Pretraga

Evo što znači i koja područja obuhvaća STEM

A- A+

Pojam STEM dolazi iz engleskog jezika, a zapravo je akronim satkan od početnih slova četiriju područja – science, technology, engineering i mathematics. Sve češće se u posljednje vrijeme koristi i u hrvatskom, zbog jezične ekonomije, a svakako i radi važnosti grana koje obuhvaća. Ipak profesor informatičkih predmeta s više visokoobrazovnih ustanova u Hrvatskoj Vjeran Bušelić objašnjava da je teško potpuno prenijeti termin STEM u duh hrvatskog jezika, kao i zaokružiti što on sve obuhvaća jer ‘koje bi to discipline kod nas tretirali kao science?’.

Iz obrazovnih krugova u Hrvatskoj sve se češće može čuti engleski pojam STEM. To je zapravo akronim sastavljen od riječi science, technology, engineering i mathematics (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Međutim, ovo bi bio tek grubi, plošni prijevod budući da je termin vezan za američki obrazovni sustav, vezan i za tamošnju imigracijsku politiku te kretanja na tržištu rada.

Izdvojeni članak

[STEM bez straha] Ne vježbajte matematiku

 

Grane STEM-a u Sjedinjenim Američkim Državama

Kao što je profesor Bušelić napomenuo, nije jednostavno preslikati puninu i obuhvatnost pojma STEM u hrvatske prilike, budući da neke interdisciplinarne grane karakteristične za SAD, uopće ne izučavamo u tom obliku u Hrvatskoj. No ipak navedimo, koje to grane Amerikanci ubrajaju u STEM – Physics, actuarial science, chemistry, biology, mathematics, applied mathematics, statistics, computer science, computational science, psychology, biochemistry, robotics, computer engineering, electrical engineering, electronics, mechanical engineering, industrial engineering, information science, civil engineering, aerospace engineering, chemical engineering, astrophysics, astronomy, optics, nanotechnology, nuclear physics, mathematical biology, operations research, neurobiology, biomechanics, bioinformatics, acoustical engineering, geographic information systems, atmospheric sciences, educational/instructional technology, software engineering, and educational research.

Deficitarna i dobro plaćena zanimanja za kojima ne raste interes

Kako bismo malo podrobnije ušli u opseg pojma i njegovu redovnu pojavnost u hrvatskoj javnosti, tražili smo pomoć u definiranju.

– Nije baš jednostavno, a pogotovo nije konkretno jer je to popularan pojam nastao u SAD vezan uz obrazovanje za kvalitetan tehnološki razvoj u američkom okruženju i kulturi, rekao nam je profesor Vjeran Bušelić, ostavljajući prostora za drugačija i/ili podrobnija tumačenja, kao i nemogućnost pukog preslikavanja pojma na hrvatske prilike

Ipak, uz sve kulturne razlike između nas i Amerikanaca, u Hrvatskoj nalazimo razlog za čestu primjenu riječi STEM također u kontekstu veze obrazovanja, gospodarstva, ali i politike.

Naime veliki broj zanimanja koja potpadaju pod spomenuti akronim i okvir deficitarna su, dobro plaćena, a unatoč tome interes mladih za studiranjem istih ne raste.

Ipak studiji iz oblasti STEM-a će se poticati stipendiranjem

– Ja sam inženjer pa to moram priznati: treba nam STEM područje. To su ‘science, technology, engineering & mathematics’. Studije u tom području sada potičemo sistemom školarina i stipendija. Ali, mi stipendiju možemo dati samo sposobnim mladim ljudima, onima za koje procijenimo da će i završiti takav studij.

To su studiji na PMF-u, na Strojarstvu, na Elektrotehnici odnosno FER-u. Nemamo dovoljno mlade populacije koja želi ići na te vrhunske specijalističke studije, objasnio je podrobno u subotnjem tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, novi rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras.

Dakle značaj, a istovremeno i manjak interesa mladih za studiranjem STEM područja, novi čelnik najvećeg hrvatskog Sveučilišta namjerava poticati kroz stipendiranje.

Da ni okolnost izvrsne plaćenosti zanimanja iz područja elektrotehnike i računarstva, ne utječe na povećanje interesa maturanata za studiranjem na primjerice FER-u, pokazuju neke egzaktne brojke.

Tako smo prije dvije godine, pisali o deset najvećih fakulteta po broju studenata u Hrvatskoj. Među njima se našao i FER s 3 800 studenata. Prije nepuna dva mjeseca smo učinili isto te zaključili da je broj studenata na FER-u opao za 442, u odnosu na razdoblje prije dvije godine.

Nadajmo se da će sustav ipak naći načina da potakne mlade u Hrvatskoj na studiranje grana iz oblasti STEM-a, jer se do poslova dolazi kudikamo prije, a uz to su ti poslovi uglavnom izdašno plaćeni. Čak i uvjetima dugogodišnje stagnacije hrvatskog gospodarstva.