Pretraga

Iz Zagreba u Oklahomu: Brucošica otkriva kako do studija u Americi

A- A+

Lucija Bojanjac je 19-godišnja Zagrepčanka koja je poslije završetka Športske gimnazije imala malo veće ambicije za studij. Naime, odlučila je pokušati upisati fakultet u Sjedinjenim Američkim Državama i uspjela je. Kako već sredinom kolovoza počinje akademska godina, Lucija je već krenula na predavanja na studiju financija pri Sveučilištu Oral Roberts u Tulsi u Oklahomi. U tekstu nam otkriva kakve je procedure morala proći, što je važno na prijemnom ispitu te kakvi su joj prvi dojmovi iz ‘obećane zemlje’.

Foto: privatna arhiva

Zagrepčanka Lucija Bojanjac, nakon što je maturirala u Športskoj gimnaziji u svome gradu, odlučila je ne upisati fakultet na nekom hrvatskom sveučilištu, nego ambiciozno pokušati studirati u SAD-u. I uspjela je upisati financije na Sveučilištu Oral Roberts, koje se nalazi u drugom najvećem gradu savezne države Oklahome – Tulsi. Ova dugogodišnja odbojkašica uspjela je uz sve dobiti i sportsku stipendiju. Kako je tekla birokratska procedura, je li težak prijemni ispit te kako izgleda tipični američki kampus, otkrila nam je sama.

Izdvojeni članak

Studiranje u inozemstvu: ‘Krakow bih preporučila svakom studentu kojeg poznajem’

Fakulteti fleksibilni prema strancima pa se na prijemnima smanjuju bodovni pragovi

Kao i većina srednjoškolaca u Športskoj gimnaziji i Lucija je bila specijalizirana za neki sport. U njenom slučaju to je bila odbojka koju trenira već 11 godina. Iskustva njenih starijih suigračica imala su važnu ulogu u tome da i ona pokuša upisati fakultet u dalekom SAD-u.

– Ideja o studiranju u Americi došla je spontano. Ugledala sam se na svoje starije suigračice koje su već bile tamo te sam pomislila zašto se ne bih i ja okušala u tako nečemu. Počela sam sve više i više istraživati o mogućim opcijama te na kraju i otišla preko ‘bare’, govori ova 19-godišnja studentica.

Više je vrsta prijemnih ispita u SAD-u, a ovaj koji je Lucija položila, neophodno je proći za upis na većinu američkih sveučilišta. – Prijemni ispit kojeg sam polagala zove se SAT. Ima više vrsta prijemnih ispita, ne mora se polagati baš ovaj. Sve ovisi o tome što college traži od vas.

Ispit kao ispit nije izuzetno težak, ali traži se dobro znanje engleskog jezika.

Sastoji se od gramatike, čitanja s razumijevanjem i matematike. Vokabular je pomalo nezgodan jer su to riječi koje nisu na nivou srednjoškolskog obrazovanja.

Naravno, većina fakulteta je veoma fleksibilna prema strancima koji polažu ovaj test pa iz tog razloga smanjuju bodovni prag. Matematika je na malo višem nivou od naše B razine mature, no isto tako ni nju se ne može riješiti bez poznavanja engleskog, jer su većinom zadaci tekstualnog tipa, podrobno pojašnjava Lucija Bojanjac.

Američki obrazovni sustav i hrvatski su kao nebo i zemlja

Mlada i ambiciozna Lucija, na osnovu svojih dosadašnjih opažanja i iskustava u SAD-u i Hrvatskoj navodi kakve je razlike u obrazovnom sustavu primijetila. – Američko obrazovanje i hrvatsko obrazovanje su kao nebo i zemlja. Kod nas je svaki fakultet sam za sebe kao ustanova i ti odlučuješ što želiš studirati odmah nakon srednje škole. Ovdje fakulteti nisu separirani, već postoji jedna ustanova s brojnim smjerovima i programima za studiranje. Isto tako, ukoliko ne znaš što bi studirao, možeš ići dvije godine na general studies nakon kojeg biraš smjer. Sve je u potpunosti drugačije. U Americi sam biraš predmete koje želiš. Primjerice ja studiram financije, na popisu imam određeni broj predmeta koje moram uzeti dok ne diplomiram. Nije važno u kojem ću semestru uzeti koji predmet. Sama si određujem kada želim ići na koja predavanja. Isto tako, ne postoje kolokviji niti usmena odgovaranja. Umjesto toga postoje testovi, kvizovi i seminari. Američko obrazovanje ne iziskuje toliko učenja koliko samostalnog rada, pisanja zadaća, eseja, seminara. Više se cijeni praktičan rad negoli klasično teoretiziranje i učenje nepotrebnih definicija, dojma je ova 19-godišnjakinja.

