Pretraga

Veliko istraživanje obrazovnih želja učenika: 4-godišnje strukovne škole najpoželjnije!

A- A+

Koju vrstu srednjoškolskog obrazovanja žele upisati učenici osmih razreda osnovne škole? Koliko učenika u budućnosti želi ići na fakultet? Koliko učenika smatra da njihovi roditelji očekuju da će jednoga dana ići na fakultet? A kako na sva ova pitanja utječe lokacija škola iz kojih učenici dolaze, spol učenika, njihov školski uspjeh i obrazovni status njihovih roditelja? Na sva ova pitanja odgovore daje prvi dio istraživanja iz serije ‘O učenju 2015./2016.’, a koje su vodili znanstveni suradnici iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, dr.sc. Zrinka Ristić Dedić i dr.sc. Boris Jokić.

Prvi dio istraživanja, koji vam predstavljamo i koji se odnosi isključivo na učenike osmih razreda, bavi se obrazovnim željama i ciljevima koje imaju učenici i njihovi roditelji. Kako ističu istraživači, upravo su obrazovne aspiracije, odnosno želje, jedna od najsnažnijih odrednica njihovih kasnijih obrazovnih izbora.

– Istraživanjem se ističe važnost učeničkih perspektiva i nastoji osnažiti njihov glas kao najznačajnijih aktera odgojno-obrazovnog procesa, navode istraživači.

Četverogodišnje strukovno obrazovanje najpoželjnije

U istraživanju su sudjelovale sve javne osnovne škole iz četiri sjeverne hrvatske županije – Zagrebačke, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske (ukupno 161 škola), odnosno, sudjelovali su svi učenici četvrtih i osmih razreda (6.409 učenika 4. i 6.411 učenika 8. razreda osnovne škole).

Zanimljivo, većina učenika iskazuje želju za upisom četverogodišnjih strukovnih programa. U Gradu Zagrebu (2014.) situacija je ponešto drugačija – većina učenika osmih razreda želi upisati gimnazijsko obrazovanje, dok je želja za njime u ostalim županijama značajno manja (u prosjeku 24,9% učenika). Trogodišnje strukovno obrazovanje najpoželjnije je, pak, u Međimurskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.

Istraživači su dokazali kako porastom obrazovnog postignuća (zbroj zaključnih ocjena iz prethodnog razreda iz tri predmeta – hrvatski, matematika, prvi strani jezik) i obrazovnog statusa roditelja, raste i želja za upisom gimnazijskog obrazovanja. Primjerice, čak 51,8% učenika s oba roditelja koja imaju završenu višu/visoku školu ili fakultet, želi upisati gimnazijsko obrazovanje, dok samo 8,3% učenika s oba roditelja koji imaju završenu samo osnovnu školu, želi upisati gimnazijsko obrazovanje.

Istaknimo i kako je želja za upisom gimnazijskog obrazovanja više izražena kod učenica (31,7%) nego kod učenika (17,9%), dok učenici i učenice podjednako iskazuju želju prema četverogodišnjem strukovnom obrazovanju.

Učenice iskazuju veću želju za studiranjem od učenika

66,2% učenika osmih razreda iz navedenih županija želi studirati nakon srednje škole. Primjerice, učenici iz Zagrebačke županije najviše iskazuju želju za studiranjem, dok u Međimurskoj županiji najmanji postotak učenika ima aspiracije prema tercijarnom obrazovanju. Ipak, ovi su postoci manji od iskaza učenika u Gradu Zagrebu iz 2014. godine.

Izrazite su razlike i između učenika i učenica u želji za studiranjem. Naime, studirati želi 76,2% učenica i 55,9% učenika. Ističe se i velika spolna razlika među županijama. Postotak učenica koje iskazuju želju za studiranjem jednak je u sve četiri županije (oko 75%), dok se postotak dječaka koji žele studirati izrazito razlikuje. Primjerice, razlika između djevojčica i dječaka u Međimurskoj županiji koji žele studirati gotovo je 30%.

Isto tako, spolne su razlike u odgovoru na pitanje o želji za studiranjem u svim županijama veće nego u Gradu Zagrebu 2014. godine. Ujedno, kako rastu obrazovna postignuća učenika i obrazovni status roditelja, raste i želja za studiranjem.

Većina roditelja očekuje da će njihova djeca studirati u budućnosti

O aspiracijama koje imaju roditelji za svoje dijete, a vezano za njihovo daljnje obrazovanje, izjašnjavali su se sami učenici. Tako rezultati istraživanja pokazuju da skoro dvije trećine svih ispitanih učenika percipira da njihovi roditelji imaju visoka očekivanja u vezi nastavka njihova školovanja na fakultetima. Iz lokacijske perspektive, učenici Grada Zagreba (2014.) prednjače u percepciji roditeljskih očekivanja vezanih uz upis fakulteta.

Pritom je kod učenica izraženija percepcija roditeljskih očekivanja, kao i kod učenika koji ostvaruju bolji školski uspjeh i onih učenika čiji roditelji imaju viši obrazovni status. No, zanimljivo je istaknuti da gotovo polovina roditelja s najnižim obrazovnim statusom također očekuje da im dijete upiše i pohađa fakultet.

– Rezultati prikazani u ovom izvještaju ukazuju na visoke obrazovne aspiracije učenika, a posredno i njihovih roditelja, zaključuju voditelji istraživanja Ristić Dedić i Jokić.

Istraživanje su od studenog 2015. do veljače 2016. proveli Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja) i Županijska stručna vijeća pedagoga osnovnih škola Zagrebačke, Međimurske, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Cilj istraživača bio je proučiti razvijenost kompetencije „učiti kako učiti“ kod učenika četvrtih i osmih razreda, a kako bi se stvorila empirijska podloga za razvoj nacionalne, regionalnih i školskih politika i praksi koje bi poticale upravo tu kompetenciju.

Cijelo istraživanje koje je provedeno na volonterskoj osnovi u izvornom obliku nalazi se na poveznici ovdje.