[FOTO] Nijemci nam se rugaju na službenoj stranici svoje Vlade

U roditeljskom domu, uvijek je pun der Kühlschrank, a rublje i posuđe oprani. Ta komocija, ali i sigurnost na koju su mladi u Lijepoj našoj naviknuti uvjetuje još jedan neslavni rekord za Hrvate – na čelu smo Europske unije po broju onih, koji od punoljetnosti do 34 godine ostaju živjeti s roditeljima. Čak 70,3 posto je takvih u Hrvatskoj.       

izvor: Pinterest

Kad bismo primijenili taj postotak na posljednji popis stanovništa, to bi značilo da u Hrvatskoj od 845.343 osoba u dobi između 20 do 34 godine, njih čak 594.276 živi s roditeljima do 34. godine.    

Po ove dvije stvari su mladi u Hrvatskoj bolji od svih vršnjaka iz EU

Dugo je Italija bila pojam zemlje, u kojoj mladi dugo ostaju živjeti s roditeljima pa je u kontekstu te priče nastao diljem Europe poznati pojam ‘Mammoni’ ili u prijevodu mamini sinovi. No, obzirom na najnovije pokazatelje, možda ubuduće izdominira upravo pojam ‘mamini sinovi’.

Neki će reći da stanje baš i nije tako alarmantno, nego da mnogi mladi u Hrvatskoj jednostavno ne prijavljuju boravište ili prebivalište kada odsele iz roditeljskog doma, budući da smatraju kako su kontrole adresa rijetke te se ne žele upuštati u dodatne muke po birokraciji.

No, uzmemo li taj argument kao djelomično opravdan, ne možemo ne pomisliti kako vjerojatno u Bugarskoj ili Rumunjskoj provjere valjanosti boravišta i prebivališta pojedinca nisu ništa ažurnije nego li kod nas. Pa eto, ipak ispada da su manji ‘mamini sinovi’ nego mi.

Dokazano: Mladi u Hrvatskoj žive gore nego u nekim afričkim državama

Naravno ne možemo zanemariti činjenicu da su nam uvjeti za osamostaljenje iz roditeljskog doma idealni. Daleko je od toga. Ipak, u ovom kontekstu svakako valja istaknuti da i u ostatku EU-a mladi imaju lošiji start od svojih roditelja, ali da u prosjeku 47,9 posto njih ostaje živjeti u roditeljskom domu do 34. godine. Naš prosjek je, ponovimo 70,3 %!

I sada dolazimo do naslova odnosno toga da nam se Nijemci rugaju na službenoj Facebook stranici svoje vlade. Opisujući nezadovoljstvo i vlastitim ‘klincima’ odnosno duljinom njihova boravka u ‘hotelu Mama’, nistaknuli su podatak kako Hrvati u prosjeku do 32. godine žive s roditeljima, dok se Šveđani od kuće sele od njih već s 19.

Uvodni izraz za istaknute podatke je kao što možete vidjeti bio ‘Draga mama’.

Odgovori