Profesor Marin Soljačić s MIT-a: Učim metodom podcrtavanja markerima

Maturirao je u zagrebačkom MIOC-u, diplomirao fiziku i elektrotehniku na MIT-u 1996., a doktorirao je fiziku na Princetonu četiri godine kasnije. Znanstveno se bavi elektromagnetskim fenomenima, a osobito je zainteresiran za bežični prijenos energije. Danas je redoviti profesor na MIT-u, a jedan je od osnivača tvrtke WiTricity Corporation. U Hrvatskoj je ponajviše poznat po uspostavi nagrade za najboljeg maturanta po rezultatima mature iz matematike i fizike koja nosi njegovo ime, a vrijedna je 5.000 dolara. Prilikom ovogodišnje dodjele porazgovarali smo sa Soljačićem o učenju i kako je on naučio učiti.

[FOTOGALERIJA] 30 najboljih maturanata 2016. godine dobili priznanja

Tridesetak najboljih maturanata okupilo se u Ministarstvu na dodjeli priznanja, ali i nagrade Marin Soljačić najboljem maturantu Nikoli Jalšenjaku koji ju je zaslužio fantastičnim rezultatom na maturi iz matematike i fizike. Njegov prethodnik i prvi nagrađeni bio je Ivan Skeledžija koji je također iz MIOC-a, kao Nikola i Marin .

– Danas slavimo izvrsnost, a samo u nekoliko posljednjih dana imali smo priliku vidjeti koliko je Hrvatska izvrsna. To se dogodilo na Olimpijskim igrama gdje smo po broju osvojenih medalja u odnosu na broj stanovnika pri samom svjetskom vrhu. Druga dobra vijest došla je od britanskih novina Telegraph koje su objavile da je Hrvatska najtraženija zemlja na Googleu za godišnji odmor što je jako bitno za naš turizam. Danas pak slavimo vašu izvrsnost koja nije mala, a nisu mali bili ni hrvatski znanstvenici iz povijesti poput Tesle, Penkale i Mohorovičića. Pa i danas imamo puno dobrih znanstvenika. Vas trideset je na maturu pristupilo zajedno sa 35.000 ljudi što znači da ste vi jedan od tisuću ljudi pa i više. To je zalog za budućnost, rekao je na ceremoniji dodjele priznanja maturantima Marin Soljačić, a fotogaleriju s događaja možete pogledati ovdje. S njime smo nakon događaja porazgovarali o jednom gorućem problemu koji tišti brojne učenike i studente – Kako učiti?

Cjelina ‘Učiti kako učiti’ bila je dio prijedloga reforme kurikuluma, a učenici dosta često ističu da ih nitko ne uči kako pravilno učiti te da im je to najveći problem u radu. Nedostaje li nam to u školstvu?

Slažem se s vama da komponenta kako učiti nije nešto što vas dovoljno uče u školi, a to je jedna od najbitnijih stvari, ja mislim da nismo toga ni svjesni koliko uspješni učenici nauče o tome kako učiti od svojih roditelja jer ih škola ne uče dobro tome. Tu imaju veliku prednost učenici kojima su roditelji obrazovni i kojima roditelji i sami znaju kako učiti dok učenici koji nisu iz takvih obitelji su u tom smislu uskraćeni. Slažem se s vama da bi se po tom pitanju moglo napredovati u svim obrazovnim sustavima, uključujući američkom, pogotovo u osnovnoj i srednjoj školi. Mislim da bi se na tome moglo poraditi premda nemam konkretnije razrađene ideje kako bi se to moglo razviti u školama, ali to je problem na koji se treba obratiti pozornost.

Ovaj maturant je osvojio Nagradu Soljačić vrijednu 33 500 kuna

Vaše iskustvo učenja u Hrvatskoj i Americi?

Zadnji sam put bio u hrvatskoj školi 1992. godine i to je bio MIOC. Dobar dio toga kako učiti su me naučili moji roditelji, a s druge strane većina studenata koji su išli u MIOC su imali roditelje koji su ih u tom trenutku naučili kako učiti.

U Americi bih prvo sve pročitao, a onda rješavao problem sets, što je zapravo skup zadataka za provjeru. Ako sam uistinu razumio ono što sam pročitao onda bi ti zadaci bili prilično lagani. Primijetio sam da brojni drugi studenti ne čitaju unaprijed nego idu rješavati zadatke pa tek kada zapnu krenu čitati da vide gdje im je rupa u znanju. Tako se potroši puno više vremena i manje se nauči.

Kako su vas roditelji naučili?

Naučili su me vrijednostima poput upornosti, a znali su mi pomagati kada sam trebao nešto učiti poput povijesti. Čini mi se da više studenata nauči učiti kod kuće nego u školi.

Učenici i studenti često pretražuju Internet u potrazi za zanimljivim mnemotehnikama, imate li vi metodu koju koristite u svojem radu?

Kada sam bio na faksu koristio sam metodu podcrtavanja, ali odmah ću se ograditi i reći da to ne funkcionira za svakoga. Za mene i puno mojih kolega svakako da. Na nastavi ne bih pisao bilješke nego bih se fokusirao na ono što profesor govori, a kući bi čitao ono što bi nam profesor zadao i tada bih koristio žuti, narančasti i zeleni marker za podcrtavanje. Na svakoj strani bi ono što je bitno podcrtao žuto, jako bitno narančasto, a super bitno zelenim. To ima dvije svrhe. Znate, kada imate puno toga za pročitati i nakon par strana vam se počne spavati te primijetite da niste nište zapamtili. Ovako na kraju strane morate razmisliti što je ovdje uistinu bitno, i to vam prema tome na naposljetku pomogne pri fokusiranju. Druga stvar je što prije testa ne bih morao sve opet pročitati, nego bih samo prošao kroz to, s naglaskom na ono što je podcrtano žutim, narančastim i zelenim. Puno knjiga s faksa mi je izgledalo kao da gledate u dugu.

Vi isto danas morate puno učiti i niste gotovi sa svojim obrazovanjem. Koliko i kako danas učite?

Kada čitam bitniji znanstveni članak isto podcrtavam, ali ne u toliko živih boja. Jedan ili dva markera su mi dostatna.

Vi onda preporučate svakome da pronađe svoju metodu?

Svakako, spomenuto podcrtavanje je za mene dobro funkcioniralo.

Odgovori