Pedeset posto ljudi stručno osposobljavanje ocijenilo čistom jedinicom!

Jedna od mjera aktivne politike zapošljavanja je stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Cilj ove mjere je osiguranje stjecanja radnog iskustva mladim osobama u zvanju za koje su se školovale te je u skladu s tim orijentirana prema mladima koji do sada nisu imali prilike raditi u struci. Proveli smo anketu među našim čitateljima, a radi se o mladima kojima je omogućeno korištenje ove mjere, većinom dobi između 18 i 24 godina. Neki od njih mjeru su koristili, neki ju namjeravaju koristiti, ali njome nisu nimalo zadovoljni – preko pedeset posto njih SOR je ocijenilo ocjenom nedovoljan!

Foto: Srednja.hr

Krajem prošlog mjeseca Hrvatski zavod za zapošljavanje redefinirao je uvjete i ciljane skupine koje će moći koristiti mjeru stručnog osposobljavanja. Prema toj promjeni SOR su mogli koristiti mladi do 25 godina koji su u evidenciji nezaposlenih do 4 mjeseca, odnosno mladi koji su u evidenciji nezaposlenih i imaju status trajno nezaposlenih, uz uvjet da nisu stariji od 29 godina. Sada je došlo do novih promjena pa će svi nezaposleni do 29 godina koji su u evidenciji manje od 4 mjeseca ipak imati pravo na SOR.

Redefinirani uvjeti zbunili i razljutili buduće korisnike

Nove izmjene stvorile su konfuziju, posebice među onima koji su mjeru namjeravali koristiti i/ili su već predali svoje zahtjeve za korištenje. Jedan je od njih i naš sugovornik Mihovil koji nam je kazao kako je u lošoj situaciji jer mu je natječaj poništen zbog određenih propusta, a poslodavac ga zbog ove situacije vrlo vjerojatno neće niti ponoviti.

– Nizom tih događaja izgubio sam tri mjeseca oglasa za stručna osposobljavanja, kazao nam je Mihovil.

Naša sugovornica Mateja također nije zadovoljna mjerom, te smatra kako je ona postala zamjena za zapošljavanje mladih. Nova pravila su, kaže, diskriminacija visoko obrazovanih na dobnoj osnovi.

– Ljudi s više od 29 godina, koji su ostali bez mogućnosti korištenja SOR-a su uglavnom visoko obrazovane osobe koje su iz nekih razloga morale oduljiti školovanje ili kasnije upisati fakultete. U pitanju je diskriminacija visoko obrazovanih koji će ovim potezom biti prisiljeni raditi bilo što van struke ili jednostavno otići u inozemstvo. Čisti primjer odljeva mozgova, objašnjava Mateja.

Opet nove promjene

Već ovog ponedjeljka, 11. srpnja, HZZ je uveo nove promjene, ažuriravši ciljne skupine za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja.

Po dosadašnjim kriterijima nastavljaju se provoditi sljedeće mjere: javni radovi za mlade do 4 mjeseca u evidenciji, dugotrajno nezaposlene mlade, teže zapošljive skupine starije od 29 godina; samozapošljavanje – nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju; obrazovanje nezaposlenih; osposobljavanje na radnom mjesta; osposobljavanje na radnom mjestu – obrazovanje za poznatog poslodavca; potpora za skraćivanje radnog vremena i stalni sezonac te program za Rome.

Do sada su prioritet za rješavanje zahtjeva i dobivanje stručnog osposobljavanja imali mladi do 25 godina koji su u evidenciji najdulje 4 mjeseca. Glavna je vijest kako se novim ažuriranjem ciljnih skupina to promijenilo, pa će tako svi mladi do 29 godina koji su u evidenciji manje od 4 mjeseca imati pravo na korištenje mjere SOR te će se njihovi zahtjevi rješavati prioritetno.

Detaljnije o najnovijim izmjenama Zavoda za zapošljavanje možete pročitati ovdje.

Polaznicima stručnog osposobljavanja bolovanje neće biti plaćeno!

Korisnici u godini korištenja ne smiju biti bolesni ili doživjeti nesreću

Podsjetimo, početkom godine javio se također jedan veliki problem s kojime se suočavaju korisnici mjere. HZZ im je bez ikakvog upozorenja počeo umanjivati ionako mizernu naknadu od 2.400 kuna, ukoliko su bili na bolovanju. To su obrazložili Zakonom koji je donesen još 2013., ali se do sada nije provodio, a u kojemu stoji kako se naknada i putni troškovi isplaćuju razmjerno broju dana prisutnosti.

– Ukoliko polaznik na osposobljavanju nije prisutan iz razloga bolovanja, medicinskom dokumentacijom potvrđuje poslodavcu razlog izostanka s radnog mjesta, a visina isplate novčane pomoći i putnog troška izračunava se sukladno broju dana za koje je polaznik bio prisutan na stručnom osposobljavanju, odnosno umanjuje se za dane bolovanja, kazali su nam u ožujku iz HZZ-a.

Korisnici o ovome nisu bili obaviješteni, a tek kada su nam se neki od njih požalili kako im je naknada umanjena, HZZ nam je potvrdio da je to iz razloga što su bili bolesni. Još jednom su korisnici ostali, malo je reći zbunjeni, doznavši za ovo tek iz našeg članka.

Sve to rezultiralo je lošom zaključnom ocjenom koju su mladi dali ovoj mjeri: postala je supstitut za zapošljivost mladih, tijekom godine korištenja ne smijete se razboljeti ili doživjeti nesreću, a sada ju više obrazovani stariji od 29, kojima je ona možda bila jedina prilika da se ‘zaposle’, ne mogu koristiti.

Stoga ne čudi da je 51 posto naših ispitanika SOR ocijenilo nedovoljnim. Podjednak je postotak onih koji su joj dali dvojku (14 posto), odnosno trojku (13 posto). Samo 8 posto korisnika mjeru je ocijenilo ocjenom vrlo dobar, a njih 11 posto dalo joj je čistu peticu.

Odgovori