Sramotni ‘uspjeh’ na listama najboljih Sveučilište u Zagrebu već drugi put opravadava istim tekstom

Sredinom kolovoza objavljena je publikacija Academic Ranking of World Universities, poznatija i kao Šangajska ljestvica koja rangira 500 najboljih svjetskih sveučilišta. Na njoj se nije našlo niti jedno hrvatsko, ali su zato ondje dva iz susjednih nam zemalja – beogradsko i ljubljansko sveučilište. Ovih dana Times Higher Education splitsko je Sveučilište po kvaliteti smjestio između 500. i 600. pozicije, a daleko iza njega, tamo negdje između 800. i 1000. mjesta, našlo se zagrebačko. Oba puta Sveučilište u Zagrebu svoj je neuspjeh pokušalo opravdati identičnim tekstom, kojemu je cilj bio pokazati kako Sveučilište ipak napreduje.

Ivan Klindić / www.ivanklindic.info

Tekst kojim Sveučilište u Zagrebu pokušava opravdati svoj neuspjeh na utjecajnim ljestvicama kvalitete svjetskih sveučilišta započinje prisjećanjem na prošlogodišnji uspjeh na Šangajskoj listi.

– U svojem govoru za Dan sveučilišta (Dies academicus) dana 3. studenog 2016. godine, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Damir Boras komentirao je rang Sveučilišta u Zagrebu na tzv. Šangajskoj listi te je istaknuo da je 2016. godine Sveučilište u Zagrebu postiglo svoj najbolji rezultat na Šangajskoj listi najboljih sveučilišta u svijetu te se približilo 400. rangu, stoji na stranicama Sveučilišta.

Dva puta reciklirana obavijest

Jedan od naših najcitiranijih znanstvenika Igor Rudan objasnio zašto je splitsko Sveučilište preteklo zagrebačko

Ipak, na kraju teksta naglašeno je kako ta ista ljestvica kojom se rektor Boras lani hvalio nije jedina relevantna, već su pobrojali još neke parametre koji bi se trebali uzeti u obzir.

– Molimo medije da kod procjene znanstvene produktivnosti Sveučilišta u Zagrebu u razmatranje uzimaju prethodno izložene podatke, a ne samo rang na Šangajskoj listi svjetskih sveučilišta, poručuju sa Sveučilišta.

Rang Sveučilišta na Šangajskoj listi pod znatnim je utjecajem objavljivanja članaka u znanstvenim časopisima ‘Nature’ i ‘Science’, kažu sa Sveučilišta, pa je opravdanje za ovogodišnji rezultat sljedeće:

– U prošloj godini zabilježen je samo jedan rad sa Sveučilišta u Zagrebu objavljen u časopisu ‘Nature’, što je utjecalo na položaj Sveučilišta koje je u 2017. godini na toj rang listi pozicionirano između 500. i 600. ranga, stoji u dva puta recikliranoj obavijesti.

Ipak, ovo opravdanje baš i ne drži vodu, jer kriterij citiranosti u dva časopisa koja Sveučilište navodi čini svega 20 posto ocjene na Šangajskoj listi, kako je i vidljivo na slici koja slijedi.

Screenshot: http://www.shanghairanking.com/

Ostali ‘izvrsni’ rezultati Sveučilišta u Zagrebu

U tekstu sa Sveučilišta su odlučili i pobrojati svoje ‘izvrsne’ uspjehe na ostalim ljestvicama. Pišu, Položaj Sveučilišta u Zagrebu na tzv. Leidenskoj listi već četiri godine uglavnom je stabilan, a ove je godine UniZG ondje zauzeo 358. mjesto. Na rang listi Scimago, od 2009. Sveučilište je s 644. napredovalo na 457. mjesto. Nadalje, stoji u tekstu, na rang listi Webometrics, Sveučilište u Zagrebu trenutno je na 563. mjesto, a u siječnju je bilo na 479., uz napomenu kako ova ljestvica često mijenja metodologiju za rangiranje.

Poražavajući podaci: Na ljestvici 500 najboljih u svijetu nema niti jednog hrvatskog sveučilišta

– Do nagle promjene ranga najvjerojatnije je došlo zbog nedavne promjene IP adrese računala poslužitelja (u srpnju 2017. godine) na kojem se nalazi centralno mrežno mjesto Sveučilišta (www.unizg.hr), opravdanje je koje Sveučilište iznosi.

Osim tih podataka, naglašavaju sa Sveučilišta, u obzir valja uzeti i sljedeće parametre koji su po njima važni kada je riječ o ‘znanstvenoj produkciji Sveučilišta u Zagrebu, tj. o broju objavljenih i referenciranih radova’:

1. Broj radova istraživača sa Sveučilišta u Zagrebu, koji su referencirani u uglednoj bazi Web of Science, u kontinuiranom je porastu od 2013. godine te je za radove objavljene u 2016. godini postigao do sada najveći broj.Prema analizi načinjenoj 16. kolovoza 2017., za posljednjih 10 godina to izgleda ovako (broj radova naveden je u zagradi iza godine): 2007. (2.352), 2008. (2.797), 2009. (3.039), 2010. (2.969), 2011. (3.117), 2012. (3.035), 2013. (2.866), 2014. (3.037), 2015. (3.174), 2016. (3.329).

2. Broj radova referenciranih u bazi Scopus u porastu je od 2007. godine, uz manje fluktuacije u pojedinim godinama: 2007. (1.912), 2008. (1.955), 2009. (2.224), 2010. (2.436), 2011. (2.674), 2012. (2.880), 2013. (2.747), 2014. (2.933), 2015. (2.973), 2016. (2.904).

3. Prema tražilici znanstvenih i stručnih publikacija Google Znalac (scholar.google.com) broj navoda vezanih uz izraz „Sveučilišta u Zagrebu“ u kontinuiranom je porastu kod pretraživanja vezanih uz jednogodišnja razdoblja od 2007. do 2016. godine.

I dok Sveučilište u Zagrebu poražavajuće rezultate pokušava opravdati reciklirajući jedno te isti tekst, jedan od naših najcitiranijih znanstvenika Igor Rudan objasnio zašto ono na relevantnim ljestvicama tone u poretku, tako da se i splitsko smjestilo ispred njega. Objašnjenje znanstvenika koji je ove godine svrstan u vodeće umove svijeta pročitajte ovdje.

Odgovori