Otkrijte koji su hrvatski velikani skovali riječi koje svakodnevno koristimo

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava Mjesec hrvatskoga jezika od 21. veljače, kada je bio Međunarodni dan materinskoga jezika, do 17. ožujka, na dan kad završavaju Dani hrvatskoga jezika. Mi smo im se u tome odlučili pridružiti, objavom niza tekstova vezanih uz jezične zanimljivosti i specifičnosti.

Ovoga puta ćemo vam otkriti tko je smislio i/ili prvi zabilježio neke od učestalih ili po čemu drugome posebnih riječi hrvatskoga jezika. Kako bi analiza bila preciznija i znanstvenija, obratili smo se za pomoć spomenutom Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje odnosno njihovom Odjelu za povijest hrvatskog jezika i povijesnu leksikografiju.

Ne posuđujemo samo mi: U ovim europskim jezicima koriste se hrvatske riječi

Bogoslav Šulek – obujam, ozračje, dalekozor, toplomjer

Sudbina je htjela da vjerojatno najplodniji jezikoslovac u smislu broja prvopotvrđenih riječi bude Slovak, kojeg smo spremno sasvim naturalizirali.

Bogoslav Šulek se smatra utemeljiteljem hrvatskog znanstvenog nazivlja, gdje je dao zbilja izniman doprinos. Poslije srednje škole završene u Bratislavi, mislio se uputiti na studij u Njemačku, međutim posjeta bratu ga je odvela u Slavonski Brod. Uskoro upoznaje Ljudevita Gaja i počinje djelovati u Zagrebu.

Od sredine 19. stoljeća pisao je popularne priručnike poput Naputka za one, koji uče čitati te Prirodopisa za niže škole. Kada je 1861. godine hrvatski, zamijenivši njemački, postao ponovno službenim, Šulek je počeo marljivo raditi na oblikovanju hrvatskoga stručnog i znanstvenog nazivlja.

Obvezni dalmatinski izrazi za lakše sporazumijevanje na obali

U tekstu ćemo navesti samo neke od njegovih novotvorenica i prvopotvrđenica, ali i zanimljive prijedloge izraza, koji nisu zaživjeli u praksi.

Šulekovi jezični ‘izumi’ koje čujemo na svakodnevnoj bazi su: obujam (volumen), zračenje (radijaciju), ozračje (atmosfera), kovine (metali), slitine (legure), toplomjer (termometar), tlakomjer (barometar), sredstvo (medij) ili dalekozor (binokl). 

Neke njegove riječi se nisu ukorijenile, premda je bilo pokušaja da ih se uvede u pismo i/ili govor. Takva je primjerice sitnozor za mikroskop ili svjetlopis za fotografiju. Potonja se čak pojavila na društvenim mrežama unutar opcija na hrvatskom jeziku pa ste tako jedno vrijeme mogli ‘posviđati svjetlopis’. Inače riječ svjetlopis je svojevremeno koristio i Tin Ujević.

Spomenimo još nekoliko zanimljivih Šulekovih tvorevina, nastalih u duhu hrvatskog jezika, koje ipak nisu naišle na širu primjenu: silarstvo (mehanika), vesarstvo (akustika) svjetlarstvo (optika), umjerstvo (statika), kretstvo (dinamika), stisljivost (kompresibilnost), raspružljivost (ekspanzivnost), suonitost (kohezija), prionitost (adhezija), bugačljivost (kapilarnost), vlasatice (kapilare), pružnost (elastičnost), rastegljivost (plastičnost), skrljivost (apsorpcija tj. upijanje), ishlapnja (transpiracija), tvorivo (materijal), vatrenjača (vulkan), psoglavka (krokodil).

Utjecao je i na nazivlje u kemiji pa je u tom području u hrvatski uveo kisik, vodik i ugljik, dok je izmislio i hrvatske inačice za niz druih spojeva i elemanta kao što su: solik (klor), jedik (fluor), smrdik (brom), litik (litij), lužik (kalij), sodik (natrij), svjetlik (fosfor), vapnik (kalcij), težik (barij), glinik (aluminij). Za tvari je, primjerice, pisao da po svojoj nakupitosti (agregaciji) mogu biti krutci (krutine), tiječi (tekućine) i uzdušine (plinovi).

