Elektrotehnici odnosno FER-u. Nemamo dovoljno mlade populacije koja želi ići na te vrhunske specijalističke studije, objasnio je podrobno u subotnjem tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, novi rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras.

Dakle značaj, a istovremeno i manjak interesa mladih za studiranjem STEM područja, novi čelnik najvećeg hrvatskog Sveučilišta namjerava poticati kroz stipendiranje.

Da ni okolnost izvrsne plaćenosti zanimanja iz područja elektrotehnike i računarstva, ne utječe na povećanje interesa maturanata za studiranjem na primjerice FER-u, pokazuju neke egzaktne brojke.

Tako smo prije dvije godine, pisali o deset najvećih fakulteta po broju studenata u Hrvatskoj. Među njima se našao i FER s 3 800 studenata. Prije nepuna dva mjeseca smo učinili isto te zaključili da je broj studenata na FER-u opao za 442, u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

Nadajmo se da će sustav ipak naći načina da potakne mlade u Hrvatskoj na studiranje grana iz oblasti STEM-a, jer se do poslova dolazi kudikamo prije, a uz to su ti poslovi uglavnom izdašno plaćeni. Čak i uvjetima dugogodišnje stagnacije hrvatskog gospodarstva.

Odgovori