Je li knjiga ‘Moby Dick’ predvidjela smrt princeze Diane i M.L. Kinga?

Postoje brojne tvrdnje i teorije zavjere prema kojima je knjiga Hermana Melvillea predvidjela smrt brojnih povijesnih ličnosti poput princeze Diane, Martina Luthera Kinga i J.F. Kennedyja. Međutim, matematička teorija Franka P. Ramseya može potvrditi da su ove i brojne druge teorije zavjere stvarne samo u našoj glavi i rezultat evolucijske potrebe za pronalaskom značenja na mjestu na kojemu ono uopće ne postoji.

Screenshot: TED-Ed; YouTube

Ako posložite čitav tekst knjige Moby Dick u veliki pravokutnik, primijetit ćete određene uzorke koji se kroz tekst ponavljaju. Tako je navodno, ovom knjigom predviđeno ubojstvo Martina Luthera Kinga i britanske princeze Diane.

Najbizarnije i 'najgenijalnije' teorije zavjere

Je li Herman Melville bio vidovnjak?

Budući da je knjiga napisana 1851., M.L. King umro je 1968., a Lady Di tek 1997., postavlja se pitanje je li autor ‘Moby Dicka’, Herman Melville, zapravo vidovnjak.

– Odgovor je ne. To znamo zahvaljujući matematičkom principu koji se naziva Ramseyeva teorija. Upravo je ova teorija razlog zbog kojega nam se čini da određene zvijezde čine geometrijski oblik ili zbog kojega bez provjere možemo tvrditi da barem dvoje ljudi u Londonu ima jednak broj vlasi na glavi. Zbog iste teorije uzorci koji čine teorije zavjere, mogu se pronaći u svakom tekstu, objašnjava TED-Ed video.

Tako se teorije zavjere, uz malo truda i vremena, mogu pronaći čak i u tekstovima pjesama popularnih pjevača.

Najveće teorije zavjere u svijetu glazbe

Ako se na zabavi pojavi šestero ljudi grupa od njih troje sigurno se međusobno poznaje

Postavlja se pitanje što je uopće Ramseyeva teorija. Frank Plumpton Ramsey je 1930. svojim radom “On a problem in formal logic” pokrenuo razvoj tada nove grane diskretne matematike, Ramseyeve teorije. Ramseyeva teorija bavi se pitanjima tipa ‘koliko elemenata neka struktura mora imati da bi imala neko određeno svojstvo?’. Teoremi Ramseyevog tipa tvrde da svaka iregularna struktura ako je dovoljno velika sadrži regularnu podstrukturu, stoji u FER-ovoj skripti iz kolegija Ekstremalna kombinatorika.

– Ako neka struktura ima veći broj elemenata, garantirano će se među tim elementima pojaviti određeni uzorak, objašnjeno je TED-Ed videu.

Kao primjer navodi se obična zabava. Ako se na zabavi pojavi šestero ljudi, sa sigurnošću se može tvrditi da se grupa od njih troje međusobno poznaje, ili da se grupa od njih troje nikada nije susrela.

Upravo je to prikazano na slici u nastavku. Svaka točka predstavlja osobu, a linija između njih indicira da se poznaju. Svaki par ima samo dvije mogućnosti: poznaju se ili ne. Postoji velik broj mogućnosti sparivanja osoba koje se znaju ili ne, ali svaki od njih ima traženo svojstvo. Šest je najmanji broj ljudi na kojima je moguće primijeniti ovaj teorem, a iskazuje se matematičkom formulom R(3,3)=6. Kako broj ljudi na zabavi raste, veće su mogućnosti sparivanja poznanika odnosno nepoznanika, pa je točan broj onih koji se znaju sve teže ustvrditi.

Screenshot: TED-Ed; YouTube

Najluđe teorije zavjere o nestanku malezijskog zrakoplova

Sve je u našoj glavi, napravite vlastiti eksperiment

Uzmimo za primjer da je knjiga, poput spomenutog ‘Moby Dicka’, struktura (kao što je to bila zabava), a elementi su slova i riječi (kao što su to bile osobe koje su sudjelovale na zabavi). Kolike su šanse da knjiga može predvidjeti budućnost?

– Ako uzmete u obzir broj slova, brojnost moguće povezanih riječi i sve njihove abrevijacije mogućnost za ponavljanjem određenih uzoraka vrlo je visoka, objašnjeno je u videu.

Ovaj eksperiment možete napraviti i sami. Dovoljno je odabrati svoj najdraži tekst, posložiti slova u rešetki i vidjet će te što ćete pronaći.

Isto je i sa zviježđem u svemiru. Zbog velikog broja elemenata neki od njih imat će specifičan raspored, pa će nam se učiniti kako čine određeni lik (npr. horoskopski znak škorpiona, ili zviježđe Veliki medvjed), i to samo zato što smo evoluirali na način da zamjećujemo uzorke u ‘razbacanim’ elementima. Stoga namjerno pokušavamo naći značenje na mjestu na kojemu ono možda uopće ne postoji. Tako značenje koje mislimo da smo pronašli obično zapravo postoji samo u našoj glavi.

Odgovori