Pretraga

Znanstvenik Ivan Đikić podržao studente i profesore Hrvatskih studija

A- A+

Znanstvenik Ivan Đikić nedavno je dobio veliku pozornost u medijima jer se sukobio s ministrom Pavom Barišićem za kojeg je Saborski odbor za etiku ustvrdio kako je plagirao jedan svoj znanstveni rad. Sukob se dodatno zaoštrio kada je premijer Andrej Plenković stao u zaštitu svog ministra, a pritom napao Đikića koji je odgovorio odlaskom sa Sveučilišta u Splitu. Nakon šutnje, javio se putem svojeg bloga u kojem je dao podršku studentima i profesorima Hrvatskih studija, a u jednom od argumenata citirao je portal srednja.hr. Njegov tekst možete pročitati u nastavku.

Ivan Đikić foto:screenshot youtube

Izdvojeni članak
ivan đikić u bijeloj kuti u laboratoriju

Studenti žale za Đikićem: Bio nam je inspiracija i motivacija za napredak

Vaša trenutačna sudbina malo koga ostavlja ravnodušnim u Hrvatskoj. Uistinu je teško razumjeti zašto je Senat Sveučilišta u Zagrebu izglasao nultu upisnu kvotu za akademsku godinu 2017/2018 na studiju filozofije Hrvatskih studija. U nedavnom razgovoru s nekoliko kolega iz Hrvatske pokušao sam saznati činjenice i razloge koji su doveli do ove situacije. Postavljao sam logična pitanja: da li je studij imao loše rezultate, financijske probleme, možda su bili prisutni etički problemi u radu profesora, no svi odgovori su bili negativni. Saznao sam da Odsjek za filozofiju na Hrvatskim studijima ima komparativno bolje rezultate nego drugi odsjeci za filozofiju u Hrvatskoj (http://srednja.hr/Studenti/Vijesti/Sveuciliste-u-Zagrebu-ukinulo-najbolji-studij-filozofije-po-kriteriju-citiranosti-profesora#).

Takvi stručni uspjesi, interes studenata, najbolje recenzije prema međunarodnim kriterijima nisu slučajne nego su posljedica ulaganja, profesionalnosti i zajedničkog rada studenata i profesora. Kako objasniti onda da privremeni pročelnik Hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, mirno nastavlja raditi kao da se ništa dogodilo nije, a de facto je otvorio put k ukidanju studija filozofije bez ikakvog suvislog obrazloženja? Naime, on se osobno u Senatu založio za upisnu kvotu 0 – suprotno jednoglasnoj odluci privremenog stručnog vijeća. Kako opisati takvo ponašanje najodgovornijih za budućnost obrazovanja mladih u Hrvatskoj? Postoji li ikakva javna, akademska odgovornost za takav rad?

Vaše znanje i talenti predstavljaju budućnost zemlje u kojoj bi rad i stručnost trebali biti temelj napretka i sretnog života. O tome slušamo svaki dan u medijima i na raznim forumima. Primjerice u nedavnim istupima gospodina Plenkovića premijera Vlade RH na skupu ”Hrvatsku kakvu trebamo” govorio je o Hrvatskoj koja treba obrazovane pojedince i koja treba biti prosperitetna i uređena zemlja jednakih mogućnosti za sve. www.vecernji.hr/hrvatska-kakvu-trebamo/plenkovic-trebamo-hrvatsku-obrazovanih-ljudi-koji-ce-svoje-ambicije-moci-ostvariti-u-domovini-1157399.

Izdvojeni članak

Ivan Đikić prestaje predavati i stvarati u Hrvatskoj: ovo su njegovi razlozi


Izdvojeni članak

Ivan Đikić: ‘Trenutačna situacija u Hrvatskoj sve više sliči karcinomu koji se širi i razara vrijednosti’

Međutim, svakodnevni rad i život u Hrvatskoj je prečesto suprotan tim izjavama. Vaš primjer najbolje pokazuje koliko su isprazna obećanja namijenjena manjoj grupici salonskih slušača, dok u pozadini odgovorni ljudi u Ministarstvima i na Sveučilištima, prečesto primitivno i grubo, zloupotrebljavaju svoje funkcije za osobne probitke, napredovanja, nekritičko raspodjeljivanje javnih materijalnih sredstava s kojima raspolažu i podržavanje raznih interesnih grupa, a posljedično protiv boljitka mladih u Hrvatskoj.

