Sveučilište u Zadru, Odjel za psihologiju

O nama Preddiplomski studij psihologije Diplomski studij psihologije Kontakti
Studij psihologije u Zadru započeo je akademske godine 1978/79. na tada osnovanom Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zadru. Studij je od samog početka bio koncipiran i organiziran kao jednopredmetni sveučilišni studij u trajanju od četiri godine. Plan i program studija od početka su bili koncipirani po uzoru na studije znanstvene psihologije u Europi i svijetu, što mu je ostalo trajnom karakteristikom do današnjih dana.
Budući da je nastavni rad na suvremenom sveučilišnom studiju nezamisliv bez znanstvenog rada, nastavnici Odsjeka za psihologiju bili su uključeni (i sada su) u znanstvene projekte, koje je uglavnom financiralo Ministarstvo (SIZ) znanosti i tehnologije. Većina nastavnika u znanstveno-nastavnim i suradničkim zvanjima, koji danas rade na Odjelu za psihologiju, kao i neki koji rade na drugim fakultetima, postigli su svoje magisterije i doktorate znanosti radeći upravo na tim projektima.
Osnivanjem Sveučilišta u Zadru, Odsjek za psihologiju prerastao je u Odjel za psihologiju, što mu otvara još veće mogućnosti razvoja, kako na znanstvenom, tako i na nastavnom području djelovanja. Na znanstvenom planu, osim što su uključeni u projekte, članovi Odjela surađuju s institucijama i pojedincima u zemlji i svijetu. Rezultati takve suradnje velikim dijelom se prezentiraju na bienalnom znanstveno-stručnom međunarodnom skupu “Dani psihologije u Zadru”, kojega organizira Odjel za Psihologiju. Ovaj skup je renomiran i poznat širokom krugu znanstvenika u svijetu, a posebno u regiji Alpe-Jadran. Planovi Odjela uključuju nastavak redovitog organiziranja “Dana psihologije”, kao i održavanja drugih regionalnih međunarodnih simpozija i kongresa, koji mijenjaju mjesta svog održavanja.
Plan i program studija se također osuvremenjava u svjetlu rezultata u znanstvenoj psihologiji, koji se postižu u svijetu, pa i na ovom odjelu. U tijeku je izrada plana i programa studija psihologije, koji će biti ekvivalentan studijima psihologije u Europskoj Zajednici, koji se osnivaju na principima Bolognske deklaracije europskih sveučilišta. Nadalje, predviđa se organiziranje interdisciplinarnih poslijediplomskih studija u dogledno vrijeme, na kojima bi se angažirali ne samo vrhunski stručnjaci sa sveučilišta iz zemlje, nego i s drugih renomiranih sveučilišta u svijetu.
U okviru sadašnjeg plana i programa, tijekom studija, studenti psihologije dobivaju temeljita znanja iz različitih psihologijskih područja, kao što su : opća psihologija, psihologijska metodologija, eksperimentalna, fiziološka, razvojna, socijalna, klinička i školska psihologija, te psihofiziologija rada i psihometrija. Ova znanja psihologu omogućuju zapošljavanje u različitim sferama društvenih djelatnosti i institucija. Znatan dio psihologa zapošljava se u djelatnostima zdravstva (klinička psihologija), edukacije (školska psihologija), proizvodnih organizacija (industrijska/organizacijska psihologija), te vojske, policije, sudstva i sl.
Psiholozi u području zdravstva uglavnom se nalaze u ustanovama kao što su psihijatrijske i neurološke klinike, klinike za ovisnike (alkohol, droge i sl.), klinike za djecu, starce, mentalno retardirane, itd. Dio psihologa je također angažiran u savjetovalištima za djecu i omladinu, bračnim savjetovalištima, savjetovalištima za mentalno zdravlje, ovisnost i penologiju. U svim ovim situacijama psiholog, na osnovi ispitivanja i dijagnoza s pomoću psihologijskih instrumenata, savjetuje i/ili sudjeluje u procesu liječenja klijenata/pacijenata. On također predlaže preventivne i/ili korektivne psihološke mjere u pojedinim slučajevima ili situacijama.
U području edukacije psiholozi se bave čitavim nizom problema koji se javljaju od predškolske dječje dobi pa do zrele životne dobi, tako da ih možemo naći u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i andragoškim centrima. U ovo područje spadaju i ustanove za profesionalnu orijentaciju i selekciju, savjetovališta za mlade i sl. U području edukacije psiholog, s pomoću psihologijskih instrumenata i interviewa određuje razvijenost relevantnih psihičkih osobina kod mladih, te zajedno s drugim stručnjacima donosi odluke o njihovim mogućnostima i kontraindikacijama za obrazovni proces. On također radi na uspostavi i održanju dobrih međuljudskih odnosa, predlaže nove načine podučavanja, ispitivanja znanja, osuvremenjavanja obrazovnog procesa, pomaže u prevladavanju problema kod djece s poteškoćama u učenju, odgoju i sl.
