Srednja škola Glina

O školi Povijest Smjerovi Knjižnica Kontakti

Naziv škole: SREDNJA ŠKOLA GLINA

Adresa: FRANKOPANSKA 30

Broj pošte: 44 400 GLINA

Ravnatelj: 044/ 880- 677

Tajništvo i računovodstvo: 044/ 882- 555

Pedagog: 044/ 880- 877

Web adresa: www.ss-glina.skole.hr

E-mail: ured@ss-glina.skole.hr

Županija: SISAČKO-MOSLAVAČKA

Šifra škole: 03-025-501

Broj učenika: 312

Broj razrednih odjela: 14

Broj radnika:

  • ravnatelj 1

  • stručni suradnici 2

  • nastavnici 30

  • administracija 2

  • domar- kotlovničar 1

  • spremačice 3

1958. godine otvara se Ekonomska škola Glina. Nastava se održava u staroj Djevojačkoj školi koja je bila smještena na mjestu današnjeg autobusnog kolodvora. Prostor je neprimjeren i premali. U prve razrede upisano je tri odjeljenja s ukupno 105 učenika.Kako je to bila na ovim prostorima jedina škola,skoro svi su se upisivali u nju.

Prva završena generacija broji ukupno 79 učenika maturanata. Veliki broj ekonomista nije se mogao zaposliti u gradu Glini te se odlučuje na upise na više i visoke škole i fakultete. Jedan dio ih se zapošljava po seoskim školama i rade kao učitelji te završavaju Pedagošku akademiju uz rad.
Općinski Narodni odbor Glina donosi odluku o gradnji nove škole jer je održavanje nastave u maloj školi bilo otežano i u dvije smjene.

Gradnja sadašnje školske zgrade traje od 1. srpnja 1960. do 15. srpnja 1963. godine. 10. travnja 1963. godine Skupština općine Glina donosi odluku o osnivanju Gimnazije «Luka Bačak» Glina. Te iste godine u novu školu upisuje se u prvi razred gimnazije 117 učenika, a i počinju pohađati nastavu u novoj školskoj zgradi svi viši razredi ekonomske škole. Ukupno je te godine bilo upisano 10 odjeljenja. Nastava se odvijala u dvije smjene. Posljednja generacija ekonomista iz tog prvog razdoblja završila je u ljeto 1966. godine.
Skupština općine Glina na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća mjesnih zajednica i Društvenopolitičkog vijeća od 30. lipnja 1976. donijela je odluku o osnivanju Centra za odgoj i usmjereno obrazovanje «Luka Bačak» Glina. Centar počinje s radom šk.god. 1977./78. Kraći naziv je CUO «Luka Bačak». Do 1976. godine u Gimnaziju je upisano ukupno 1003 učenika od kojih je gimnazijsko obrazovanje završilo i položilo maturu 552 učenika. Iz ovog podatka možemo zaključiti da su kriteriji kod ocjenjivanja bili vrlo strogi i visoki, ali tada nije bilo bodovnih pragova kod upisa u prvi razred. Dio učenika koji nije mogao pratiti gimnazijske programe upisivao se u Tekstilnu ili Trgovinsku školu. Tekstilci se upisuju od 1964. do 1975. kao područna odjeljenja Tekstilne škole iz Zagreba. Isto je i s Trgovinskom školom.
Učenici upisani šk.god. 75./76. počinju opće dvogodišnje obrazovanje tzv. pripremni stupanj, a 1977. upisuju jedno od usmjerenja: odgojno-obrazovno za suradnike u nastavi, ekonomsko za ek. tehničare, tekstilno u trajanju od jedne godine za kvalificirane radnike ili dvogodišnje za tekstilne tehničare.

Ovakav sustav obrazovanja traje sve do 1985. godine kada dolazi do uvođenja usmjerenog obrazovanja od prvog razreda srednje škole.
U školskoj godini 76/77. formirana su prva odjeljenja opće srednje škole kada je upisano u prve razrede 259 učenika i to u 7 odjeljenja.

