Pretraga

Saznajte kako uključiti cijeli mozak koristeći kognitivne mape

A- A+

Već smo vas u nekoliko navrata upoznavali s tehnikama učenja koje vam mogu olakšati školske i studentske dane. Posljednja tema iz ove kategorije se bavila verbalnim mnemotehnikama koje je često znaju pokazati korisnima. Ipak za kompleksnije intelektualne zadatke i opsežnija memoriranja nužene su i kompleksnije mnemotehnike te vam zbog toga ovog puta predstavljamo tehniku kognitivnih mapa i metodu ključnih riječi.

S obzirom da ljudi informacije i pojmove s kojima se susreću pamte na različite načine te upravo zbog toga postoji i nekoliko vrsta mnemotehnika. Već smo spominjali najbrojniju kategoriju koje se baziraju na pojednostavljenom verbaliziranom povezivanju informacija i njihovom pamćenju u prilagođenom obliku. Neki ljudi su pak više vizualni tipovi, pa im je lakše pamtiti ako informaciju vizualiziraju, stoga vas upoznajemo s metodama ključnih riječi i kognitivnih mapa.

Metoda ključnih riječi

Metoda ključnih riječi spada u mješovitu mnemotehniku. Vrlo je pogodna za učenje stranih jezika, a može se primjenjivati u svim prilikama. Najbitnije prilikom primjene metode ključnih riječi je da vas informacije koje želite zapamtiti asociraju na nešto poznato i vama blisko. Nakon što ste informaciju koju želite zapamtiti povezali, sljedeći korak je da ta dva pojma zamislite zajedno.

Ovako zvuči prilično teško, no u principu je vrlo jednostavno. Primjenimo ovu tehniku na učenje engleskog jezika. Uzmimo, na primjer, da želite zapamtiti riječ lizard (gušter). Lizard vas može asocirati na izraz lizati iz hrvatskog jezika i stoga je dovoljno ta dva pojma zamisliti zajedno. Prilikom prisjećanja engleskog izraza za guštera je dovoljno prizvati tu sliku prizvati pred oči.

Kognitivne mape

Kognitivne mape su posljednjih godina ušle u modu te ih se sve više koristi. To je vizualna tehnika nelinearnog prikaza informacija kojima su se koristili još i grčki filozofi, a ime im je, nazvavši ih mentalnim odnosno kognitivnim mapama, dao britanski psiholog Tony Buzan.

Mentalne mape su svojevrsan dijagram specifične forme koji prikazuje ideje, a sadržava riječi, sličice i rečenice. Shema je takva da se u sredini nalazi ključna riječ odnosno tema, a oko nje se zrakasto šire ostali dijelovi i to na način da zajedno čine cjelinu.

Mentalne mape imaju široku primjenu, a najčešće se koriste za sumiranje znanja, prezentaciju ideja ili pak kao tehnika koja olakšava pamćenje kompleksnog sadržaja informacija. Tony Buzan tvrdi da je ovo bez premca najbolji način učenja jer aktivira lijevu i desnu polutku mozga paralelno te daje i naputke kojih se treba držati prilikom stvaranja mapa.

Najbolje je početi od sredine crtežom koji će karakterizirati temu na kojoj radite. Nacrt napravite u jasnoj zrakastoj shemi. Koristite razne veličine i vrste slova u cijelom dijagramu te ih uz to dodatno specificirajte bojama. Odredite ključne riječi i svaka ključna riječ neka bude zapisana zasebno. Najvažnije djelove označite i dodatno ih pojačajte asocijacijama. Ništa manje bitno nije to da razvijete svoj stil pravljenja mentalnih mapa.

Danas u vrijeme modernih tehnologija, a prema nekim izvorima najpopularnije su aplikacije Freemind i MindManager.