Pogledajte koja su obvezna i izborna djela za lektiru prema prijedlogu kurikularne reforme
S najavom eksperimentalnog uvođenja Cjelovite kurikularne reforme od sljedeće školske godine, u javnosti su se aktualizirala ‘sporna’ pitanja vezana uz pojedine kurikulume. Tako se opet priča o lektiri i lektirnim djelima, o čemu smo opširno pisali na primjeru ‘problematične’ Judite Marka Marulića. Sada na jednom mjestu donosimo detaljan pregled obveznih i izbornih lektirnih djela prema prijedlogu iz CKR-a.
Verzija kurikularnog dokumenta Hrvatskog jezika, dopunjena u lipnju 2016. nakon stručne rasprave, za učenike u osnovnim i srednjim školama predviđa obvezna lektirna djela za cjelovito čitanje, kao i ona koja su nastavnicima ostavljena na izbor. Osim toga, kurikulum predviđa da učenik u svim razredima osnovne i srednje škole, jednom godišnje čita djelo po vlastitom izboru.
Prva inačica kurikuluma za hrvatski jezik niti jedno lektirno djelo nije propisivala kao obvezno, već su sva bila okvirna i neobvezujuća. Ideja kurikularnog pristupa jest učiteljima/nastavnicima prepustiti da sami odaberu kako će njihovi učenici ostvariti propisane ishode učenja. No u stručnoj raspravi, upravo je struka zatražila obvezni dio pa je on u drugoj inačici kurikuluma dodan.
Obavezna djela za cjelovito čitanje prema prijedlogu kurikuluma jesu sljedeća:
Prvi ciklus (1. i 2. razred osnovne škole)
Grimm, Jacob i Wilhelm: Crvenkapica, Snjeguljica, Trnoružica
Andresen, Hans Christian: Carevo novo ruho, Ružno pače, Tratinčica
Drugi ciklus (3., 4. i 5. razred osnovne škole)
Brlić-Mažuranić, Ivana: Šegrt Hlapić
Lovrak, Mato: Vlak u snijegu
Lovrak, Mato: Družba Pere Kvržice
Balog, Zvonimir: izbor iz poezije
Vitez, Grigor: izbor iz poezije
Kušan, Ivan: Koko u Parizu
Treći ciklus (6., 7. i 8. razred osnovne škole)
Brlić-Mažuranić, Ivana: Priče iz davnine
Cesarić, Dobriša: izbor iz poezije
Gavran, Miro: Zaljubljen do ušiju
Glavašević, Siniša: Priče iz Vukovara
Mihelčić, Nada: Zeleni pas
Pavličić, Pavao: Trojica u Trnju
Četvrti i peti ciklus (srednja škola – četverogodišnji i trogodišnji programi)
- Hrvatska književnost
Držić, Marin: Novela od Stanca
Gundulić, Ivan: Dubravka
Krleža, Miroslav: Gospoda Glembajevi
Matoš, Antun Gustav: izbor iz novela
Mažuranić, Ivan: Smrt Smail-age Čengića
Novak, Vjenceslav: Posljednji Stipančići
Šenoa, August: Prijan Lovro
Šimić, Antun Branko: izbor iz poezije
- Svjetska književnost
Baudelaire, Charles: izbor iz poezije
Camus, Albert: Stranac
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič: Zločin i kazna
Goethe, Johann Wolfgang: Patnje mladog Werthera
Kafka, Franz: Preobražaj
Petrarca, Francesco: izbor iz poezije
Shakespeare, William: Hamlet
Sofoklo: Antigona
Izborna djela za cjelovito čitanje u lektiri, koja će učenicima birati nastavnici, pogledajte u dokumentu ispod:
[scribd id=360959509 key=key-7oYwbNxzbk4tVRMVr9Jb mode=scroll]
Koliko će učenici godišnje čitati?
Osim samih djela, bitan je podatak i koliko bi lektirnih djela učenici godišnje trebali pročitati.
1. i 2. razred osnovne škole: 10 cjelovitih književnih tekstova (od toga 2 obvezna).
3. – 8. razred osnovne škole: 8 cjelovitih književnih tekstova (od toga 2 obvezna).
Gimnazije i strukovne škole sa satnicom od 4 školska sata Hrvatskog jezika sve četiri godine: 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje (od toga 4 obvezna književna teksta – 2 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti).
Četverogodišnje strukovne škole sa satnicom 4, 4, 3, 3: u prva dva razreda učenik čita 8 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 4 obvezna (2 hrvatske književnosti i 2 svjetske književnosti), a u trećem i četvrtom razredu čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna (hrvatske književnosti).
Četverogodišnje strukovne škole sa satnicom 3, 3, 3, 3 i trogodišnje strukovne škole (3, 3, 3): učenik čita 7 cjelovitih književnih tekstova godišnje, od toga 2 obvezna književna teksta (hrvatske književnosti).
Istaknimo i kako broj djela za čitanje po vlastitom izboru učenika nije ograničen, štoviše, u prijedlogu kurikuluma stoji kako učenike valja poticati na čitanje iz užitka radi poticanja literarnog čitanja te stvaranja čitateljskih navika i čitateljske kulture.
Krajnji je cilj obrazovati i odgojiti – čitatelje.
