Profesori ogorčeni zbog manjkavosti e-Matice: Postupke koji traju par minuta, unosimo satima

Kada završi nastava za učenike u osnovnim i srednjim školama, profesore čeka i ‘teška administrativna bitka’. Unosi niza podataka iz e-Dnevnika u e-Maticu te ponavljanje istih procedura u tiskanom obliku. No, ta uostalom i zakonska obveza ne bi bila toliko složena tvrde nam frustrirani profesori, da su im osigurani minimalni tehnički uvjeti rada. Kako pojašnjava profesorica B. iz jedne zagrebačke gimnazije (podaci poznati redakciji), svake se godine ponavlja ista priča. U jedinom periodu kad e-Matica i e-Dnevnik moraju dokazati svoju svrhu, sustav se pod opterećenjem zamrzne i ne radi. Sve to utječe na to da se unos podataka koji bi mogao trajati prema navodima profesora par minuta, obavlja satima. O svemu nam govori još dvoje profesora, koji su trenutačno u ovim beskrajnim procedurama, a svoju poziciju pojašnjavaju i iz CARNet-a, koji se brine o održavanju navedenih sustava.  

izvor fotografije: e-Dnevnik

Nakon što školska godina završi za učenike, nastavno osoblje obavlja unos podataka iz e-Dnevnika u e-Maticu, koja je svojevrsna elektronička baza najvažnijih podataka o učenicima osnovnih i srednjih škola. Međutim, kako nam tvrdi troje profesora iz jedne zagrebačke gimnazije, svake se godine postupak unosa zaključnih ocjena pretvara u noćnu moru, iz razloga što se sustav pod opterečenošću stalno zamrzava. S obzirom da se e-Matica prema navodima profesora, u ostatku nastavne godine rijetko upotrebljava, ispada da u trenucima kada je najviše potrebna, ona ne ispunjava svrhu.

Iz CARNeta tvrde da e-Matica funkcionira ispravno, a za moguće pogreške su krivi profesori

Država očekuje da sve obavljamo u propisanom roku, ali nemamo ni osnovne tehničke uvjete za to

Radi navedenih problema, javilo nam se troje profesora (podaci poznati redakciji) koji su anonimno željeli prozboriti o nevoljama s kojima se iz godine u godinu iznova susreću. 

– Problem s e-Maticom samo je odraz odnosa države prema školstvu: od nas se očekuje da svoj posao obavljamo točno i u propisanom roku, a da nam za njega nisu osigurani ni osnovni tehnički uvjeti. Baš naprotiv, čak i tada kada iz ljubavi prema nastavničkom zvanju radimo onaj korak ili dva više kako bismo nadoknadili manjkavost sustava, on se svom snagom sruči na nas pokušavajući ubiti i posljednje zrnce entuzijazma. Kolegica i ja prekjučer smo šest sati provele periodički pokušavajući u e-Maticu upisati nužne podatke za svoje učenike, no sustav je uporno javljao pogrešku i odbijao spremiti podatke, a jučer mi je za isti taj posao trebalo ravno sedam sati i golema količina strpljenja; nakon svakog drugog “klika” urušavala se veza sa serverom, a ekran smrzavao. Uzgred rečeno, ovakav bi se administrativni posao, da se podaci unose u aplikaciju neke banke ili sličnog računalnog sustava, mogao obaviti za četrdesetak minuta. Kako to zapravo izgleda? Zamislite internet negdje 1995. i beskonačno čekanje da se otvori stranica, a onda još zamislite dosadnog brata ili sestru koji podignu slušalicu i prekinu vam dial-up vezu baš kada vam se pred očima pojavi slika koju čekate. E sad taj postupak ponavljajte pet do šest sati i znat ćete kako se osjeća prosječni hrvatski prosvjetar zadubljen u e-maticu, iskustva iz prethodna dva dana nam prenosi razočarani profesor I.

Kako je e-Dnevnik pobjedio markiranje

Njegovu priču dopunjava kolegica, koja se osvrnula i na to kako su ambicije u školstvu visoke, ali realitet na terenu surov. Osobito jer se aktivnosti oko e-Matice preklapaju s primjerice onima na državnoj maturi ili produžnoj nastavi. 

– Kakva kurikulna reforma kad sustav e-Matice 2017. radi brzinom računala iz 1983. te nastavnici iz cijele Hrvatske čekaju po sat vremena da unesu SAMO JEDAN nužan podatak od mnogih za samo jednog učenika od mnogih?! Ne zaboravimo spomenuti da bez obrade podataka u sustavu e-Matice nema ni printanja svjedodžbi koje smo dužni podijeliti učenicima na kraju nastavne godine, a poslije održanih sjednica. Tako se za jedan razred od cca 28 učenika podaci u e-Maticu unose barem 14 sati, a nadležni u Carnetu ne odgovaraju na pozive jer su im linije, posve opravdano, pretrpane. Naravno da nemamo 7 sati dnevno samo za e-Maticu jer istodobno dežuramo na maturi, provodimo predmetne i razredne ispite te produžnu nastavu i rješavamo administraciju kojom nas je naše ministarstvo zatrpalo s toliko ljubavi. Ukratko, unošenje podataka u e-Maticu nije nam jedini posao i voljeli bismo – kad nam je već dužnost unositi podatke u e-Maticu (protiv čega se, da razjasnim, ne bunimo) – da ta e-Matica i radi. Naime, rok za podjelu svjedodžbi u našoj je školi ova srijeda. Podatke u e-Maticu unosila sam (nakon potvrde rezultata na sjednici) gotovo 15 sati. Da sam isto trebala napraviti na nekoj društvenoj mreži, bila bih gotova za pola sata i mogla bih se – bez stresa oko toga hoću li stići printati svjedodžbe na vrijeme – baviti ostalim obvezama na radnom mjestu. Nije nam teško odraditi svoj posao, ali da nas se maltretira neadekvatnim zastarjelim sustavom već gotovo 10 godina, stvarno nije ni humano ni motivirajuće ni pošteno, a u tom kontekstu ideje o reformi postaju utopija u distopijskom hrvatskom obrazovnom sustavu, u obrazovnom sustavu koji je u ovoj državi zadnja rupa na svirali. Znaju se prioriteti. Todorića spasiti, a škole satrti. Barem to tako izgleda… “Elitama” trebaju ovce koje pokorno slusaju svoje čobane, a ne samostalno misleći pojedinci. E-Matica samo je malen dio tog patoloskog mozaika, zaključuje profesorica A.