Na području psihologije rada, psiholog se bavi psihofiziološkim i organizacijskim aspektima rada. Krajnji cilj ovog jest humanizacija ljudskog rada, pri čemu se nastoji postići optimalno korištenje ljudskih potencijala, a da se pri tome postigne što veća efikasnost u radu. Da bi se ovaj cilj postigao, psiholog vrši analize radnih zadataka i poslova i zanimanja, na osnovi čega utvrđuje potrebnu razinu sposobnosti i drugih osobina ličnosti potrebnih za njihovo obavljanje. Ispituje i utvrđuje uvjete uspješnog osposobljavnja, treninga, prekvalifikacija i sl. Ispitivanja stavova i motivacije, te analiza međuljudskih odnosa, uzroka fluktuacije, izostanaka, bolovanja, nesreća na poslu, su dio poslova psihologa u radnim organizacijama.
Osim navedenog, psiholozi se zapošljavaju u zavodima za zapošljavanje, ekonomskoj propagandi, zaštiti na radu, itd. Znatan broj psihologa u zadnje vrijeme zaposlen je u vojsci, policiji i sredstvima javnog komuniciranja. Određeni broj se odlučuje za privatnu praksu, tj. privatno savjetovalište i psihoterapeutsku djelatnost.
Dio psihologa se zapošljava u znanstveno-istraživačkim institucijama i službama različitih ministarstava (socijalna skrb, gospodarstvo, pravosuđe, školstvo, promet, zdravstvo). Neki psiholozi rade kao profesori psihologije u srednjim i višim školama, kao što su gimnazije, medicinske, ekonomske i druge škole. U visokoškolskim i znanstvenim institucijama psiholozi su zaposleni na području edukacije učitelja i nastavnika, socijalnih radnika, kineziologa, liječnika, kriminologa, politologa itd.
Osnovicu za uspješan rad na ovako raznorodnim područjima psiholozi dobivaju tijekom studija stjecanjem općih znanja iz suvremene psihologije, temeljnih znanja iz primjenjenih područja psihologije, te dobrim metodologijskim obrazovanjima. Ovakvo dodiplomsko obrazovanje daje stručnjaka općeg profila, koji može uspješno djelovati u različitim područjima ljudskih djelatnosti, a završavanjem studija dobiva stručni naziv – profesor psihologije.
Studij je koncipiran tako da se temeljni psihologijski kolegiji slušaju u početnim godinama, a kolegiji primjenjenih područja pretežno u završnim godinama studija. Ovo se prvenstveno odnosi na obvezne predmete i kolegije, ali dijelom i na izborne koji bi trebali biti komplementarni obveznima. U prvim godinama izborni kolegiji su iz srodnih područja psihologije, kao što su biologija, sociologija i filozofija, te specifični kolegiji koji se odnose na metodologiju. Na završnim godinama prevladavaju kolegiji općenitije naravi. Uz navedeno, na završnoj godini studija studenti trebaju obaviti tzv. “studentsku praksu” u trajanju od najmanje 90 sati. Praksa se obavlja u organizacijama gdje rade psiholozi-mentori, koji studenta neposredno uvode u psihologijsku praksu. Rad na diplomskoj radnji također se obavlja na završnim godištima, a u principu predstavlja opsežnije empirijsko istraživanje.
Specijalizacija za rad u određenim područjima primjenjene psihologije može se steći na različitim poslijediplomskim specijalističkim studijima. Završen studij, također omogućuje poslijediplomska znanstvena usavršavanja za stjecanje znanstvenih stupnjeva magistra i doktora znanosti iz psihologije.
Trajanje studija: 3 godine / 6 semestara
Ukupan broj ECTS bodova: 180
Obrazovni i profesionalni ciljevi
U prve tri godine student upoznaje osnove različitih psihologijskih teorija, metoda i disciplina. Stečena znanja i vještine mogu mu  poslužiti za nastavak studija psihologije ili srodnih studijskih programa. Studenti se nakon završenog preddiplomskog studija mogu zaposliti na različitim vrstama administrativnih poslova višeg stupnja, osim toga bit će osposobljeni za pripremu provođenja anketa i istraživanja tržišta te jednostavnije statističke analize podataka uz korištenje računala. 
Preddiplomski studij NE OMOGUĆUJE kandidatu bavljenje stručnim poslovima psihologa.
Uvjeti prijave
Na preddiplomski studij mogu se upisati kandidati koji su: završili odgovarajuću srednju školu (gimnaziju) i položili odgovarajuće ispite na Državnoj maturi.