Iako mnogi ne razumiju kompleksnost problema koje ste naslijedili iz prošlosti Hrvatskih studija (opisano u http://www.jutarnji.hr/vijesti/obrazovanje/prica-o-hrvatskim-studijima-ruse-ih-isti-oni-koji-su-ih-stvarali-kljuc-u-bravu-hrvatskih-studija-mogli-bi-staviti-njegovi-prvi-celnici/5812947/, te http://www.dnevno.hr/kolumnisti/jure-zovko/hrvatski-studiji-pod-strogom-kontrolom-rektorata-u-zagrebu-1011825/), očigledno je da ovom slučaju odluke nisu donesene na razini koja zadovoljava akademske vrijednosti. A takve odluke ugrožavaju budućnost mladih, njihovo pravo na pristup najboljim studijima, ali i karijere profesora i njihovih obitelji.

Lijepo je vidjeti da ste dobili podršku gotovo svih studenata HS – to je velika snaga, i želja mi je da vas podrže i sve druge studentske organizacije na cijelom Sveučilištu u Zagrebu, kako bi se bar donekle uklonio gorak okus nepravde, a koju su dekani drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu načinom svog glasovanja na sjednici Senata napravili. Vi, kao ujedinjeni studenti Sveučilišta u Zagrebu, imate puno pravo tražiti zaštitu svakog studenta, kvalitetnije studiranje, kao i preispitivanje rada i po potrebi udaljavanje s pozicija onih koji su plaćeni (primarno porezima vaših roditelja) da se brinu za Vaš napredak i osiguraju Vam kvalitetno obrazovanje, a svoj zadatak ne obavljaju. Pokrenuta je i podrška profesorima HS koji su ušli u štrajk zbog grubog kršenja njihovih prava na rad. I njima je neophodna bezrezervna podrška profesora drugih fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. Sve sindikalne podružnice mogu biti jedinstvene u zahtjevu da dekani objasne na temelju kojih objektivnih činjenica, argumenata i odgovorno provedenih analiza su glasali za ukidanje studija filozofije na Hrvatskim studijima.

Izdvojeni članak

Ugledni znanstvenik Ivan Đikić pokušava Plenkoviću nacrtati zašto Barišić ne može biti ministar

Zbog svega iznesenog Vaša situacija jest i svojevrsni test za građane Hrvatske koji u Vama mogu jasno vidjeti svoju sudbinu i budućnost svoje djece. Ukoliko uspiju poraziti i pogaziti studente i profesore Hrvatskih studija, biti će to još jedna pobjeda primitivizma nad obrazovanjem u Hrvatskoj koja će dodatno trasirati jednosmjerni put mladih prema inozemstvu i novim životima daleko od Hrvatske.

Poznavajući podatke koje je prezentirao ugledni demograf Anđelko Akrap, vjerujem da nitko od odgovornih u Hrvatskoj ne bi smio ostati ravnodušan i ne napraviti bar nešto da se taj pogubni trend prekine:

  • U jednom desetljeću (2001-2011) Hrvatska je izgubila više od 150.000 ljudi. Većinom se radi o radno sposobnim, mladim i školovanim osobama, i često obitelji s malom djecom.

  • Predviđa se da će do 2019 godine iz Hrvatske u druge zemlje EU otići 190.000 radno sposobnih građana.

  • Hrvatska sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika. Predviđa se da će do 2050. godine imati između 3,2 do 3,5 milijuna stanovnika, što je gubitak od ogromnih 20% cjelokupnog stanovništva. Pitanje je koliko će tada biti radno sposobnih građana u Hrvatskoj te tko će osiguravati socijalna davanja, mirovine i bazično zdravstveno osiguranje?

Nedavno je predsjednica RH gospođa Grabar-Kitarović izjavila: ’Hrvatska stari, umire i odumire. Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom i promjena mentaliteta. Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost’. Dodala je da će prihvatiti svaki konstruktivan prijedlog, bez obzira s koje strane došao.
Premijer Plenković također poručuje mladima: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini.

Ovim obraćanjem pozivam i premijera Vlade RH i predsjednicu RH da aktivno pomognu rješavanju problema studenata na Hrvatskim studijima jer će na taj način najbolje dokazati da svoje riječi pretvaraju u djela na korist i dobrobit mladih u Hrvatskoj.