Ukupno je u Centru bilo 573 učenika u 18 odjeljenja i nastava se izvodila u dva turnusa. Iz Spomenice škole izvadili smo popis članova Nastavničkog vijeća na početku te školske godine, a čine ga ovi profesori: Tintor Đuro (direktor), Blašić Branko (pomoćnik direktora), Gojsović Milorad (prof .hrvatskog ili srpskog jezika), Zorić Mira (prof. hrvatskog ili srpskog jezika), Herman Janja (prof. povijest umjetnosti i hrvatskog jezika),Popović Milja (prof.ruskog jezika) , Milat Maja (prof.ruskog jezika), Pejić Trišnja (prof. engleskog jezika), Momčilović Branka (prof. povijesti),Čačić Julika ( prof.povijesti), Tomić Marija (ekonomska grupa predmeta), Mikšić Ana (prof.geografije ), Dragojević Ljuban (prof.fizike i elektrotehnike), Knežević Milan (prof. matematike), Žarinac Marija (dip. inž.matematike), Relić Milan, Šilipetar Miroslav ( nastavnik biologije i kemije), Pejić Nebojša (nastavnik tjelesnog), Tomić Vlado (stručni učitelj tjelesnog), Jekić Draga (diplomirani inženjer ), Franjković Zvonko (dip.inž.strojarstva). Administrativno osoblje čine: Kosinc Blanka tajnica i Brkić Nada računovođa. Na kraju školske godine od 543 učenika pozitivno je bilo ocijenjeno 458 učenika ili 84.34%, negativno 84 učenika ili 15.46 % , a srednja ocjena cijele škole je 3. 09 . Iz ovih podataka vidi se brojnost učenika i nastavno osoblje koje je tada održavalo nastavu.

U takozvani pripremni stupanj od 1977. do 1984. godine upisano je ukupno 1810 učenika, a završio je 1261 učenik. Dio učenika je u tijeku školske godine odustajao od školovanja, a dio je promijenio školu ili ponovo upisivao ponavljanje. Nakon pripremne faze u CUO «Luka Bačak» učenici su se u dvogodišnje obrazovanje mogli upisati u smjer: suradnik u nastavi, ekonomist, metalsko usmjerenje i tekstilno.
Zbog velikog broja odjeljenja došlo je do proširenja škole tzv. Aneksom. Tada je dograđena školska radionica, knjižnica, kabinet za kemiju i biologiju i dvije učionice.

Nastava se u tom dijelu počela održavati 1978. godine. Ovakav sustav obrazovanja traje sve do 1985. godine kada dolazi do uvođenja usmjerenog obrazovanja od prvog razreda srednje škole. Od 1985. učenici su se mogli upisati u: metalsko usmjerenje, tekstilno, ekonomsko, matematičko-informatičko i odgojno obrazovno. U razdoblju od 1085. do 1990. upisan je 781 učenik, a srednju školu je završilo 505 učenika.
Iako su ovo samo vrlo kratki šturi podaci o broju upisanih učenika u srednje škole u Glini u razdoblju od 58. do 91. , svjesni smo značaja koji su škole imale za stanovništvo i za sam razvoj grada. Mnogi su završili fakultete ili više škole, poznati su liječnici, ekonomisti, inženjeri, pravnici, profesori i danas su značajan i bitan kadar za naš grad.

U Srednjoj školi Glina zaposleno ih je desetak: profesora i ostalog kadra. Znatan dio bivših učenika već je u mirovini dok su neki na važnim funkcijama, a nemali broj ih je izvan RH. U lipnju se neke generacije sakupljaju i proslavljaju obljetnice mature u svojoj staroj školi.
U zadnjih desetak godina ovo područje doživjelo je velike promjene što se neminovno odrazilo i na školstvo. Svojim radom nastojimo održati kvalitetu obrazovanja koja je nužna za uspjeh naših učenika. Sadašnja Srednja škola Glina slijednica je CUO «Luka Bačak», a počela je s radom šk. god. 1996/97. Tada je nastavu pohađalo 95 učenika , a obrazovni rad izvodilo je 17 nastavnika.