Ove riječi koristite svakodnevno, a ne znate da su stranog podrijetla

Mažuranić, Vrančić, Marulić i drugi

Kada je riječ o drugim hrvatskim jezikoslovcima te ljudima drugih zvanja koji su se bavili ‘kovanjem’ novotvorenica i prvopotvrđenica, valja istaknuti nekoliko njih.

Novčanica od stotinu kuna, često nam se vrti po rukama. Pri pogledu na nju vidimo bradatog lika, koji mnoge od nas isključivo asocira na strogog političara iz prošlosti, koji navodno bijaše ban pučanin. Malokad se pak spominje njegov doprinos razvoju hrvatskog jezika, kao i činjenica da je upravo on utro put Šuleku za njegove plodonosne jezične aktivnosti.

Mažuranić je govorio devet stranih jezika odnosno latinski, talijanski, mađarski, njemački, engleski, francuski, ruski, češki i poljski, a hrvatski je oplemenio vrlo značajnim riječima kao što su nosorog, sladoled, računovodstvo, veleizdaja, velegrad te tržišno gospodarstvo.

Razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika

Na rubu ove teme napomenimo i da se ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću pripisuje prva primjena riječi psihologija. Naglasimo da se psihologija kao znanstvena disciplina izdvojila od filozofije gotovo četiri stoljeća nakon što ju je upotrijebio Marulić.

Tko je prvi zabilježio riječi igrač, pekar, novak te zaposlen

Pozabavimo se sada primjerima, koje su nam proslijedili s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

U rječniku Jakova Mikalje ‘Blago jezika slovinskoga’ (1649./1651.) velik je broj hapaksa i prvopotvrđenica. Spomenuli smo gore, da se za izraz tržišno gospodarstvo autorstvo pripisuje Mažuraniću. No, samo gospodarstvo je u pisanom obliku prvi put potvrđeno upravo u spomenutom Mikaljinom Blagu jezika slovinskog. U tom su rječniku prvopotvrđenice i igrač, igračica, novak, novakinja.

– Za tvorenice dangubnost, praznoruk u značenju ‘besposlen’, zaposlen i nezaposlen prve pisane potvrde nalazimo u rukopisnome rječniku Ivana Tanzlinghera Zanottija ‘Vocabolario di tre nobilissimi linguaggi, italiano, illirico e latino’ (kraj 17. i početak 18. st. – na prvoj se stranici rječnika nalazi godina 1699., a na kraju predgovora pisanoga hrvatskim jezikom datum: U Zadru na 22. svibnja 1704.), objašnjavaju nam iz Odjela za povijest hrvatskog jezika i povijesnu leksikografiju.

Rječnik Blaža Tadijanovića ‘Svašta po malo iliti kratko složenje imena i riči u ilirski i njemački jezik’ iz 1761., također sadržava prve pisane potvrde nekih riječi poput orgulaš (‘orguljaš’) te pekar.

Vrančićev rječnik užasno dugog naziva (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae), prva je pisana potvrda nepopularnog, uglavnom i uvredljivog pridjeva nosat.

Kako smo napomenuli, jezičnim smo zanimljivostima nastojali popratiti Međunarodni dan materinskog jezika i Mjesec hrvatskoga jezika. Neke od tih tekstova pročitajte na potonjim linkovima:

Ove riječi koristite svakodnevno, a ne znate da su stranog podrijetla

Ne posuđujemo samo mi: U ovim europskim jezicima koriste se hrvatske riječi

Obvezni dalmatinski izrazi za lakše sporazumijevanje na obali

Razlikovni rječnik hrvatskog i srpskog jezika

Najučestaliji pleonazmi u hrvatskom jeziku

Ovo je najdulja riječ u hrvatskom jeziku

‘Ono za juhu’ diljem Hrvatske

Nove hrvatske riječi koje vjerojatno niste čuli

Poplava engleskih riječi u hrvatskom jeziku

Pročitajte mudro pismo bake iz Neretve svome unuku u Zagrebu

Pogreške koje radimo u svakodnevnom govoru

Možete li ove ‘purgerske’ riječi prevesti na standardni hrvatski?

Što je ileizam, forma koju često koriste Milan Bandić i Zdravko Mamić?

Odgovori