[Dnevna doza e-Dnevnika] Skinut zavjet šutnje iz hrvatskih učionica

Kontinuirano radimo na poboljšanjima sustava u skladu s dostupnim resursima

Premda su zatrpani pozivima i porukama, u CARNetu su ipak pronašli vremena da izlože i svoju poziciju. Objašnjavaju situaciju iz prethodnih par dana te okolnost da je proteklih godina informatički sustav bivao preopterećen i u situaciji ispisa svjedodžbi maturantima.

– Sustav e-Matice nije niti u jednom trenutku pao i e-Matica je cijelo vrijeme dostupna, no radi većeg opterećenja sustava u posljednjih 24 sata pojedini korisnici e-Matice u školama su se susreli s poteškoćama pri korištenju sustava. Naime, prilikom korištenja sustava dogodio bi se prekid veze te bi im sustav javljao grešku. Također, snimanje izmjena i dohvat učenika u sustavu trajao je dulje. Medjutim, napominjemo kako nije riječ o tome da procesi koji inače traju par minuta, sada traju satima, već procesi koji traju sekundu-dvije sada traju nekoliko minuta.
Shvaćamo kako zaposlenici škola imaju puno administrativnog posla oko unosa u e-Maticu, te smo svjesni kako i čekanje od par minuta za pojedini unos produljuje njihov posao. CARNet sustavno prati rad e-Matice, a posebice u periodima većeg opterećenja, a CARNetov Helpdesk za podršku obrazovnom sustavu zaprima automatske poruke o grešci koja se javlja korisniku. CARNetovi sistem-inženjeri, kao i kolege iz tvrtke King ICT, koja je izvođač aplikacije te je održava, rade na optimizaciji sustava koji se stabilizirao.
Unos završnih ocjena maturantima prošao je bez ikakvih poteškoća ove godine, lani je bilo poteškoća pri ispisu svjedodžbi maturanata u trajanju od 4 sata, no ne zbog opterećenja, već radi ljudske pogreške pri održavanju aplikacije. Ni tada sustav nije pao, podrobno objašnjava Anja Korda, suradnica u Uredu za administraciju i vođenje posebnih programa
Ured ravnatelja CARNeta.

Srednjoškolski profesori u Hrvatskoj komuniciraju putem Facebooka s učenicima

Iako su poboljšanja vidljiva, ona nisu dovoljna

Službenica CARNeta nam tvrdi da već pet godina sustav nije kompletno pao te da se s preopterećenjima sustava nose u skladu s dostupnim resursima. Ipak, priznaje da iako je situacija posljednjih godina bolja, jer se kontinuirano radi na razvoju sustava, ona nije zadovoljavajuća. A kao i obično, razlog leži u nedostatku financijskih sredstava. No, iz CARNeta ostavljaju mogućnost i izrade novog sustava.

– CARNet je preuzeo brigu o e-Matici 2012. godine, od kada o njoj brinemo sistemski i sigurnosno te s nadležnim Ministarstvom znanosti i obrazovanja dogovaramo plan nadogradnji u skladu s dostupnim resursima. Od tada nije dolazilo do kompletnog pada sustava. Iste godine preuzeli smo i korisničku podršku i tada je napravljen zaista velik iskorak, što mogu potvrditi zaposlenici škola koji koriste sustav od početka. Do tada su korisnici dobivali podršku samo putem e-maila, a na odgovore su čekali po nekoliko tjedana. Od kada je podršku preuzeo CARNetov Helpdesk za podršku obrazovnom sustavu korisnicima smo dostupni telefonom, e-mailom, voice-mailom i faxom. Standard odgovora na e-mail je dva sata, a u vrijeme najvećeg opterećenja sljedeći radni dan. U periodu većih opterećenja helpdeska, na kraju školske godine, kada pružamo podršku i za e-Dnevnik i za upise u srednju školu, radimo i vikendom i praznicima, a po potrebi i noću. Također je uveden i ticketing sustav s King ICT-om za slučajeve kada se radi o greškama u aplikaciji koje treba otkloniti, a traju dulji period.
Iako je situacija posljednjih godina bolja, jer kontinuirano radimo na poboljšavanju performansi sustava, ona nije zadovoljavajuća, radi ograničenih resursa kojima raspolažemo. Od jeseni planiramo uvođenje dodatnih testiranja opterećenja sustava te drugačiju dinamiku nadogradnji u 2018. kako bismo imali više vremena za testiranja i provjere.
Kako se radi o sustavu koji je izgrađen prije 10 godina, inicijalne funkcionalnosti su danas višestruko veće, stoga razmatramo i mogućnost izrade novog sustava s modernijom arhitekturom, na kraju govori CARNetova predstavnica Anja Korda.

Odgovori