Kada mislite da ste gotovi s papirologijom, vjerujte postoji još nešto

Kako je Lucija željela u ostati ozbiljnoj odbojci, a i uputiti se na studij, Sjedinjene Države bile su idealan izbor za nju.

– Američki sistem obrazovanja je jedini u svijetu koji omogućuje studiranje i profesionalno bavljenje sportom.

Dobivši punu sportsku stipendiju na pet godina, obvezala sam se u narednom razdoblju trenirati i igrati za svoj fakultet, rekla nam je ova 19-godišnjakinja.

Kada je riječ o dobivanju stipendija, dodala je da nije baš upućena u postupak prijave za akademske, ali što se tiče sportskih proces nije složen, ali je dugotrajan.

– Ukoliko se netko želi prijaviti za studiranje u Americi, mora to učiniti barem pola godine unaprijed, a preporučljivo je i do godinu prije, kako bi imao više ponuđenih opcija. Ja sam se osobno aplicirala za stipendiju skoro dvije godine unaprijed, točnije početkom trećeg razreda srednje škole.

Izdvojeni članak

Hvaranka s dvije diplome sreću pronašla zaposlivši se kao stjuardesa u Dubaiju

Za aplikaciju je potrebno mnogo vremena i strpljenja. Ja sam provela sate i sate guglajući i tražeći fakultete. Kada sam se odlučila za pojedine, pronašla sam e-mailove od glavnih trenera te im poslala svoj životopis i video iz igre. Neki vam neće uopće odgovoriti, neki će odgovoriti tek nakon mjesec dana, neki će vam reći da nemaju stipendiju za vas, a neki će se pak zanimati.

Treba poslati čim više tih aplikacija kako biste imali i više opcija. To je samo početak papirologije. Poslije, kada se odlučite za određeni fakultet, trebat će vam sve moguće potvrde, svjedodžbe, prijevodi dokumenata. I kada mislite da ste gotovi s papirologijom, vjerujte mi, postoji još nešto, prenosi iskustva Lucija.

Izdvojeni članak

Mladi Bugarin nakon studija u Nizozemskoj i Slovačkoj završio u Zagrebu

Kako je na filmovima, tako je i u stvarnosti

U Sjedinjenim Američkim Državama akademska godina počinje puno ranije nego li kod nas pa je Lucija već imala doticaja i s načinom predavanja. Naravno puna je i drugih impresija.

– U Americi sam trenutno nepuna tri tjedna pa još uvijek hvatam dojmove sa svih strana. Sve je dosta drugačije negoli na Balkanu. Mentalitet ljudi, stil života, razmišljanja te atmosfera u cijelosti su potpuno drugačiji u usporedbi s Hrvatskom.

Zasada sam sa svime zadovoljna. Smještena sam u kampusu, odnosno studentskom domu. Onako kako je prikazano na filmovima, tako je i u stvarnosti. Sve imate na jednom mjestu unutar kampusa. Izgleda kao mali grad. Predavanja su počela sredinom osmog mjeseca. Sve kreće ranije negoli kod nas, ali i ranije završava. U petom mjesecu je za nas godina gotova, govori nam ova mlada Zagrepčanka.

Oduševljena je i tretmanom koji imaju sportaši. Sve što trebate je dobro trenirati, a ostalo je na institucijama.

– Najviše me se u Americi dojmila njihova organizacija i uvjeti koje pružaju mladim sportašima. Sportaši su ovdje jako cijenjeni i puno im se pomaže kako bi uskladili svoje obveze na fakultetu i na terenu. Na njima je samo da treniraju, a sve ostalo će im se omogućiti, zadovoljna je Lucija.

Naravno kao i mnogim drugim ljudima koji se iz naših krajeva zapute u ‘obećanu zemlju’ tu i tamo joj nedostaju ispijanja kave od dva-tri sata, način razmišljanja i zabave, ali kako veli to i nije neka negativnost SAD-a, nego je samo različito nego li kod nas.

Izdvojeni članak

Radije ličilac u Kanadi, nego videoreporter u Hrvatskoj

Za one koji se eventualno dvoume, otići u SAD na studij ili ne, Lucija ima poruku za kraj:

‘Ako razmišljate o odlasku na studij u Ameriku, a niste baš sigurni u svoju odluku, vjerujte mi, ne možete pogriješiti. To je jedno predivno iskustvo za koje se možda treba dosta toga odreći, ali mnogo toga se i dobije zauzvrat.

Putovanja, nova prijateljstva, drugačija kultura, studiranje, samo su neki od brojnih čimbenika koji vas očekuju odlaskom preko ‘bare’. Budite sigurni u svoju odluku i upustite se u nezaboravnu avanturu.’