Bye, bye papiri i olovke: Uvodi se e-matura u Hrvatskoj

Do sada je u Hrvatskoj provedeno sedam državnih matura pa su se nadležni uoči osmog puta, prvo odlučili na promjene u ispitnim katalozima gotovo svih predmeta, a sada se razrađuje i cjelokupan novi format provedbe mature.    

Iz arhive portala srednja.hr / foto: Ivan Božić

Papirnate ispite u potpunosti bi trebali zamijeniti e-ispiti. Naime, kako izvještava Jutarnji list, glavnina novca za provedbu državne mature, na koju se prosječno potroši 20 milijuna kuna, predstavljaju troškovi vezani za tisak i distribuciju ispita do škola (oko četiri milijuna kuna) te ocjenjivanje ispita, za koje se izdvoji oko osam milijuna kuna.   

Nakon 7 godina uvedene promjene u gotovo sve predmete na državnoj maturi!

Osim troškova, e-matura bi blagotvorno djelovala i na pristupnike

Iako smanjenje troškova provedbe mature nije zanemariv argument za informatizaciju sustava, psihometričarka iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a Natalija Čurković, tvrdi da troškovi nisu glavni razlog uvođenja e-ispita.

– Osim cijene, glavni razlog za napuštanje modela ‘papir-olovka’ jest u činjenici da pomoću e-ispita možemo preciznije izmjeriti učeničko znanje. E-ispiti omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje, navodi za Jutarnji Natalija Ćurković. 

Važne obavijesti vezane za prijave i odjave ispita državne mature

Uvođenjem e-ispita učenici bi bili preciznije ocijenjeni

Već je spomenuto kako najveći dio troškova provedbe mature odlazi na ocjenjivanje ispita, odnosno oko osam milijuna kuna.

Ona uključuje honorare i druge troškove ocjenjivačima. No, da cijena uvijek ne garantira kvalitetu, jasno je i iz ovog primjera.

– Uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed. Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena puno niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinio točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka, za spomenuti izvor obrazlaže Ćurković.

Ovaj je izborni predmet prijavilo daleko najviše pristupnika državnoj maturi

Premda biste možda pomislili, kako bi esejske zadatke ipak lakše ispravili ljudi od ‘krvi i mesa’ nego li sustav, to je čini se zabluda. Štoviše, neujednačeni kriteriji ocjenjivača su problematični.

– Primjenom e-ispita broje ocjenjivača znatno se smanjuje jer su računalni programi za ocjenjivanje fascinantno precizni pa i u zadacima kraćeg esejskog tipa. Kod ocjenjivanja zadataka otvorenog tipa u sadašnjim papirnatim ispitima ocjenjivači često nemaju istu strategiju. Događa se da više ocjenjivača različito vrednuje isti zadatak u kojem je, primjerice, potrebno zaokružiti probavni sustav krave, govori Natalija Ćurković, naglašavajući da državnu maturu u ovom smjeru treba razvijati ne zbog trenda, nego radi dobivanja pouzdanijih rezultata.

U Osijeku je pokrenut jedan od traženijih studija među maturantima

Bez obzira na sve ove ocjene, manjkavost sustava onemogućava hitrije uvođenje e-mature

Premda višestruke koristi koje je iskazala psihometričarka NCVVO-a, navode na pomisao da nema razloga da se e-ispiti ne uvedu čim prije, manjkavosti sustava ipak će na neko vrijeme zakočiti informatizaciju sustava.

Naime, jedan od praktičnih problema je što veliki broj škola u Hrvatskoj nije povezano širokopojasnim internetom te nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda.

Osim toga, kako dodaje Ćurković, svi učenici nisu jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzog tipkanja. 

Velika anketa: Navike čitanja lektira kod maturanata

Ipak, Natalija Ćurković je uvjerena kako bi se uštede od nekoliko milijuna kuna, mogle uložiti u daljnji razvoj i unaprijeđenje sustava.

Obzirom na tromost obrazovnog sustava u Hrvatskoj, najoptimističnija očekivanja pokazuju da bi e-ispiti u primjenu mogli ući tek za pet godina.

Iz Ministarstva obrazovanja su skloni podržati projekt ovisno o ocjeni struke, no za sada se nisu konkretnije bavili navedenim prijedlozima.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *