Više od polovice Hrvata u protekloj je godini pročitalo barem jednu knjigu

U sklopu otvaranja ovogodišnje Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljeni su rezultati istraživanja koje je provela tvrtka GfK. Tisuću Hrvata starijih od 15 godina ispitivali su o njihovim čitalačkim navikama. Tako je zaključeno da je više od polovice nacije u posljednjih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, a u posljednja tri mjeseca preko 908 tisuća građana kupilo je knjigu.

whydev.org

Više od polovice (53 posto) Hrvata pročitalo je u zadnjih godinu dana barem jednu knjigu, što je porast od 6 posto u odnosu na prošlu godinu.

Evo koje su knjige u Hrvatskoj bile najčitanije u 2016. godini

Najviše se čita u Zagrebu, najmanje u Lici 

Iznad prosjeka se čita u Zagrebu, Istri i južnoj Dalmaciji. Zabrinjavajuća je ispodprosječna čitanost u Lici, gdje je u godinu dana barem jednu knjigu pročitalo samo 35 posto stanovnika. Ispodprosječna je čitanost i u Slavoniji. 

Više od prosjeka, knjige čitaju osobe koje žive u većim gradovima (70 posto) te visokoobrazovane osobe. Kada govorimo o dobi i spolu, više čitaju žene, te mlađe osobe u dobi do 24. godine. 

Pročitane knjige većinom su posuđene, a najviše čitača, njih 46 posto knjige posuđuje u knjižnici, dok njih 38 posto knjige kupuje u knjižarama ili na kiosku.
Preko polovice građana, njih 58 posto, naviše voli čitati beletristiku, a 30 posto stručnu literaturu. Publicistiku čita 29 posto, a priručnike 21 posto čitatelja. Najviše čitatelja, njih 82 posto, čita isključivo na hrvatskom jeziku.

Najčitatelj KGZ-a: 12-godišnji Luka u prošloj je godini pročitao čak 156 knjiga

Svaki četvrti građanin kupio knjigu u posljednja tri mjeseca 

Zanimljivo je i svakako pohvalno da je u posljednja tri mjeseca više od 908 tisuća građana Hrvatske starijih od 15 godina kupilo neku knjigu, što je otprilike svaki četvrti građanin. Od te brojke, najviše je građana kupilo beletristiku i to u knjižarama, a više od polovice građana kupilo je knjige na popustu. Zabrinjavajuće je kako raste broj nezainteresiranih za knjigu i 59 posto njih ne kupuje ju upravo iz tog razloga, dok se smanjuje broj onih koji iz financijski razloga ne kupuju knjige. 

S obzirom na dostupnost interneta i elektroničkih medija u Hrvatskoj, zanimljivo je bilo istražiti i čitalačke navike Hrvata putem tih medija. Za početak, bitno je naglasiti kako 72 posto populacije ima mogućnost čitanja knjiga na elektroničkim medijima. Najviše njih, 75 posto, čita dnevne novine, a potom portale s kritičkim sadržajima. Tek 12 posto osoba čita E-knjige, ali ih ne kupuje tim putem. Da bi se upustili u takvu investiciju, 69 posto njih smatra ta bi cijena E-knjige u odnosu na tiskana izdanja trebala biti upola niža.

Odgovori