Pretraga

Maturanti i dalje idu linijom manjeg otpora: STEM izbjegavaju zbog lakšeg diplomiranja

A- A+

Provedbom istraživanja nad šest i pol tisuća prošlogodišnjih i ovogodišnjih brucoša i maturanata došli smo do rezultata koji pokazuju zašto sve više mladih izbjegava upisivati prirodne, tehničke i inženjerske studije. Iako se nakon završetka fakulteta objedinjenih nazivom STEM studenti najkraće zadržavaju na burzi rada, interes za istima među mlađom populacijom pada. Zanimljivo je da je glavni razlog tome činjenica da mnogi žele doći do diplome uz što manje muke.

Zašto mladi ne biraju STEM?

Bubatorske predmete svatko može naučiti, ali se za matematiku trebaš roditi – mišljenje je koje dijeli sve više maturanata, drugih srednjoškolaca i studenata. Shodno takvom mišljenju učenici završnih razreda srednjih škola u širokom krugu izbjegavaju STEM, to jest upisivati prirodne, tehničke i inženjerske studije.

Izdvojeni članak

Maturanti i brucoši tvrde da je interes za prirodne i tehničke znanosti slab jer većina želi diplomu bez muke

Da navedeni fakulteti nisu privlačni velikom broju maturanata dokazalo je istraživanje koje je portal Srednja.hr u suradnji s Visokim učilištem Algebra proveo nad pet tisuća prošlogodišnjih maturanata i brucoša te 1500 ovogodišnjih studenata prvih godina te pristupnika državnoj maturi. 

Lijenost se ispriječila tehničkim, prirodnim i inženjerskim studijima

Usporedili smo rezultate oba istraživanja te smo dobili jasniju sliku o tome zašto mladi Hrvati strepe pred STEM-om i zbog čega teže upisivanju fakulteta s kojima će teže doći do posla. Kao što smo uočili kod generacije 2012., i ove godine je najviše maturanata izignoriralo studije iz skupine STEM jer se radi o zahtjevnijim fakultetima, a svi žele dobiti diplomu u ruke uz što manje muke i truda.

Izdvojeni članak

Analiza prioritetnih lista maturanata: U zadnje tri godine FER pada, a Ekonomija i dalje u usponu

Oko 55 posto anketiranih iz generacije 2012. priznalo je da je upravo težina studija i lijenost razlog zbog kojeg mnogi idu linijom manjeg otpora. Prošle 2013. godine postotak ispitanika koji su dali navedeni odgovor bio je nešto niži, to jest oko 48 posto, dok je ove godine zamjetan ponovni rast na 52 posto.

Nesigurnost u svoje kompetencije

Na drugom mjestu kao naješće izabrani odgovor našao se argument da jako malo mladih ima predispozicije za upisivanje tehničkih, prirodnih i inženjerskih studija. Prije dvije godine postotak ispitanika koji se priklonio potonjem odgovoru bio je nešto viši od 27 posto, 2013. godine je porastao na 30 posto, dok je ovogodišnja generacija sigurna da mnogi nemaju komepetncije za upisivanje STEM studija u postotku od skoro 28.

Izdvojeni članak

Sa završenim tehničkim fakultetom najlakše do posla u Hrvatskoj

– Osobno sam se uvjerio da učenici koji misle da ne mogu naučiti matematiku uspijevaju dobiti odlične ocjene iz pojedinih dijelova gradiva ako pronađu nešto zanimljivo u njima, komentirao je prošlogodišnje rezultate profesor matematike na VERN-u Toni Milun. Također je istaknuo da se rađaju talenti za vrhunske matematičare, ali da osnove može svladati svatko tko je uporan. Iz njegovih riječi možete zaključiti da ipak teži fakulteti koji iziskuju dosta računanja nisu samo za ‘one izabrane’.

Mladi nisu dovoljno informirani o mogućnostima zapošljavanja

Zanimljivo je i to da 20-ak posto anketiranih od 2012. do danas smatra da maturanti ne biraju ove fakultete jer nisu dovoljno dobro informirani o tome gdje se sve mogu zaposliti nakon završetka studija. Ove godine je taj odgovor odabralo više od 18 posto maturanata i brucoša.

Pojedinci su, pak, tvrdili da se STEM zaobilazi jer ljudi koji iste upisuju nemaju nikakav društveni život (1,39 posto 2014. godine), a na zadnjem mjestu našao se argument da danas nije cool biti znanstvenik ili inženjer (0,59 posto ovogodišnje generacije).

Rezultati istraživanja od 2012. do 2014. godine