Donosimo pregled 100 kompromisnih dana ministrice Blaženke Divjak u MZO-u

Prije točno sto dana, u Saboru je izglasano povjerenje novim ministrima u Vladi, uslijed preslagivanja HDZ-a i HNS-a. Tako je, između ostalih, 9. lipnja za ministricu znanosti i obrazovanja potvrđena nestranačka Blaženka Divjak, profesorica matematike s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu. Donosimo pregled njezinih prvih sto dana u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Blaženka Divjak / foto: Marko Matijević|srednja.hr

U križaljci preslagivanja početkom lipnja, kao nestranačka ministrica iz kvote HNS-a na čelo Ministarstva znanosti i obrazovanja prije sto dana zasjela je Blaženka Divjak, sveučilišna profesorica s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike. S obzirom na njene jasne i javne stavove oko netransparentnosti i vrlo upitnih poteza uprave Sveučilišta u Zagrebu te sudjelovanja na prosvjedu podrške procesu Cjelovite kurikularne reforme, njezin je dolazak u MZO pozdravila stručna, obrazovna i akademska javnost.

Svoj ulazak koaliciju s HDZ-om, HNS je pravdao brigom za reformu obrazovanja, stoga se pod posebnim povećalom pratio svaki novi potez nove ministrice i MZO-a. Tijekom proteklih sto dana, u fokusu javnosti bila su zbivanja oko kurikularne reforme, odnosno netransparentnosti u procesu rada Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) na čelu sa zadarskom rektoricom Dijanom Vican te iznimno prijeporan i nečastan natječaj za Ekspertnu radnu skupinu.

Rekordan broj ljudi u timu kao dio političkog kompromisa

S novom ministricom u ministarstvo je došao niz novih ljudi.  Za pomoćnicu ministrice za strategije u općem obrazovanju imenovana je profesorica matematike i informatike Lidija Kralj,  a kao njezin pomoćnik za strukovno obrazovanje s ministricom će raditi i Vlado Prskalo, ravnatelj Srednje škole Matija Antun Reljković iz Slavonskog Broda. Osim dvoje pomoćnika, MZO je dobio novog državnog tajnika za EU fondove i znanost, a radi se o Tomi Antičiću, ravnatelju Instituta Ruđer Bošković. Posljednja prinova na poziciji državne tajnice je Branka Ramljak koja će se baviti visokim obrazovanjem.

Pomoćnici koji su ostali iz prethodnih ustroja su Tomislav Sokol, Ivana Franić, Momir Karin i Tomislav Mamić, a državni tajnici Matko Glunčić i Hrvoje Šlezak.

Ukupno je to deset ljudi, četiri državna tajnika i šest pomoćnika. To je cijena političkog dogovora HNS-a i HDZ-a što plaćaju, naravno, svi porezni obveznici.

Povuci-potegni: 100 dana (previše) rasprave oko odlaska netransparentnih Dijane Vican i Jasminke Buljan Culej

Nakon naše analize nacrta Akcijskog plana, početkom srpnja na sastanku PSP-a u Vladi on nije prihvaćen i bilo je potrebno donijeti novi, usuglašen prijedlog Akcijskog plana, u skladu sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.  Sredinom kolovoza u medije je, pak, procurila analiza spornog natječaja za ERS iz koje je bilo vidljivo da su upozorenja pojedinih članova PSP-a, kao i brojni medijski napisi o problematičnom natječaju – bili točni.

Pitate za reformu? Ona nije ovdje, zatočena je u kaosu nepravilnosti i netransparentnosti

Ipak, do poništenja natječaja nije došlo, a premijer Andrej Plenković u javnosti se nije bavio sadržajem objavljene analize, već problematikom ‘curenja’ dokumenata iz MZO-a. Ipak, dogovorom koalicijskih partnera, najavljena je transformacija PSP-a na način da će njime predsjedati sam premijer, dok će suvoditeljice biti ministrica Divjak i predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Vesna Bedeković. Time je Dijana Vican uklonjena s čela PSP-a, a nakon što je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović jasno rekla kako je za ‘team Divjak’, Dijana Vican obratila joj se prilično emotivnim pismom u kojem daje do znanja da njena stručnost više nije na raspolaganju javnom dobru.

Osim Dijane Vican, krajem ovog tjedna iz obrazovne križaljke ispala je i Jasminka Buljan Culej, netransparetno izabrana voditeljica ERS-a, za koju se, prema analizi iz MZO-a, ispostavlja da nema potreban radni staž za to mjesto, da se prijavila na natječaj akcijskim planom različitim od onoga koji je predstavila medijima te da, kako stoji u analizi, općenito ne udovoljava uvjetima natječaja za voditeljicu ERS-a. Na sjednici Vlade u petak, Plenković je najavio da će se, uslijed novih okolnosti u MZO-u i Vladi, pristupiti novom natječaju za ERS.

