Oporba kurikulumu ne želi da učenici mogu birati predmete u srednjoj

U sinoćnjoj emisiji Otvoreno na HTV-u gostovali su voditelj kurikularne reforme Boris Jokić, predsjednica saborskog Odbora za obrazovanje Gordana Rusak, pomoćnik ministra obrazovanja Momir Karin i SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac. Tema je bila prijedlog saborskog odbora da se Radna skupina za provedbu reforme proširi za deset novih članova. Predsjednica odbora Rusak odluku je obrazložila nedostatkom članova skupine iz STEM područja, a kao poseban problem vidi i predloženu izbornost za učenike u posljednja dva razreda srednje škole

screenshot/ HRT

Sloboda za učenike: Sami će birati 14 sati predmeta tjedno

Prijedlog saborskog Odbora da se u Radnu skupinu koja provodi kurikularnu reformu imenuje dodatnih deset članova, izglasan bez prisustva zastupnika iz oporbe, Rusak je branila zabrinutošću znanstvene javnosti, i kako navodi, brojnim mailovima i pismima, zbog činjenice da u sadašnjoj Radnoj skupini nema stručnjaka iz STEM područja. 

– Najveća zamjerka, od samog početka, od starta ove reforme dolazila je iz STEM područja (prirodnih znanosti, matematika,) Pa su se onda iskristalizirali problemi s hrvatskim jezikom, pa onda povijest… Pratili smo puls javnosti i odredili tih deset točaka, rekla je Rusak.

U sedmeročlanoj Radnoj skupini koja je zadužena za provedbu kurikularne reforme nema stručnjaka iz STEM područja (matematika, fizika, kemija, biologija, informatika), ali, kako kaže Jokić,  ona je isključivo organizacijska, i ne utječe na pisanje kurikuluma iz pojedinih područja.

– Ekspertna radna skupina je sedmeročlana, to je organizacijska skupina. MI ne pišemo ni jedan kurikulum. Mi ne ulazimo u meritum niti jednog kurikuluma. Mi organiziramo proces. Ako je saborski odbor svemu htio dati jedan osigurač, mogao je predložiti recenzentski postupak nakon objave samih dokumenata, odgovorio je Jokić.

Boris Jokić: Novi ministar obrazovanja bi trebao biti mišićav, plavih očiju i duge plave kose

Rusak protiv slobode izbora za učenike?

Osim nedostatka stručnjaka prirodoslovnih područja u organizacijskom timu za provedbu reforme, Rusak problem vidi i u predloženoj izbornosti za učenike trećih i četvrtih godina općih gimnazija. Podsjetimo u prijedlogu kurikularne reforme, učenici općih gimnazija bi u trećem i četvrtom razredu birali jedan od sedam modula, tri prirodoslovno-matematička i četiri društveno-humanističko-umjetnička. 

Ovisno o tome koji modul upišu, imat će pojačanu nastavu iz određene grupe predmeta. Odaberu li, primjerice, biomedicinski modul, slušali bi više sati matematike, biologije, kemije i fizike. Na taj bi se način učenici mogli, ovisno o tome koji fakultet žele upisati, bolje pripremiti za ono što ih čeka u visokom obrazovanju, a fakulteti bi dobili bolje brucoše. 

Rusak drži da bi sloboda izbora za učenika dovela do toga da će većina birati ‘lakše’ predmete.

– Ovdje se nismo dotakli jedne teme, da ova reforma predviđa izbornost u trećem i četvrtom razredu srednje škole, što bi značilo da će u šezdeset posto gimnazija u hrvatskoj djeca će birati hoće li slušati biologiju kemiju, fiziku matematiku, što bi opet značilo da ćemo za deset ili petnaest godina imati inflaciju sociologa, psihologa, humanista a deficit ljudi s tehničkim zanimanjima. Tko će uzimati teže predmete, ako mogu lakše. To su podaci koje šalje javnost i neki drugi ljudi, izjavila je Rusak.

Jokić u slobodi izbora za učenike ne vidi ništa sporno i smatra kako takav prijedlog priželjkuju ‘svi gledatelji.’

– Radi se o modelu izbornosti u općim gimnazijama gdje se napokon, na želju svih vaših gledatelja vjerojatno, omogućuje učenicima u trećem i četvrtom razredu, da slušaju module koji su usklađeni s njihovim visokoškolskim odabirima. Tri su modula iz stema, tri iz humanizma i jedno umjetničko. Ukoliko učenici žele studirati biomedicinske fakultete, učiti će više matematike, kemije, biologije, ukoliko žele na humanističke, učiti će jedan sat manje biologije, a jedan sat više recimo povijesti ili filozofije. Učenicima se tako omogućuje da uđu dublje u ono što će kasnije studirati, objasnio je Jokić.

Odgovori