Prvi ravnatelj Srednje škole Glina bio je prof. Željko Jambrešić.
Školske godine 2007/08. školu pohađa ukupno 270 učenika u 14 razrednih odjeljenja. Učenici su upisani u programe: opća gimnazija, ekonomsko –trgovinski smjer za ekonomiste i prodavače i elektro smjer za zanimanja elektroinstalater, elektromehaniččar i autoelektričar. Nastavu izvodi 30 nastavnika, a stručnu službu čine pedagog i knjižničar. Kao administrativno-tehničko osoblje zaposleno je 6 radnika.
Vizija buduće škole je prilagoditi se potrebama gospodarstva i stanovništva Grada Glina na temelju budućih planova, a prema mogućnostima škole.

Svake godine upisujemo učenike u sljedeća usmjerenja:

Opća gimnazija

Gimnazije su općeobrazovne škole koje traju četiri godine. Svrha obrazovanja u gimnazijama je u mlada čovjeka razviti intelektualnu širinu, potrebu za novim spoznajama i djelovanjima te istraživačku radoznalost, osposobiti ih za logičko i stvaralačko mišljenje te samostalno učenje.

Gimnazije kao općeobrazovne škole koje su prijelazni stupanj k profesionalnom osposobljavanju na fakultetima i veleučilištima ne daju zanimanje nego srednju školsku spremu.

Gimnazije se dijele na: opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke.

Programi im nisu bitno različiti: opća gimnazija jednakomjerno uravnotežuje prirodoslovne, matematičke i jezične sadržaje, dok jezična i prirodoslovno- matematička u svom planu i programu imaju povećane satnice jezika ili prirodne skupine predmeta, odnosno matematike i informatike.
Nakon završenog školovanja učenici gimnazija polažu maturu.

Ekonomist

Ovo zanimanje ima široke mogućnosti zapošljavanja (u banci, u osiguranju, u turističkom birou, u tvornici, u robnoj kući), a poslovi na kojima ekonomist može raditi jesu poslovi knjigovodstva, financijski poslovi (računovodstvo, bankarstvo), poslovi ekonomske promidžbe i slično. Ekonomist može također, ako ima interesa, otvoriti vlastito poduzeće ili se baviti poduzetništvom.

Različite mogućnosti zapošljavanja nakon završenog školovanja omogućuje vrlo temeljito općeobrazovno i strukovno obrazovanje koje učenici stječu ovim programom. Nakon završene škole moguć je nastavak obrazovanja na strukovno srodnim ili drugim visokim učilištima.

Prodavač

Taj obrazovni program omogućava obrazovanje prodavača širokog profila prilagođenog poslovima u svim trgovinskim strukama.

Učenici koji završe trgovačku školu za zanimanje prodavač bit će osposobljeni za samostalno obavljanje poslova:

  • prodaje roba na malo i veliko

  • sudjelovanje pri preuzimanju roba

  • kvantitativnih i kvalitativnih nadzora

  • sortiranja i uskladištavanja

  • sudjelovanja u nabavi i izboru narudžbi

  • prijevozu roba

  • financijskih evidencija, blagajničkih obračuna, skladišnih evidencija, kartoteka roba

  • evidencija narudžbi i rokova, te drugih poslova vezanih uz rad prodavača.

Posebno važno mjesto u obrazovanju prodavača ima praktična nastava koja zajedno s teoretskom nastavom tvori jedinstvenu cjelinu. Obavlja se u prodavaonicama trgovačkih poduzeća i ostalim prodavaonicama gdje je osigurana povezanost teorije i prakse.

Autoelektričar

Obrazovni program za zanimanje autoelektričar treba omogućiti učenicima:

  • upoznavanje opasnosti na radu i propisa o zaštiti te usvajanjem mjera i postupaka za rad na siguran način, racionalnu uporabu materijala i svih oblika energije, a posebno električne

  • osposobljenost za čitanje i primjenu tehničkih podataka o materijalima, komponentama, alatima, strojevima i uređajima, planiranje postupka i tijeka rada te uporabe alata, materijala i komponenata, obradu materijala ručnim i mehaniziranim alatima, mjerenje električnih veličina, lemljenje i zavarivanje

  • rastavljanje i sastavljanje uređaja i sustava prilikom održavanja vozila, ispitivanje, podešavanje i spajanje mehaničkih, hidrauličkih, pneumatičkih, električnih i elektroničkih uređaja i sustava

  • ispitivanje ispušnih plinova i uređaja za smanjenje emisije,
    – popravljanje električnih i elektroničkih uređaja i sustava na vozilima, instaliranje električnih vodova, opremanje priborom i dodatnim uređajima i kontrolu izvedenih radova.