U iščekivanju daljnjih koraka: Transformirani PSP i novi natječaj za Ekspertnu radnu skupinu

Odlaskom Dijane Vican s čela Posebnog stručnog povjerenstva te novim natječajem za Ekspertnu radnu skupinu, ispunjena su sva tri zahtjeva više od 20.000 prosvjednika 1. lipnja ove godine – odlazak Pave Barišića, smjena Dijane Vican te izabrane voditeljice ERS-a. GOOD inicijativa koja je organizirala prosvjed, bez obzira na ispunjenje zahtjeva, ističe daljnju potrebu za više transparentnosti i to osiguranjem stručnosti i poštivanja procedura u obrazovnim procesima.

Kad se sve pomiješa za ludi obrazovni vikend: HAZU, kurikularna, predsjednica, Vican i ostali

U daljnjim koracima očekuje se predstavljanje transformiranog Posebnog stručnog povjerenstva, koje će nadalje voditi troje političara, a u njihovu prvu koraku očekuje se raspisivanje natječaja za novi ERS, pogotovo s obzirom na najavu da se od sljedeće školske godine 2018./2019. kreće u eksperimentalnu provedbu Cjelovite kurikularne reforme (ili kako je to danas popularno reći – pilot projekt CKR-a).

I prije riješenog pitanja novog ERS-a, Ministarstvo je već kontaktiralo predmetne stručne radne skupine koje su radile na izradi kurikuluma u sklopu CKR-a, s pitanjem jesu li spremni ponovno se uključiti u proces rada na dokumentima. Posljednje informacije koje prenose mediji, govore o iznimno visokom broju stručnjaka iz radnih skupina koji su iskazali interes za daljnjim radom na reformi.

Informatika postaje obvezan predmet petašima i šestašima sljedeće školske godine, a dolaze i mikroračunala

Uz eksperimentalno uvođenje CKR-a, MZO od sljedeće školske godine planira u škole uvesti informatiku kao obvezan predmet u pete i šeste razrede. Kurikulum informatike izrađen u sklopu CKR-a preveden je na engleski jezik i bit će upućen na međunarodnu recenziju, a istodobno će se vršiti analiza stanja u školama što se tiče potrebne opreme i nastavnog kadra.

FOTO: Učionica budućnosti u Karlovcu
10 stvari koje smo danas saznali o uvođenju obvezne informatike u osnovne škole

Iz Ministarstva tvrde kako satnica za pete i šeste razrede dozvoljava uvođenje novog obveznog predmeta, no za uvođenje obvezne informatike u sedme i osme razrede potrebne su izmjene Državnog pedagoškog standarda. Iz državnog proračuna tijekom ove i sljedeće godine za uvođenje obvezne informatike bit će utrošeno 28 milijuna kuna, a na raspolaganju su i dodatna sredstva iz Europskog socijalnog fonda te iz projekta e-škole.

Osim informatike, predstavljen je i PROMikro – projekt CARNeta, Instituta za razvoj i inovativnost mladih i MZO-a za uvođenje digitalne pismenosti u nastavi korištenjem mikroračunala. Na raspolaganju će biti 45.000 mikroračunala za učenike šestih razreda, a do 20. rujna škole iskazuju interes za sudjelovanjem u projektu, nakon čega slijedi edukacija učitelja.

Nakon našeg teksta, riješen problem u Pravilniku o dodjeli STEM stipendija

Izmjene Pravilnika o STEM stipendijama puštene u javnu raspravu

Vezano za stipendiranje studenata od nove akademske godine, novost su STEM stipendije s ciljem motivacije studenata da upisuju i završavaju STEM fakultete. Uvidom u Pravilnik o dodjeli STEM stipendija, naišli smo na apsurdnu odredbu prema kojoj je bila definirana gornja granica od ostvarenih najviše 120 ECTS bodova tijekom studija kao uvjet za ostvarivanje stipendije. Nakon naših tekstova, Ministarstvo je pristupilo izmjeni Pravilnika o dodjeli STEM stipendija, za koje je osigurano 180 milijuna kuna u sljedećih pet godina.

Povećana su sredstva za financiranje  pomoćnika u nastavi, a sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz 4-godišnji program financirat će se 50 projekata u iznosu većem od 360 milijuna kuna za potporu učenicima s teškoćama u razvoju.

