Pretraga

S ovim fakultetima možete vrlo lako do posla u Hrvatskoj

A- A+

Kada sezona završi, turisti prestaju plivati, ali počinju isplivavati sve manjkavosti hrvatskog tržišta rada. Tako je tijekom listopada narastao broj nezaposlenih za gotovo 14.000 te je na kraju prošlog mjeseca iznosio 225.703. Da će se negativni trendovi u tom pogledu nastaviti, svjedoči podatak kako je danas (23. studenog) broj nezaposlenih narastao još za gotovo šest tisuća (231.786).

Učiteljski fakultet u Zagrebu / Foto: Ivan Klindić|www.ivanklindic.info.

Ono što također zvuči obeshrabrujuće je i broj ljudi, koji su tijekom proteklog mjeseca zaposleni. Radi se o tek 13.188 ljudi, od čega je 11.843 njih primljeno u radni odnos dok je još 1.345 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih na temelju drugih poslovnih aktivnosti poput samozapošljavanja, stručnog osposobljavanja i drugih alternativa uobičajenom zapošljavanju.  

Izdvojeni članak

Provjerite s kojom diplomom najkraće čekate na posao u Zagrebu

Sunčana strana tržišta rada

Uz navedene negativne statističke podatke, valja zamijetiti i da prostora za zapošljavanje ipak ima, osobito u pojedinim sektorima. Kada je riječ o zanimanjima koja su dominantna na burzi za osobe srednje stručne spreme, tu se malo toga mijenja bez obzira na doba godine.

Tako ugostiteljska zanimanja poput konobara i kuhara, tijekom cijele su godine u vrhu najtraženijih. Tu su gotovo beziznimno i čistačice, prodavači, ekonomisti te medicinske sestre, a sve češće su u kategoriji najtraženijih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje frizeri te vozači.   

Kada je pak riječ o traženim zanimanjima u kategoriji osoba s visokom stručnom spremom, programeri se za svoj radni status ne moraju brinuti. Štoviše, moraju se brinuti poslodavci, koji sve češće ne uspijevaju zadovoljiti ponude za stručnjake ove vrste pa se elektrotehničari raznih smjerova odlučuju sreću potražiti negdje na Zapadu.

Izvor: HZZ

Izdvojeni članak

Hrvatski visokoobrazovni sustav nema kapacitet proizvesti dovoljan broj računalnih stručnjaka

Već smo vas više puta izvijestili o potkapacitiranosti tržišta rada u slučaju računalnih stručnjaka pa tako i kada je prošle godine predsjednik Udruge hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera Tomislav Pokrajčić izjavio kako hrvatski visokoobrazovni školski sustav nema kapacitet proizvodnje dovoljnog broja računalnih stručnjaka, pogotovo uzevši u obzir što jedan dio inženjera koji se školuje na fakultetima odlazi u inozemstvo. A trebalo bi ih ‘proizvesti’ 2.000 godišnje.

Stručnjaci kojih također uvijek treba su diplomirani ekonomisti. Iako će neki reći da takvog kadra imate na svakom uglu, činjenica je da tijekom cijele godine ovo zanimanje ne izlazi s popisa deset najtraženijih po podacima burze.

Ipak treba reći da diplomirani ekonomisti cirkuliraju u sustavu velikih brojeva pa ih tako puno gubi posao, ali ih se istovremeno puno i traži.

Izdvojeni članak

Ovo su zanimanja s kojima nećete čekati na burzi

Vrlo traženi odgojitelji, učitelji i profesori

Govorimo li o traženim zanimanjima za ljude s diplomama, svakako valja istaknuti i kadar koji se školuje na učiteljskim fakultetima odnosno odgojitelji, učitelji te profesori iz raznih područja.

Tako je i trenutačno (23. studenoga) jedno od deset najtraženijih zanimanja na HZZ-u odgojitelj, a u cjelokupnoj kategoriji profesori, nastavnici i stručnjaci za obrazovanje je na isti ovaj dan 607 aktivnih oglasa za posao. Uzmemo li taj podatak u kontekstu šire slike odnosno činjenice da je sada ukupno 5.340 otvorenih radnih mjesta na burzi, dolazimo do izračuna da svaki deveti djelatnik koji se uopće traži, pripada nekom od zanimanja iz obrazovnog sektora.

Tezu da su odgojitelji, učitelji i profesori među traženijim kadrom na hrvatskom tržištu rada i to već dulji period, potkrijepljuje još nekoliko podataka.      

Izdvojeni članak

Ovo su najtraženije diplome na burzi u Splitu

Jedan od njih nam je prošle godine dao područni ured splitskog HZZ-a. Naime, prema njihovim izračunima za 2014. godinu, od deset najtraženijih zanimanja za visokoobrazovane, osam ih je bilo iz sektora obrazovanja.

Kada je pak riječ o glavnom gradu, od područnog ureda HZZ smo dobili podatak, kako se na zagrebačkoj burzi rada tijekom 2014. najkraće u prosjeku čekalo na posao razredne učiteljice i to nešto dulje od dva mjeseca.

U samom vrhu po brzini zapošljavanja u Zagrebu su u istom periodu bile i odgojiteljice predškolske djece, koje su prosječno posao čekale nešto kraće od tri mjeseca. 

Da se situacija nije promijenila ni krajem 2016. već smo vam naglasili brojem oglasa koji se traže u obrazovanju (607 – 23. studenog), premda je u tijeku rujna i listopada u školstvu zaposleno 6.715 ljudi, po čemu je to jedan od sektora s najviše zapošljavanja u posljednjem kvartalu 2016.

Naglasimo još za kraj da se trenutačno na burzi najviše djelatnika s diplomama traži u kategoriji stručnjaci iz društvenog, humanističkog i umjetničkog područja (675).