Nastavnici: Podržavamo šestosatni ostanak u školi, ali uz devet uvjeta

Od rujna i početka sljedeće školske godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja planira uvesti obavezni šestosatni ostanak u školi za nastavnike. Time se otvara mogućnost da učenici ostaju u školama do 14, odnosno 20 sati što bi pogodovalo zaposlenim roditeljima. Sindikat i Nastavnici organizirano ovu odluku podržavaju, ali traže da se najprije zadovolje tehnički uvjeti poput osiguravanja radnog prostora, materijala, računala te izrade povoljnog rasporeda.

Foto: Antun Mezulić|srednja.hr

Od sljedeće školske godine nastavnicima bi ostanak u školi minimalno šest sati mogao postati obavezan, piše Jutarnji.hr. Prije podne bi tako učenici čiji su roditelji zaposleni u školama mogli ostajati do 14, a poslijepodne do 20 sati, što je, u odnosu na sadašnje stanje, u nižim razredima dva i pol sata više.

Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj nastavnicima nije plaćen izvannastavni rad

Nastavnici ne bi tražili veću plaću

Nova organizacija rada u školama osigurala bi se izmjenama Zakona o osnovnom i srednjem školstvu čije se donošenje planira do lipnja, a primjena od 1. rujna.
Ovom promjenom na ruku bi se išlo zaposlenim roditeljima, a nastavnici bi više bili na raspolaganju učenicima.

– Promjenom organizacije radnog vremena poslala bi se javnosti poruka da nastavnici nisu neradnici, kazao je Momir Karin, pomoćnik ministra obrazovanja za Jutarnji.hr.

Ništa sporno u duljem ostanku nastavnika u školama ne vidi ni Željko Stipić, predsjednik sindikata Preporod, koji naglašava kako se ovakve reforme moraju raditi u dogovoru onih koji predstavljaju radnike.

– Ne mislim da je nemoguće dobiti podršku od sindikata za bilo koje kvalitetno rješenje. Svi mi koji vodimo sindikate smo i roditelji i učitelji. Ne možemo se ponašati kao da smo izvan toga. Zato problem s organizacijom rada škola nitko razuman ne može zanijekati. Mislim da bi većina učitelja bila spremna za drukčiju organizaciju nastave, rekao je Stipić za Jutarnji.hr i dodao kako bi se ovakav način rada najprije trebao uvesti eksperimentalno u jednosmjenske škole.

Stipić naglašava da bi nastavnici bili sretni da svoj posao ne moraju odnositi kući nego da ih obavljaju u školskim kabinetima.

– Tu nema zahtjeva za većim plaćama. Time bismo neizravno priznali da ne radimo osam sati. Mi sigurno radimo osam sati, samo je pitanje gdje i koju vrstu rada obavljamo, zaključuje Stipić, piše Jutarnji.hr.

Na predizbornom sučeljavanju političari se izjasnili o plaćama nastavnika

Ministarstvo najprije mora osigurati osnovne uvjete rada

Obavezan boravak učitelja i nastavnika u školama minimalno 6 sati podržali su učitelji i nastavnici okupljeni oko Mreže Nastavnici organizirano.

– Smatramo da je argumentacija koju je pomoćnik iznio jadna, ponižavajuća i odražava posvemašnju nesposobnost istoga da obavlja svoju dužnost, ali sve to skupa je valjda nužan uvjet da bi netko dospio na visoku poziciju u Ministarstvu obrazovanja pa se nećemo time previše zamarati. No, prijedlog je sam po sebi zanimljiv, zaslužuje razmatranje i, u konačnici prihvaćanje. Sigurni smo da će mnogi kolege s oduševljenjem dočekati prestanak prakse nošenja posla kući te nošenja potrepština za posao od kuće, poručuju nastavnici.

Ipak, za takvo radno vrijeme postoje tehnički preduvjeti koje bi Ministarstvo nastavnicima trebalo osigurati. Evo što nastavnici traže:

1. Radni stol na kojemu će svaki učitelj i nastavnik moći obavljati svoj nenastavni dio posla.

2. Mjesto za odlaganje sve dokumentacije te držanje stručnih knjiga i udžbenika koje svaki učitelj i nastavnik ima svakodnevno koristi u nastavi; konkretno, na tom mjestu treba biti prostora za odlaganje minimalno pola metra testova (koji se moraju čuvati do kraja godine), pola metra udžbenika i knjiga te još nekoliko dodatnih polica za ostale stvari; naravno, sve ovo mora biti moguće zaključati iz očiglednih razloga. Da ne bi bilo zabune, sve ovo je po jednom učitelju ili nastavniku.

3. Minimalno jedno računalo na dva učitelja ili nastavnika; ovdje se ne mogu ubrojiti računala koja se nalaze u školskim računalnim učionicama jer je za pretpostaviti da se u njima održava nastava i da ih u tom trenutku koriste učenici; u školama u kojima se radi u dvije smjene ovaj broj se može smanjiti na dva računala na tri učitelja.

4. Garantirana opskrbljenost uredskim materijalom – papirom, olovkama, spajalicama, flomasterima – koje veliki broj učitelja i nastavnika trenutno samostalno kupuje, nosi od kuće ili ih koristi kod kuće, s obzirom da dio posla obavlja tamo.

5. Bolja organizacija rasporeda jer sada kolege koji rade na više škola ni teoretski neće moći obići više škola u jednom danu.

6. Definirati princip pravljenja rasporeda učiteljima koji rade u područnim školama (više njih u jednom danu) te uračunati vrijeme potrebno za njihov obilazak.

7. Organiziranje sjednica u navedeno vrijeme.

8. Organiziranje redovnih izvanškolskih aktivnosti – stručnih vijeća, stručnog usavršavanja, školskih ekskurzija, vođenja učenika na natjecanja i još mnogo toga – na način da ulazi u predviđeno radno vrijeme.

9. Omogućiti dodatne osobe za čuvanje djece s obzirom da će se učitelji i nastavnici u tim satima baviti svojim zakonski predviđenim administrativnim poslovima te neće moći biti odgovorni za djecu.

Danas se oglasilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja koje se djelomično ogradilo od izjava pomoćnika ministra Karina.

– Organizaciju nastave i druga ključna pitanja tijekom iduće godine razmotrit će Povjerenstvo koje će raditi na Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona, a izmjene će, u konačnici, biti usuglašene sa svim ključnim dionicima u sustavu i donesene u najboljem interesu učenika kao središta odgojno-obrazovnog procesa. Izjave pomoćnika ministra Momira Karina za jedan dnevni list o prijedlogu reorganizacije nastave su njegove ideje vezane uz to pitanje te ne predstavljaju službene stavove Ministarstva znanosti i obrazovanja, stoji u priopćenju MZO-a.

Odgovori