Prvi potezi – blokada Sveučilišta i stopiranje izmjena Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Prvi potez ministrice u MZO-u, već tijekom prvog tjedna na Donjim Sveticama, bio je nalog svim većim sveučilištima u zemlji da ne preuzimaju nove obveze vezane uz rashode za zaposlene na teret državnog proračuna, odnosno u mjesecu lipnju obustavljena su zapošljavanja i napredovanja na većim hrvatskim sveučilištima. Prekoračen je tzv. obračunski koeficijent, a u posljednjim objašnjenjima ove problematike, ministrica je kazala da je za uvid u novo stanje potrebno pričekati 1. listopada, odnosno početak nove akademske godine, kada se određeni broj koeficijenata zbog umirovljenja profesora oslobađa.

[LEX BORAS] Izmjene zakona s kojima će za rektore sedamdesete postati nove šezdesete

Krajem srpnja, obustavljen je daljnji postupak spornih izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, popularno nazvanih ‘Lex Boras’ ili ‘Lex Barišić’ kojim se išlo u smjeru ozakonjivanja nezakonitih odluka u sustavu visokog obrazovanja, proširivanja ovlasti rektora i mijenjanja uvjeta sankcija za etičke povrede. Odbacivanje ovih izmjena i dopuna na neki je način bilo očekivano s obzirom da je Divjak, prije ministarske pozicije, u javnosti oštro kritizirala ‘lex Boras’ kazavši kako se radi ‘o pogodovanju nekolicini i šteti sustavu i Hrvatskoj u cjelini’.

Studenti stručnih studija i dalje u iščekivanju rješenja oko Hrvatskog kvalifikacijskog okvira

Održavaju se tribine, padaju rekordi i pljušte priopćenja u javnoj raspravi o HKO-u

Očekuje se i skoro rješavanje pitanja Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji je morao u izmjene zbog prošlogodišnje ekspresno riješene ustavne tužbe rektora Damira Borasa. U javnu je raspravu tijekom travnja pušten prijedlog izmjena Zakona s dvije varijante od kojih ona alternativna nikako nije prihvatljiva studentima stručnih studija u Hrvatskoj. S obzirom da je u javnoj raspravi, prije no što je postala ministrica, sudjelovala i Divjak, i to podržavši rješenje koje ide na ruku studentima stručnih  studija, a i s obzirom na zaista rekordnu javnu raspravu, studenti stručnih studija očekuju pozitivan ishod.

Iako nam je MZO za kolovoz najavio izvješće o masovnoj javnoj raspravi, ono se još uvijek čeka i očekuje vrlo uskoro, s obzirom na najavu Ministarstva da će se Nacrt prijedloga Zakona o HKO-u u rujnu uputiti Vladi RH.

Upravni nadzori nad Sveučilištem u Zagrebu pokrenuti, no ne i provedeni

Upravni nadzor: MZO otkrio koju dokumentaciju im duguje Sveučilište u Zagrebu

Ministricu su dočekala i tri zahtjeva za upravnim nadzorima nad spornim odlukama Sveučilišta u Zagrebu – vezani za raspuštanje Studentskog zbora Filozofskog fakulteta prošle godine, za imenovanje prodekana Filozofskog od strane Senata Sveučilišta te odluke o promjeni statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel. Iako su upravni nadzori pokrenuti, oni i dalje nisu riješeni što Ministarstvo pravda činjenicom da Sveučilište ne dostavlja potrebnu dokumentaciju.

Problem leži u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji definira MZO kao tijelo koje provodi upravni nadzor, no ne određuje vremenske rokove niti mehanizme kojima bi u razumnom roku ‘natjeralo’ Sveučilište na dostavu dokumentacije. Akademska javnost zagrebačkog sveučilišta svakako i dalje ima oči uperene u Ministarstvo s očekivanjem da će svi navedeni upravni nadzori biti provedeni i riješeni.

Prostora za čekanje više nema

Zagreb|Foto: srednja.hr
Good inicijativa: Zahtjevi građana napokon ispunjeni – može li Hrvatska bolje?

Osim rješavanja popriličnih problema na Sveučilištu u Zagrebu putem upravnih nadzora za koje je MZO nadležno, fokus javnosti će i dalje biti na provedbi Cjelovite kurikularne reforme u novim okolnostima novog Posebnog stručnog povjerenstva i raspisivanja novog natječaja za ERS. S obzirom na svo vrijeme, koje je nepovratno izgubljeno od lipnja prošle godine, ako se želi stići s eksperimentalnom provedbom reforme od sljedeće školske godine, prostora za čekanje jednostavno više nema.

Osim toga, prostora također više nema za netransparentnosti, nezakonitosti i nepravilnosti koje koče razvoj sustava na svim razinama.

Odgovori