Prvo posao pa onda faks: Provjerite koliko je studenata prošle godine radilo i koliko novca su zaradili
Parole o tome kako je studiranje u Hrvatskoj besplatno česta su pojava u javnosti. Ipak, nalazi državne revizije pokazali su kako se iznosi koje pojedini fakulteti zarađuju od školarina studenata penju i preko 20 milijuna kuna godišnje. Uz to, iznosi pojedinih školarina kreću se i do preko 20.000 kuna. Kada se školarini pribroje troškovi života, posebice studenata koji studiraju izvan prebivališta, danas si rijetko koja obitelj može priuštiti studenta koji tijekom studija nije zaposlen. U prilog toj tvrdnji idu i brojke Ministarstva obrazovanja koje kažu kako je 2016. čak 68,73 posto studenata radilo i ukupno te godine zaradilo 1.145.014.967,55 kuna.
Izvor fotografije: www.ffzg.unizg.hr
Mreža mladih Hrvatske u sklopu programa ‘Pronađena generacija: podrška kvalitetnom zapošljavanju mladih u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti’ izradila je osvrt o studentskom radu i položaju studenata na tržištu rada.
Studenti zaradili preko milijardu kuna
Da je riječ o važnoj temi govori činjenica da je trenutno u izradi prvi Zakon o studentskom radu, čiji je nacrt trebao biti objavljen još u lipnju. No, čini se kako se radna skupina još uvijek nije uspjela dogovoriti oko njegovih stavki pa taj Zakon još uvijek nije ugledao svjetlo dana. Iz Ministarstva obrazovanja već su nam par puta kazali kako bi za javno savjetovanje trebao postati dostupan uskoro. Kada, ne zna se točno.
Prije njegove izrade, u ožujku ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je prezentaciju u kojoj su iznesene zapanjujuće brojke o radu posredstvima student servisa. Ukupno su studenti svojim radom u 2016. godini zaradili vrtoglavih 1.145.014.967,55 kuna. Prošle je godine od 122.972 redovita studenta preko ugovora o djelu redovitog studenta radilo 84.517 studenata (68.73%). To bi značilo da je prosječna zarada studenta na godišnjoj razini iznosila 13.547,75 kuna.
U spomenutoj prezentaciji MZO-a zaključeno je kako je ‘prihod od studentskog rada neophodan najvećem broju studenata kako bi mogli podmirivati troškove studija’ jer je godišnje u Hrvatskoj, napominju, punom subvencijom školarine obuhvaćeno 65.000 studenata, a skoro 60.000 redovitih studenata plaća određeni iznos školarine.
– Probajmo vizualizirati koliko prosječni student koji radi preko studentskih ugovora zapravo radi. Ako pretpostavimo da je prosječna satnica oko 20 kuna vidimo da u godini dana student koji radi, odradi 677 sati. To znači da prosječni studenti koji radi za vrijeme školovanja odradi 17 tjedana u punom radnom opterećenju od 40 sati tjedno. To znači da taj prosječni student godišnje više od 4 mjeseca provede u punom radnom opterećenju. Možemo samo spekulirati koliko te brojke utječu na kvalitetu studiranja i ishode studiranja pogotovo ako uzmemo u obzir indicije da je Hrvatskoj stopa dropouta u visokom obrazovanju znatno više od prosjeka Europske unije, napominje u svom osvrtu Mreža mladih Hrvatske.
Rade poslove za koje na burzi već postoje kandidati
U analizi koju su proveli tijekom rujna i listopada, najveći broj oglasa odnosio se na rad u telefonskoj prodaji i korisnička podrška te na poslove poput onih u trgovini ili tajničkih poslova.
– Sve su to poslovi za koje na tržištu rada postoji značajan broj nezaposlenih osoba koje bi radile te poslove, te možemo reći da prava potreba za studentskim radom iz tog rakursa, zapravo ne postoji. Upravo su takvi poslovi posebno problematični za studente. Ne samo da se često traži 40 sati tjednog rada već postoje situacije u kojima poslodavci traže studente s iskustvom od minimalno godinu dana rada u tom području. Također, jedan od zahtjeva koji se nerijetko pojavljuje jest da je student/ica na višim godinama studija radi potrebnog znanja (najčešće za studente tehničkih ili ekonomskog fakulteta). Pored toga neki poslodavci direktno traže apsolvente jer žele uzeti studenta na puno radno vrijeme. Dok neki poslovi možda imaju smisla kao praktični rad u struci, drugi su jednostavno iskorištavanje studentskog rada u svrhu smanjivanja troškova za poslodavca poput: rada u kladionici, rada u trgovini, na benzinskoj postaji i drugi poslovi uglavnom iz uslužnih djelatnosti, objašnjavaju iz Mreže mladih.
Kao dodatan problem napominju i činjenicu da se često od studenata traži obavezivanje rada na dulji period, a riječ je uglavnom o poslovima u kojima ne postoji prostor za učenje svoje struke na radnome mjestu.
SC otuđen od studenata
Sustavne zaštite studenata nema, Zakona koji se najavljuje već gotovo godinu dana također, a studenti informacije najčešće razmjenjuju svoja iskustva putem Facebook grupe Tražim/nudim studentski posao, umjesto da su im informacije dostupne u studentskim centrima.
– No danas SC (u Zagrebu, op.a.) ne vrši ulogu koja mu je nekoć namijenjena te je otuđen od studenata koji se prema SC-u odnose isključivo kao prema pružatelju određenih usluga te u njegovom radu ne sudjeluju niti unutar njega nešto stvaraju. Glavne poteškoće su nemogućnost samoodrživosti i financiranja, političko kadroviranje i loše upravljanje. Posljedice toga su nagomilani dugovi, raspadanje infrastrukture, paralelno s preopterećenjem radnika/ca pogoršavaju se i uvjeti rada, režu se plaće i radnička prava. Teret lošeg poslovanja SC-a se prevaljuje preko leđa radnika i posljedično, studenata, a uprava, ministarstvo i sveučilište ne snose nikakav tip odgovornosti, zaključuju iz MMH.
Kao rješenje barem dijela financijskih problema s kojima se studenti susreću, Mreža mladih Hrvatske savjetuje povećanje sredstava za stipendije i poboljšanje sustava dodjele smještaja, kao i ograničiti studentski rad kako bi se smanjilo radno opterećenje studenata za vrijeme trajanja nastave. Jedan od prijedloga MMH je ulaganje više sredstava u bolju regulaciju studentskog rada, kao i razvijanje sustava studentske prakse za vrijeme obrazovanja. Sve ostale zaključke iz osvrta možete proučiti u dokumentu koji slijedi.
[scribd id=363753406 key=key-VaNTn4fY8Xpvq3iCfJRp mode=scroll]
