Pretraga

Apsolventice TTF-a istražile: Studenti s privatnih fakseva se bolje odijevaju

A- A+

Večernji list

Studenati privatnih fakulteta bolje su upućeni u modne trendove, nego oni s državnih, zbog višeg materijalnog statusa. Estetika je prvenstveni kritrij pri kupnji odjeće, a djevojke su ipak nešto zainteresiranije za modu. Većina studenata odijeva se casual i ne bi mijenjali svoj stil, ali bi ih 90 posto pristalo na kodeks odijevanja na poslu. Sve su to zaključci istraživanja koje su napravile tri studentice TTF-a, a zašto su počele s tim projektom otkrivaju nam one same.

Tihana Jaguljnjak, Helena Berden i Ana Paulić su tri apsolventice Tekstilno – tehnološkog fakulteta, koje su provele istraživanje o odjevnim navikama studenata, u kojem su došle do niza zanimljivih zaključaka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 350 ispitanika na pet državnih i dva privatna fakulteta.

Za slijeđenje modnih trendova u ubrzanom potrošačkom društvu, potrebno je izdvajati znatna financijska sredstva na mjesečnoj osnovi. Stoga su studenti privatnih fakulteta upućeniji u najnovija modna zbivanja. Većina studenata kupuje odjeću prvenstveno prema estetskom kriteriju, dok im je moralni najmanje bitan. Glavnina ih ne bi mijenjalo svoj stil odijevanja, osim ako tako zahtijeva poslodavac. Djevojke su nešto više zainteresirane za modu, a dečki uglavnom svoj stil opisuju kao sportski.

Izdvojeni članak

Modna revija redizajniranih komada odjeće


Ferovcima bitna udobnost, a studentima s privatnih fakulteta elitnost brenda

Odgovori o izboru modnih brendova nešto se razlikuju, pa su tako studenti FER-a skloni odabiru udobnijih Adidasa, Levisa i Mustanga. Ostali studenti državnih fakulteta najčešće biraju highstreet brendove poput H&M-a, Zare, Manga i Bershke, dok studenti privatnih fakulteta najčešće kupuju nešto elitnije modne marke kao što su Tommy Hilfiger, Diesel, Replay i Benneton.

Studenti modu smatraju površnom i prolaznom

Kako same istraživačice ističu, većina dobivenih podataka nije ih iznenadila. Studenti odobravaju odijevanje svoje okoline, a i okolina njihovo, tako da se uniformiranost nameće kao zaključak. Shoping centri su mjesta gdje glavnina ispitanika obavlja kupovinu odjeće, a većina svoj stil naziva casualnim, koji je dio pop kulture, što još jednom potvrđuje prisutnost kolektivnog stila.

– Zaključile smo da većina studenata smatra modu površnom i prolaznom, ali istovremeno im je bitno kako okolina gleda na njihovu odjeću, te da studenti državnih fakulteta načelno do 500 kuna mjesečno izdvajaju za odjeću, dok oni na privatnim između 500 i 1000, protumačile su nam naše sugovornice.

Moral nevažan pri kupnji odjeće

Zanimljiva komponenta istraživanja je i da se većina studenata na pitanje o izazovnosti odijevanja izjasnila da se odijeva suzdržano, iako pri kupnji odjeće posljednje na što obraćaju pozornost je moral.

– Svojim odgovorima oduševili su nas studenti FER-a, koji su bili zaintrigirani našim istraživanjima budući da nemaju priliku često razmišljati o stvarima koje su izvan matematičko – informatičkog okvira, te su temeljito pristupili anketi, podijelila je svoje impresije Tihana s nama.

U planu istraživanje modnih navika u akademskim krugovima

Ideja za ovaj neobični projekt nastala je u okviru istraživanja hrvatske mode i njenog intenziviranja u potrošačkom društvu koje su djevojke morale obraditi kako bi ispunile svoje fakultetske obveze. Upravo ovu temu im je predložila njihova mentorica Nina Katarina Simončić, a s obzirom na činjenicu da su i same studentice iznimno zainteresirane za modu one su to objeručke prihvatile.

Rezultati njihovog rada su naposljetku ugledali svjetlo dana i izazvali prilično veliku medijsku pozornost, no djevojke ne namjeravaju stati na tome. Potaknute interesom samih studenata, ali i nastavnog osoblje na fakultetima za sudjelovanje u projektu planiraju se u nekom budućem istraživanju dotaknuti modnih navika u akademskim krugovima.