Pretraga

U prvih šest mjeseci mladi sudjelovali u više od 2.000 prometnih nesreća

A- A+

Iako bi mnogi mogli zaključiti kako su mlađi od 24 najopasniji na hrvatskim cestama, podaci policije otkrivaju da najviše nesreća skrive vozači od 25 do 34 godine. Osim toga, ta je dobna skupina u prvih šest mjeseci 2016. skrivila najviše ‘prometnih’ s poginulima, dok su mlađi od 24 drugi u tom neslavnom poretku. Međutim, kada usporedimo broj nesreća sa smrtno stradalima, prema statističkim podacima MUP-a najubojitiji hrvatski vozači stariji su od 65 godina.

www.blog.rac.com.au

Broj ‘prometnih’ na hrvatskim cestama bio je u kontinuiranom padu od 2007. do 2014. godine. U 2015. dolazi do laganog porasta, a u prvih šest mjeseci 2016. broj nesreća također je veći nego li u istom periodu prošle godine.

Izdvojeni članak

Novom izmjenom zakona mladi vozači će moći voziti aute jače od 110 KS

Najubojitiji vozači stariji su od 65 godina

Iako je znanstveno istraživanje u Britaniji pokazalo da su najopasniji mladi vozači, prema podacima koje su nam poslali iz Ministarstva unutarnjih poslova, u ovoj godini najviše prometnih prekršaja u Hrvatskoj skrivili su vozači od 25 do 34 godine. Osim po broju nesreća, ta je dobna kategorija najgora i s obzirom na broj stradalih. Od ukupno 2.701 ‘prometnih’ koje su skrivili, u 27 nesreća bilo je i smrtno stradalih osoba.

Dobna skupina mladih vozača (od 15 do 24 godine) druga je na ovoj neslavnoj ljestvici. U prvih šest mjeseci 2016. mlađi od 24 skrivili su 2.099 nesreća, od kojih je 20 završilo s poginulima.

Zanimljivo, najmanje problema u prometu skrivili su vozači stariji od 65 godina, ali od 1.419 prometnih nesreća u čak 19 je bilo poginulih pa pri prelasku preko zebre nije na odmet provjeriti tko je iza volana nadolazećeg auta.

Izdvojeni članak

Savjet stručnjaka: Najbolji automobil za srednjoškolca

Najčešći uzrok je brzina neprimjerena uvjetima na cesti

Prema biltenu o sigurnosti cestovnog prometa 2015. godine, najčešći uzrok prometnih nesreća je brzina neprimjerena uvjetima na cesti, a to je i najčešći uzrok pogibeljnim situacija.

Prema broju nesreća, neprilagođenu brzinu slijedi nepoštivanje prednosti prolaza. Čini se da, uz discipliniranu defenzivnu vožnju, hrvatskim vozačima najviše problema stvara pravilo desne strane, trokuti i znak stop.

Među pogreškama vozača istaknute su i nepropisna vožnja unazad te nepropisno kretanje vozila na kolniku, a do sudara dolazi često i zbog vožnje na nedovoljnoj udaljenosti, popularno nazvane ‘vožnje u guzici’.