Strah od usmenog – veliki problem srednjoškolaca?

Pola toga zaboravim, zablokiram i to mi je veliki problem jer uvijek pokazujem manje no što znam. Suši mi se grlo, osjećam grč u trbušnim mišićima, snažno lupanje srca” – riječi su velikog broja srednjoškolaca na temu usmenog odgovaranja.

I vi imate ovaj problem? Pročitajte savjet stručnjakinje!

Većina učenika osjeća strah pri usmenom ispitivanju. Određena razina treme normalna je reakcija ljudi. Ipak, ako strah postane prekomjeran, učenicima stvara velike probleme. Strah od ispitivanja podrazumijeva tjelesnu reakciju i uznemirujuće misli. Najbitnija činjenica je da se strah može prevladati.

U razgovoru s prof.dr.sc. Vlastom Vizek Vidović, voditeljicom Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, saznali smo kako pobijediti strah od ispitivanja.

Možete li nam reći da li je veliki postotak hrvatskih srednjoškolaca koji imaju problem s usmenim odgovaranjem?Istraživanja ove vrste u nas  najvećim se dijelom provode na učenicima osnovnoškolskog uzrasta i ona pokazuju kako se  postotak učenika koji izražavaju umjerenu i jaču ispitnu anksioznost kreće između 50 i  60 %.  Kako pristupi poučavanju i provjeri znanja nisu bitno različiti u osnovnoj i srednjoj školi možemo pretpostaviti da je slično stanje i kod srednjoškolaca.

Koji su glavni uzroci straha pri usmenom odgovaranju?Glavni izvor  straha od ispitivanja, bilo usmenog ili pisanog  jest strah od neuspjeha koji je opet povezan s osjećajem nedovoljne pripremljenosti za provjeru znanja i nesigurnošću u svoje sposobnosti i vlastito znanje. Kod usmenog odgovaranja taj strah može biti pojačan i  natjecateljskom atmosferom u razredu, suučenicima koji su skloni dobacivanju i ruganju pogreškama prilikom odgovaranja, ali tome mogu pridonijeti  i neprimjerene nastavničke reakcije kao što su prekidanje učenika, omalovažavajuće izjave ili komentari kojima se podcjenjuju učenikove sposobnosti za učenje (npr. tipične izjave su: “ova škola nije za tebe”, “od tebe nikad ništa”, “kod mene ne možeš dobiti  više od dvojke” ).

Valja napomenuti da izvor straha od ispitivanja može biti i vremenski pritisak izazvan lošim planiranjem učenja, ili  neusklađenim tjednim rasporedom ispitivanja među pojedinim predmetima. Izvor straha od ispita i odgovaranja mogu biti i pritisci izvana, najčešće od strane roditelja koji postavljaju previsoka očekivanja u pogledu školskog uspjeha ili  visoki zahtjevi za prijelaz u višu obrazovnu razinu. 

Da li učenici koji imaju problem pri usmenom odgovaranju ostvaruju normalnu komunikaciju u svakodnevnom druženju s ljudima u svom okruženju?Strah od usmenog ispitivanja  ne mora biti povezan s teškoćama u svakodnevnom komuniciranju u situacijama kojima nismo izloženi  pritisku za postizanjem uspjeha.  No,  postoje i osobe koje  u svakodnevnom životu imaju poteškoća u komunikaciji s drugima, koje su laički govoreći pretjerano sramežljive, odnosno socijalno anksiozne. Takvim će osobama socijalna tjeskoba dodatno potencirati i strah od usmenog odgovaranja pred nastavnikom i razredom.

