Regoč, Domaći, Potjeh i ostala družina slave svoj stoti rođendan

Travanj je onaj mjesec u godini kada se svi se prisjećaju velike Ivane Brlić Mažuranić. ‘Hrvatski Andersen’ kako je mnogi nazivaju, rođena je 18. travnja daleke 1874. godine u Ogulinu. Njezin rad ostavio je značajan trag kako u hrvatskoj, tako i u svjetskoj dječjoj književnosti. Djela ove iznimne književnice prevedena su na sve važnije svjetske jezike.

Izvor: Wikipedia

Ivana je djetinjstvo provela u Ogulinu, Karlovcu i Jastrebarskome. S osamnaest godina udala se za odvjetnika iz Slavonskog Broda gdje je ostatak života i provela brinući se za djecu i dom. Posvećena majčinstvu, obrazovanju i književnome radu iz obiteljske kuće u tadašnjem Brodu na Savi nastaju stranice najljepših priča svih vremena.  

'Ivanina kuća bajke' u konkurenciji za najbolji europski muzej 2016. godini

Tajna Ivaninog datuma rođenja 

Zbog svoje virtuoznosti kao književnica za djecu često je nazivana hrvatskim Andersenom, a zbog posezanja u svijet mitologije, Ivanu Brlić Mažuranić nazivaju još i hrvatskim Tolkienom. Sve ovo Ivana je postigla u svoje 64 godine života.

– Bože, ako nije grijeh takova šta moliti, daj mi dar za pisanje knjiga, napisala je Ivana na svoj četrnaesti rođendan kada je krenula ispisivati svoje prve stranice dnevnika koje su označile početak Ivanina književnog stvaranja. 

Ivana je sve velike životne prekretnice radila upravo na datum svojega rođenja. Tako se točno četiri godine nakon početka pisanja udala za svog supruga, odvjetnika Vatroslava Brlića. Postala je majka četvero djece pa je između majčinskih i kućanskih obaveza nalazila prostora samo za sebe i svoju književnu virtuoznost. 

– Jednome gaćice kopčati, drugome na urnebesno zahtijevanje pomoći, trećemu zub koji se klima izvaditi, a četvrtome reći koji je dvanaesti dio od 105, a uz to mami list pisati… to je nemoguće, napisala je književnica u svojoj autobiografiji. 

Ivana je nadahnuće za svoje bajke tražila u slavenskoj mitologiji, a kao svoje uzore navodila je svog djeda, bana pučanina Ivana Mažuranića, pjesnika Franju Markovića te biskupa Josipa Juraja Strossmayera.

Izvor: NSK

Prva Hrvatica koja je javno tražila izjednačavanje plaća žena i muškaraca bila je učiteljica

Prva žena akademik i borba s depresijom

Godine 1937. Ivana je postala dopisni član tadašnje JAZU, a sadašnje HAZU, u umjetničkom razredu, i tako postala prva ženska članica ove najviše znanstvene ustanove u Hrvatskoj. Osim ove titule koja je otvorila put drugim uspješnim umjetnicama, književnica je za svoj rad čak četiri puta bila nominirana za Nobelovu nagradu.

Djelo po kojem je pamte mnoge generacije ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ doživjelo je čak 140 različitih izdanja. Priča o dječaku koji je bio ‘malen kao lakat, a veseo kao ptica’ prevedena je na gotovo sve svjetske jezike, a ono što je manje poznato je da je roman preveden i na bengalski, hindi, japanski, kineski, vijetnamski i perzijski jezik. 

‘Kraljica hrvatskih bajki’ nikada nije marila za činjenicom da će njena djela biti temelj nadolazećim književnim umjetnicima, već je skromno, s perom u ruci stvarala dječje junake i tako stala uz bok velikim, svjetskim, dječjim književnicima. 

– Moja su dosadašnja književna djela malobrojna, a sadržajem i objemom skromna-moj vanjski život pak protekao je mirno, ne izlazeći gotovo nikad iz okvira moje prve i druge obitelji, istaknula je u autobiografiji.

Unatoč životu kojeg je živjela okružena ljubavlju svoje obitelji, strašću prema pisanju, Ivana se pred kraj svog života borila sa snažnom depresijom. U zagrebačkom sanatoriju na Srebrenjaku, 21. rujna 1938. godine Ivana Brlić Mažuranić oduzima si život i umire u 64. godini života. 

Stota obljetnica ‘Priča iz davnina’

Ivana Brlić Mažuranić svim je budućim književnim naraštajima ostavila je neizbrisiv trag u vidu svojih djela, a time postala i nepresušan izvor mašte. Jedno od takvih djela zasigurno su i ‘Priče iz davnina’ koje ove godine slave svoju stotu obljetnicu. 

Tome u čast, diljem Hrvatske već su počele manifestacije koje će Regoča, Domaće, Potjeha, Jagora i mnoge druge mitske likove iz Ivaninih ‘Priča’ ponovno oživjeti i dočarati duh njenog života. 

U Slavonskom Brodu u nedjelju su vlast preuzela djeca. Šestodnevni događaj posvećen ‘Pričama iz davnina’ posjetit će preko pet tisuća djece iz Hrvatske i inozemstva, a svi zainteresirani mogu uživati u brojnim izložbama, predstavama, glazbeno-scenskim i vizualnim projektima. 

I ‘Noć knjiga’ u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu proteći će u znaku Ivane Brlić Mažuranić. Kako se tamo čuva upravo prvi primjerak ‘Priča iz davnina’, knjižnica je u petak, 22.travnja organizirala manifestaciju na različitim lokacijama u Zagrebu. U bajkovita događanja uključeno je 28 vrtića i 121 škola.

Odgovori