Doznajte sve o prvoj prijavi na Zavod za zapošljavanje i Zdravstveno nakon srednje škole
Brojni maturanti ne žele nastaviti svoje obrazovanje na nekoj od visokoškolskih ustanova, ili jednostavno nisu ‘upali’ na željeni fakultet. Za njih slijedi traženje posla, pa se mnogi planiraju prijaviti na Zavod za zapošljavanje, što nije obavezno. Obavezna je, pak, prijava na Zavod za zdravstveno osiguranje, kako biste i po isteku učeničkog statusa, a kao nezaposlena osoba, imali pravo na besplatno obvezno osiguranje.
Foto: srednja.hr
Nakon što završite srednju školu i ne planirate upisati fakultet, slijedi traženje posla. Tu imate mogućnost prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje, koja nije obavezna.
Prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje
U evidenciju nezaposlenih možete se prijaviti u bilo kom trenutku kada aktivno tražite posao i raspoloživi ste za rad, a prijavljujete se osobno u najbliži područni ured/ispostavu HZZ-a prema mjestu prebivališta ili boravišta.
Od dokumenata, za prijavu vam je potrebna važeća osobna iskaznica (i potvrda o boravištu ako se prijavljujete izvan mjesta prebivališta), svjedodžba o završenoj školi (original ili ovjerena kopija) te podatak o OIB-u.
HZZ će vam dodijeliti savjetnika, a jednom mjesečno morate se javljati u područni ured u kojemu ste prijavljeni, u protivnom ćete biti uklonjeni iz evidencije nezaposlenih.
Ako nakon srednje škole planirate koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad, morate biti prijavljeni u evidenciju HZZ-a najmanje 30 dana.
Obvezno zdravstveno osiguranje: Prijava na HZZ
Maturanti stariji od 18 godina zadržavaju status u obveznom zdravstvenom osiguranju kao redoviti učenici do isteka školske godine, dakle do 31. kolovoza. S tim datumom im prestaje status, ako ne nastavljaju dalje redovito školovanje, odnosno ne steknu status redovitog studenta. Kao redoviti studenti mogu i nadalje biti obvezno zdravstveno osigurani, te i dalje imaju pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna.
Ako pak ne nastavljate obrazovanje na fakultetu i nezaposleni ste, važno je napomenuti da je zdravstveno
osiguranje regulirano neovisno o prijavi u evidenciju HZZ-a, što znači da ne morate biti prijavljeni kao nezaposlena osoba kako biste ostvarili pravo na obvezno zdravstveno osiguranje.
– Naglašavamo kako oni koji ne nastavljaju daljnje redovito školovanje i kojima je status prestao 31. kolovoza zadržavaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja još najviše 30 dana, odnosno do 30. rujna te u tom roku još mogu koristiti zdravstvenu zaštitu čak i ako nisu regulirali svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Međutim, sve dok ne reguliraju status osigurane osobe ne mogu koristiti usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja. Stoga je preporuka da se što prije jave Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) i reguliraju svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju kako bi i nakon 30. rujna mogli nesmetano ostvarivati prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Hoće li se osigurati i u dopunskom zdravstvenom osiguranju ovisi o njihovoj odluci. Rok u kojem se mogu prijaviti HZZO-u po isteku školske godine u kojoj su završili redovito školovanje te steći status osigurane osobe kao nezaposlene osobe je 90 dana, odnosno 30 dana od dana od dana položenog završnog ispita, objašnjavaju iz Ureda za odnose s javnošću HZZO-a.
Za prijavu na Zavod za zdravstveno osiguranje od dokumenata ćete morati priložiti dokaz o prebivalištu ili odobrenom stalnom boravku (uvjerenje MUP-a ili osobna iskaznica-kopija, a original na uvid), te dokaz o završenom redovnom školovanju, odnosno dokaz o položenom završnom ispitu.
Dopunsko zdravstveno osiguranje za nezaposlene ipak nije besplatno, osim u iznimnim slučajevima
Valja napomenuti kako nezaposlene osobe, samo zbog tog statusa, nemaju pravo na besplatno dopunsko osiguranje. Pravo na besplatno dopunsko osiguranje, točnije premije dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a za koje se sredstava osiguravaju iz državnog proračuna, prema Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju imaju:
1. osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi
2. osigurane osobe darivatelje dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja
3. osigurane osobe dobrovoljne davatelje krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene)
4. osigurane osobe redovite učenike i studente starije od 18 godina
5. osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b ovoga Zakona (osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom trenutku iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939,39 kn.