 Koji su glavni vanjski simptomi straha pri odgovaranju?Strah od ispitivanja ili ispitna anksioznost najčešće se očituje na emocionalnom planu kao  stanje napetosti, zabrinutosti i opće neugode, a u ponašanju  kao  odgađanje učenja ili izbjegavanje (markiranje) nastave na kojoj se ispituje. Takvo je stanje praćeno još i tjelesnim simptomima  poput glavobolje, mučnine, znojenja, lupanja srca, suhoće u ustima  te  tzv. „katastrofičnim”  mislima vezanim  uz zamišljanje negativnih posljedica  ispitnog neuspjeha (past ću razred, neću se moći upisati na željeni studij, propast će mi planovi za ljetovanje, roditelji će biti jako ljuti). Povišena pobuđenost i ometajuće misli   pojavljuju se ne samo tijekom samog odgovaranja već i puno prije toga, za vrijeme spremanja za odgovaranje kada odvlače pažnju od zadatka i smanjuju kapacitet učenika za učenje.

 Koje metode stručnjaci koriste za rješavanje takvih problema?Stručnjaci kod osoba s visoko izraženim strahom od ispita obično rabe različite oblike savjetovanja  pri čemu uče takve osobe  kako ublažiti pretjeranu tjelesnu pobuđenost tehnikama relaksacije, ali i kako preusmjeriti „katastrofične” misli u pozitivnom smjeru samoohrabrivanja i samomotiviranja. Uz to, naravno, pomažu učenicima u ovladavanju efikasnijim metodama učenja.

 Kojim se ustanovama srednjoškolci mogu obratiti kako bi se riješili tog problema?U  slučaju kad ispitna trema postane ozbiljan problem koji učenika potpuno blokira u učenju ili pri odgovaranju svakako se najprije valja obratiti školskom psihologu, koji može pomoći svojim savjetima ali isto tako i senzibilizirati nastavnike za učenikov problem. Školski psiholog ujedno može informirati učenika i o drugim oblicima pomoći odnosno o ustanovama gdje se može potražiti dodatno psihološko savjetovanje ako je to potrebno.

 Postoji li način na koji se učenici sami mogu riješiti straha?Najbolji način za savladavanje treme jest pravovremeno i temeljito učenje za  ispit, bilo usmeni ili pisani. Ako nismo dovoljno pripremljeni jasno je da  time rastu šanse za neuspjeh pa time i strah od  ispitivanja. Kod  učenja za usmeno odgovaranje korisno je i  uvježbavanje odgovaranja  naglas ili  metodom uzajamnog preispitivanja. Tako se učenik najbolje može unaprijed uživjeti u situaciju ispitivanja pred nastavnikom, a ujedno i predvidjeti moguća pitanja. Ako je ispitivanje najavljeno unaprijed važno je taj dan doći u školu odmoran. Zato nemojte učiti novo gradivo do posljednjeg trenutka, a dan prije odgovaranja ostavite samo za ponavljanje i posebno uvježbavajte izlaganje na glas. 

Uoči ispitivanja pokušajte se opustiti, prvenstveno tehnikama polaganog disanja ili izvedite neke od vježbi relaksacije mišića ramena i vrata. Kad ustanete za odgovaranje stanite uspravno, govorite polaganije, srednje glasno, ne zaboravite disati i  održavajte kontakt očima s nastavnikom. Takav nastup pomoći će vam ublažiti intenzitet  neugodnih tjelesnih simptoma, a ujedno ćete se osjetiti smirenijim i sigurnijim u sebe, a na nastavnika ćete ostaviti  dojam većeg samopouzdanja i  uvjerljivosti..

Za kraj, Vaš savjet učenicima.Trema je normalna reakcija na situacije u kojima nas drugi procjenjuju i u blažim dozama pozitivno djeluje na naše ponašanje, potiče nas na aktivnost. Pretjeranu tremu najlakše možete svladati dobrim planiranjem učenja i temeljitom pripremom za odgovaranjem. Pri tom ne zaboravite na podršku  koju vam mogu pružiti kolege, ali i podršku koju sebi možete dati razmišljajući pozitivno o učenju i njegovim ishodima govoreći si :„Ja to mogu savladati”, „učim i dobro ću moći odgovarati”,„ja to želim naučiti zato jer  ću tada moći ……………..”,  . Rečenicu završite samim nekim ciljem koji želite ostvariti i koji će vam biti nagrada za uspješno odgovaranje!

Odgovori