Pretraga

Oporavak poslije prekida veze usporavaju društvene mreže

A- A+

Prekidi ljubavnih veza izrazito su emotivne i turbulentne situacije. Većina ljudi se bar jednom za života susretne se nađe u ovakvim okolnostima, koje su splet osjećaja, ali bez obzira na neugodnost, znanost ih vidi sasvim normalnima. Žalovanje nakon prekida odvija se uglavnom u pet faza: poricanje, bijes, cjenkanje, depresija i u konačnici prihvaćanje.

www.eliluminador.com

Prekidi su sastavni dio života i gotovo je nemoguće izbjeći ovu situaciju bar jednom za vrijeme života. Ona izaziva koktel, mahom neugodnih emocija, međutim znanost takav slijed procjenjuje potpuno normalnim. Prekid stimulira isti dio mozga kao i ovisnost, pa tako nije iznenađujuća činjenica da neki ljudi imaju potrebu za osobom s kojom su prekinuli, kao narkomani za drogom.

Izdvojeni članak

Najbolji načini za prekid veze

Prema teoriji privrženosti koja je obrazložena u psihologiji, poslije prekida veze, ljudi su obično u protestnom stanju. Ono uključuje nekoliko neugodnih emocija poput ljutnje, odbijanja prihvaćanja novonastale situacije, čežnja i padanje u naručje druge osobe, međutim prevladavajući je osjećaj ljutnje. Dakle prestankom ljubavi, zatim prolaskom kroz post – prekidni period obilježen navedenim emocijama, slijedi oporavak i ozdravljenje psihe. Raskid ljubavne veze tumači se i kroz pet faza žalovanja: poricanje, bijes, cjenkanje, depresija te na kraju prihvaćenje, piše The Hulla Baloo.

Tugovanje nakon neželjenog prekida uzrokuju biološki čimbenici

Magnetskom rezonancom ispitivana su područja u mozgu koja se suočavaju s tugovanjem. Samo njihovo odvijanje uzrokuju biološki čimbenici. Studija koju je 2004. godine objavio ‘American Journal of Psychiatry’, ticalo se ispitivanja mozgova žena koje su aktivno tugovale, poslije prekida. Slike napravljene magnetskom rezonancom sugeriraju promjene moždane aktivnosti u područjima koja inače podražuje osjećaj tuge.

Prije dvije godine istraživanje slične tematike objavljeno je u časopisu ‘Proceedings of the National Academy of Sciences’. U njemu se otkriva da neželjeni prekid aktivira područja u mozgu, koja se povezuju s fizičkom boli, dok je studija iz časopisa ‘Journal of Neurophysiology’ utvrdilo povezanost gledanja u sliku bivšeg partnera te stimulacije moždanih područja odgovornih za nagradu i motivaciju. Zanimljivo da je to isti dio mozga koji je povezan s ovišnošću, tako da se u neku ruku može usporediti potreba za bivšim partnerom s potrebom za konzumacije droge, koju osjećaju ovisnici.

Izloženost partnera na društvenim mrežama, produljuje vrijeme oporavka nakon prekida

Društvene mreže razvijene u posljednjih desetak godina, produljuju vrijeme koje je inače potrebno od početka tugovanja nakon prekida, do prihvaćanja takve situacije. Naime istraživanja su pokazala da skoro polovina Facebook korisnika nadgleda profil bivšeg partnera, poslije prekida . Gotovo dvije trećine korisnika uspostavi putem društvene mreže kontakt s bivšim partnerom, a više od 50 posto ‘facebookovaca’ pregleda fotografije bivšeg partnera, ne bi li pronašli njezinu ili njegovu fotografiju s novom ljubavi.

Sve ove spoznaje, studija iz časopisa ‘Cyperpsychology, Behavior and Social Networking’ uklapa u svoje tvrdnje da izloženost bivšem partneru produljuje oporavak od prekida.

Tako da prisutnost i dostupnost partnera na Facebooku izaziva veći stres i nevoljkost nakon prekida. Osim toga budi druge negativne osjećaje, povećava seksualnu želju te čežnju za bivšim partnerom. To osim navedenih negativiteta izaziva i smanjenu usmjerenost na svoje postupke i napredak. Stoga kako se faza rekuperacije ne bi dodatno produljivala, najpametnije je kliknuti opciju ‘unfriend’ na profil osobe s kojom su vam se putovi razišli i tako bolni oporavak uspješno završiti.

Prekidi su svakako traumatična iskustva, ali i premostiv dio života i ne treba ih shvaćati kao smak svijeta. Vremenom svako doživi emocionalnu katarzu, te posljednju fazu oporavka – prihvaćanje. No, da bi se sve to odvilo važno se i distancirati od bivšeg partnera.