Pretraga

Prvi muslimanski student zagrebačkog Sveučilišta 1893. upisao Pravo

A- A+

Do 1918. godine najznačajnija muslimanska skupina u Hrvatskoj bili su studenti kojima je od 1892. dopušteno da se po završetku Šerijatske sudačke škole u BiH upisuju na Pravni fakultet u Zagrebu. Prvi student koji je to pravo iskoristio poznati je pisac Osman Nuri Hadžić.

Izvor: bs.wikipedia.org

Osman Nuri Hadžić bio je književnik iz BiH, publicist, pisac, urednik, profesor, intelektualac i činovnik. Rođen je 1869. u Mostaru, a umro 1937. u Beogradu. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća zajedno s drugim muslimanskim intelektualcima počeo je djelovati među bosansko-hercegovačkim muslimanima.

Izdvojeni članak

[FAN FEKT] Stjepan Radić prvi je hrvatski diplomirani politolog

Tijekom studija u Zagrebu bio aktivni član Stranke prava 

Islamsku osnovnu školu, islamsku nižu srednju školu i islamsku visoku školu završio je u Mostaru, a nakon toga pohađao je i sudačku školu u Sarajevu. 1893 upisao se na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, kao prvi musliman iz Bosne i Hercegovine. 

Ministar kulture Zlatko Hasanbegović u jednom svom znanstvenom radu piše kako su do 1918. najznačajnija muslimanska skupina u Zagrebu bili su studenti koji započinju studirati na Zagrebačkom sveučilištu poslije odluke hrvatsko-slavonske Zemaljske vlade iz 1892. da se i maturantima sarajevske Šerijatske sudačke škole dopusti upis na Pravni fakultet i polaganje državnih ispita, a upravo je Hadžić bio prvi koji je to pravo iskoristio. 

Još prije studije Hadžić je imao dodire s pravaškim pristašama, a po dolasku u Zagreb počeo je sudjelovati u radu Stranke prava i govoriti na stranačkim skupštinama i sastancima. Sudjelovao je u prosvjednom spaljivanju mađarske zastave 1895. godine, kada je car Franjo Josip I. dolazio u Zagreb. Tako je ‘zaradio’ šestomjesečnu kaznu zatvora. Zbog te je presude školovanje morao nastaviti u Beču, a 1897. ponovno se upisao na Zagrebačko sveučilište gdje je dvije godine poslije i diplomirao. 

Kasnije se ponovno vratio u Bosnu i Hercegovinu gdje je radio u različitim školama, Zemaljskoj vladi, kao upravni činovnik, a kasnije i član Državnog savjeta u Kraljevini SHS.

Izdvojeni članak

Najpoznatija hrvatska spisateljica više je voljela školu negoli vlastiti dom

Spisateljstvom se bavio još kao školarac 

Spisateljstvom se krenuo baviti od rane dobi. Još 1983. godine objavljuje kratke priče i eseje u zagrebačkoj pravaškoj Prosvjeti i reviji Dom i sviet. Pisao je i u zajednici sa svojim dobrim prijateljem Ivanom Azizom Milićevićem, objavljujući veliki broj romana i pripovijedaka po raznim književnim časopisima. Njihovi radovi objavljivani su pod zajedničkim pseudonimom Osman-Aziz. Zauzimali su se i za približavanje muslimana hrvatstvu.

Hadžić je, osim toga, pisao i za Vijenac, Nadu i Behar

Neka od njegovih djela su Smail aga Čengić i druge priče, Pripoviest iz prošlosti Mostara, Na pragu novoga doba (suautor s Ivanom Miličevićem), Pripovijesti iz bosanskog života, Borba Muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju i Bez svrhe (također suautor).