Elektroinstalater

Obrazovni program za zanimanje elektroinstalater treba omogućiti učenicima:

  • upoznavanje opasnosti na radu i propisa o zaštiti te usvajanjem mjera i postupaka za rad na siguran način, racionalnu uporabu materijala i svih oblika energije, a posebno električne

  • osposobljenost za čitanje i primjenu tehničkih podataka o materijalima, komponentama, alatima strojevima i uređajima,
    – planiranje postupka i tijeka rada te uporabe alata, materijala i komponenata, obrade materijala i poluproizvoda i mjerenje električnih veličina

  • postavljanje, ispitivanje i stavljanje u pogon i održavanje niskonaponskih instalacija i postrojenja za raspodjelu električne energije

  • postavljanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje dojavnih i signalnih instalacija, antenskih i komunikacijskih instalacija

  • postavljanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje uzemljenja i munjovoda te postrojenja za izjednačavanje potencijala,

  • priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje električnih uređaja

  • priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje rasvjetnih uređaja

  • priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje rezervnih izvora električne energije

  • priključivanje, ispitivanje, stavljanje u pogon i održavanje kompenzacijskih postrojenja.

Elektromehaničar

Obrazovni program za zanimanje elektromehaničar treba omogućiti učenicima:

  • upoznavanje opasnosti na radu i propisa o zaštiti te usvajanjem mjera i postupaka za rad na siguran način, racionalnu uporabu materijala i svih oblika energije, a posebno električne

  • osposobljenost za čitanje i primjenu tehničkih podataka o materijalima, komponentama, alatima, strojevima i uređajima, planiranje postupaka i tijeka rada te uporabe alata, materijala i komponenata, obradu materijala i poluproizvoda

  • izradu dijelova elektrouređaja (namoti strojeva)

  • rastavljanje i sastavljanje električnih strojeva i uređaja

  • usvajanje postupaka mjerenja električnih i neelektričnih veličina, ispitivanja, održavanja i popravka električnih strojeva i uređaja

  • stavljanje u pogon strojeva i uređaja

Svaki učenik Srednje škole Glina istodobno je i član u školske knjižnice.

Odjednom se može posuditi najviše dvije knjige, a donatori mogu posuditi tri knjige.

Knjige se mogu posuditi dok se ne pročitaju, a poželjno je da to ne bude dulje od 30 dana – kako bi i ostali članovi mogli pročitati tu knjigu.

Članovi školske knjižnice Srednje škole Glina mogu:

  • posuđivati knjige

  • u čitaonici čitati časopise

  • u čitaonici čitati knjige

  • služiti se rječnicima

  • služiti se leksikonima

  • pratiti izložbe

  • napisati školsku zadaću

  • učiti za nastavu

  • napraviti referat

  • služiti se računalom

  • služiti se internetom

  • igrati društvene igre

FRANKOPANSKA 30, 44 400 GLINA

Ravnatelj: 044/ 880-677

Tajništvo: Tel/fax: 044/ 882-555

Pedagog: 044/ 880-877

e-mail: ruzica.jurcevic@skole.hr

Zbornica: 044/ 880-876

e-mail škole: ured@ss-glina.skole.hr

Izračun bodova za upis u srednje škole na Srednja.hr
Ocjene Glasova: 1 Ocjena: 3.88
Kvaliteta nastave -
Opremljenost učionica -
Knjižnica -
Izvannastavne aktivnosti -
Dostupnost interneta -
Prostori za druženje -
Mogućnosti zapošljavanja -
Preporuka upisa -

Pregled ocjena za prijašanje školske godine

2014/2015 Glasova: 1 Ocjena: 3.88
2013/2014 Glasova: 2 Ocjena: 4.81
2012/2013 Glasova: 3 Ocjena: 3.25

Profesori

Ime i prezime Predmet Ocjena
Željko Jambrešić Biologija i Kemija 5
Suzana Stanković Računovodstvo 4.17
Jasmina Sukalić Poduzetništvo 4
Ljerka Iharoš hrvatski jezik 4.83
Aleksandra Pereković Ekonomska grupa predmeta 4.17

One comment

Odgovori