Znanost dokazala: Hrvatski gimnazijalci su u prosjeku i do 2,14 puta pametniji od učenika ostalih škola

Istraživanje Odjela za epistemološku eugeniku sveučilišta u Zagrebu pokazalo je kako su gimnazijalci u prosjeku 2,14 puta pametniji od učenika strukovnih i drugih škola. Istraživanje je provedeno na uzorku od 800 učenika hrvatskih srednjih škola proporcionalno podijeljenih prema broju stanovnika u županijama.

srednja.hr

[Video] Huligani iz gimnazije oduševili rap battleom

Ispitanici istraživanja ispunjavali su testove inteligencije, psihotestove, testove ličnosti i upitnike o osobnim navikama i životnim preferencijama. Osim što su pametniji, gimnazijalci su prema rezultatima istraživanja i bolje osobe.

Prosječni gimnazijalac u usporedbi sa svojim kolegom iz strukovne škole manje je sklon osobinama poput bahatosti, egoizmu, škrtosti i agresiji. Osim što su po psihološkim profila gimnazijalci generalno ‘bolji ljudi’, gimnazijalci su superiorniji u cijelom nizu vještina i kognitivnih sposobnosti.

Srušen je tako mit o gimnazijalcima koji znaju samo ‘neprimjenjivo filozofirati’. Istina je doduše da je najveću nadmoć nad učenicima ostalih škola gimnazijalci pokazuju u verbalnim i mislilačkim vještinama, ali su tek nešto manje bolji od ostalih i u logičkom zaključivanju, kreativnosti, analitičnosti i cijelom nizu drugih vještina.

Korekcije kurikuluma

Istraživanje je provedeno s ciljem unaprjeđenja kurikularne reforme. Znanstvenici zagrebačkog sveučilišta za zadatak su imali ispitati sposobnosti i karakteristike učenika koji upisuju različite škole kako bi imali više informacija pri sastavljanju novog kurikuluma i određivanju pedagoških normi.

– Za sve nas u Odjelu za epistemološku eugeniku ovi rezultati su razočaravajući i neugodni. Naravno da smo svjesni konotacija ovakvih rezultata. Namjera nije bila nikoga uvrijediti niti bilo koju skupinu omalovažiti. Jednostavno ćemo morati raditi u skladu s ovakvim rezultatima. Moramo pomoći strukovnjacima da dođu na zadovoljavajuću razinu, rekao je Mišo Mareković, jedan od istraživača.

Ovakvi bi rezultati mogli imati velike posljedice za buduće generacije strukovnjaka. Promijene u kurikulumu mogle bi uključivati ponovno učenje osnova matematike te pisanja i čitanja u srednjoj školi, strože kažnjavanje izostanaka i dužu satnicu za strukovnjake. Također, fakulteti bi mogli uvesti posebne kvalifikacijske ispite za strukovnjake.

Profesora Marekovića pitali smo i je li moguće da je možda nepravedno sve ostale škole uspoređivati sa gimnazijom, s obzirom da se tako u istu kategoriju stavljaju trogodišnji zanati i četverogodišnje škole poput ekonomske ili elektro-tehničke. 

– Vjerujte, sve smo probali. Razlike su stvarno minimalne. Gimnazijalci su jednostavno bolji, rekao je Mareković i dodao kako je znanost objektivna i nikome nije kriva.

Odgovori