Dodijeljena kvalifikacija: prvostupnik iz područja društvenih znanosti – smjer psihologija
Trajanje studija: Dvije godine (4 semestra)
Ukupan broj ECTS bodova: 120
Uvjeti prijave
Uvjeti za upis na diplomski studij psihologije su: 
završen preddiplomski studij psihologije s prosječnom ocjenom 3.0 ili više; 
prijava na natječaj za upis na diplomski studij psihologije; 
pozitivan ishod ulaznog interviewa; 
znanje engleskog jezika na razini Cambridge Advanced Level. 
Kandidati sa srodnih studija iz inozemstva mogu također nastaviti diplomski studij psihologije nakon pozitivne evaluacije njihova preddiplomskog studija.
Pravila ispitivanja i ocjenjivanja: Kontinuirana provjera znanja ili ocjenjivanje aktivnosti (kolokviji); pismeni i usmeni ispiti; seminari

Dodijeljena kvalifikacija: magistar psihologije
Adresa Odjela
Odjel za psihologiju
Krešimirova obala 2
23000 Zadar
Pročelnica Odjela: Prof. dr. sc. Ana Proroković
023 / 200-536
023 / 200-685
aprorok@unizd.hr
Zamjenica pročelnice Odjela: Prof. dr. sc. Ljiljana Gregov
023 / 200-536
023 / 200-685
ljgregov@unizd.hr
ECTS Koordinator: Prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić
023 / 200-655
023 / 200-685
zvjezdan@unizd.hr
Tajnica: Sandra Maričić, dipl. tur. kom.
023 / 200-625
023 / 200-685
smaricic@unizd.hr
Ocjene Glasova: 2 Ocjena: 2.89
Kvaliteta nastave -
Opremljenost učionica -
Knjižnica -
Izvannastavne aktivnosti -
Dostupnost interneta -
Prostori za druženje -
Mogućnosti zapošljavanja -
Preporuka upisa -

Pregled ocjena za prijašanje akademske godine

2012/2013 Glasova: 1 Ocjena: 2.89

Profesori

Ime i prezime Predmet Ocjena
Ana Šimunić -
Irena Pavela -
Ivana Macuka -
Izabela Sorić -
Ana Proroković -
Anita Vulić - Prtorić -
Vera Ćubela Adorić -
Zvjezdan Penezić -
Ljiljana Gregov -
Nataša Šimić -
Pavle Valerjev -
Ivana Tucak Junaković -
Marina Nekić -
Ana Slišković -
Irena Burić -
Matilda Nikolić -
Lozena Ivanov -
Luka Marinović -
Marina Jurkin -
Andrea Tokić -
Jelena Ombla -

Odgovori