Islamofobija: Čime to muslimani plaše splitske studente

U Klubu Zona ovoga je utorka Krunoslav Malenica, prvostupnik sociologije, predstavio istraživanje Religijska distanca splitskih studenata prema pripadnicima islamske vjeroispovijesti koje je na uzorku od 200 studenata proveo u sklopu završnog rada na splitskom Filozofskom fakultetu.

Izvor ilustracije: minber.ba

Studenti su, za tu temu, potvrdilo je ovo istraživanje – uglavnom nezainteresirani, ali i nedovoljno obrazovani. Među iznesenim rezultatima istraživanja zanimljiv je i podatak da preko 60% ispitanih studenata praktično ne pokazuje interes za politiku: njih 33.5% su neopredijeljeni na političkom spektru, dok ih je 30% apolitično.

Prvi muslimanski student zagrebačkog Sveučilišta 1893. upisao Pravo

Krunoslav je svoj rad predstavio u kontekstu do sada provedenih istraživanja, prema kojima veću distancu iskazuju religiozniji ispitanici, manje obrazovani, stanovnici ruralnih područja, ispitanici muškog spola, te katoličke vjeroispovijesti.

Iako je, što se tiče raspodjele vjernika u anketiranoj skupini (81,5% katolika, 6% agnostika, 10% ateista, 2,5% ostali), studentska populacija imala zadovoljavajuću zastupljenost pojedinih skupina, ispitivanje nije pokazalo očekivane rezultate – studenti su u najvećoj mjeri na pitanja odgovarali sa: ne znam, ne mogu procijeniti, i pokazali neutralnost u stavovima.

– Nešto više stereotipnih shvaćanja i doživljaja muslimana i islama iskazali su desno orijentirani, katolici, religiozniji, vezani za državu/naciju, te oni kojima je nacionalna pripadnost veoma važan čimbenik identiteta, ali radi se o malim postotcima, koji nisu indikativni ni alarmantni, istaknuo je Krunoslav.

Što se tražitelja azila tiče, tu ispitanici pokazuju samo strah od kulturne prijetnje, za razliku od zdravstvene i ekonomske, u pogledu kojih su neutralni.

Zbog religijskih uvjerenja napao tinejdžera (15) nožem

Krunoslav je istaknuo kompleksnost fenomena i nedostatke korištene metodologije, ali i upozorio da rezultati svakako upućuju na nedostatke obrazovnog sustava.

– O islamu djecu u školama uče ljudi koji nisu nužno skloni toj religiji, i ne stječe se dovoljno široko znanje da bi se stekao stav, rekao je Krunoslav, i predložio uvođenje predmeta Religijske kulture, u sklopu kojega bi se poticao dijalog i nadilazili zadani okviri.

– Bez dijaloga nečemo doći do rješenja, smatra on.

Inače, predavanje se održalo u ciklusu Mala škola sociologije u sklopu kojeg Imaginacija – splitsko društvo sociologa jednom mjesečno u Klubu Zona održava predavanja o aktualnim društvenim pitanjima.

Odgovori