Stres i ispitni rokovi: U slučaju nužde, razbijte staklo!

Znojenje dlanova ili lupanje srca tijekom ispita, teškoće sa spavanjem, mentalna blokada ili panično ponavljanje prije usmenog, osjećaj mučnine ili pritiska u prsima… Zvuči li vam nešto od ovoga poznato? Ako ste odgovorili potvrdno, znači da vas muči “ispitna groznica”, česta nuspojava rokova.

Sve više studenata elitnih sveučilišta koristi meditaciju kako bi lakše podnijeli stres studiranja

Često čujemo kako je studentsko doba najsretnije razdoblje života i vjerojatno se pitamo jesu li osobe koje šire ovu romantičnu ideju ikada imale ispitne rokove. Naime, podatci istraživanja provedenog 2012. godine na uzorku studenata Sveučilištu u Zagrebu ukazuju na zaključak kako čak 42% studenata izjavljuje ih ispitna tjeskoba ponekad do izrazito ometa u studiranju. Sasvim opravdano vjeruje se kako u vrijeme rokova taj udio kao i opća razina stresa, barem privremeno, poraste. Na sreću, takva stanja i ispitnu anksioznost moguće je umanjiti te optimizirati učinak na ispitima, uz pretpostavku, naravno, da je student stvarno učio.

Čak i sama definicija stresa kao seta emocionalnih, tjelesnih i ponašajnih reakcija koje se javljaju kad osoba procjeni da je neki događaj opasan ili uznemiravajući nosi u sebi potencijalno rješenje. Dakle, izraženost stresa i tjeskobe barem djelomično ovisi o našoj percepciji situacije. Ono što možemo jest unaprijediti pripremu za ispitne rokove te utjecati na naš način razmišljanja i reagiranja na ispitne situacije.

Kako najbolje pripremiti ispite:

  • dobra organizacija vremena i postavljanje prioriteta u učenju olakšavaju planiranje obaveza i umanjuju intenzitet stresa
  • pri planiranju i organizaciji računati na dane prije ispita koje treba posvetiti ponavljanju i provjeravanju znanja
  • razmijeniti iskustva s kolegama koji su već polagali taj ispit/ispite – razjasniti nejasnoće i problematična područja
  • početi s najvažnijim zadatkom/zadatcima i razdijeliti ga u savladive korake
  • prilagoditi tehniku ili metodu učenja tipu gradiva – imati na umu kako ponavljanje nije jedina tehnika
  • učiti aktivno, tj. tako da razumijemo, pojašnjavamo, pamtimo i povezujemo na svoj vlastiti način
  • ne oslanjati se previše na informacije o prosječnom vremenu potrebnom za pripremu pojedinog ispita – ne učimo svi jednako brzo niti koristimo iste tehnike učenja pa je dobro ostaviti si više vremena
  • osvijestiti navike i misli koje nas vode u odlaganje/prokrastinaciju – smisliti strategije za njihovu prevenciju

Kako najbolje pripremiti sebe za ispite:

  • narušeno fizičko zdravlje pojačava učinke stresa – važno je redovito vježbati te održavati uredne navike spavanja i hranjenja
  • obratiti pažnju na tjelesne znakove tjeskobe i iscrpljenosti te “slušati” ono što nam tijelo govori – relaksirati se kroz ugodne i opuštajuće aktivnosti
  • uspostaviti dobru ravnotežu između obaveza i slobodnog vremena – tako se ublažavaju učinci stresa
  • napraviti popis tehnika i metoda koje su vam ranije pomagale pri učenju ili suočavanju s ispitnom tjeskobom – držite se prokušanih strategija
  • ponavljati za ispite u društvu kolega kroz uzajamno propitkivanje i kritički osvrt na gradivo – nastojati stvoriti atmosferu što sličniju ispitnoj situaciji, navedeno smanjuje razinu tjeskobe u ispitnoj situaciji
  • pokušati kroz dnevne aktivnosti obratiti pozornost na svaku od njih na poseban način – namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma – ne očajavati zbog propuštenog niti brinuti o budućem
  • pronaći ohrabrujuće rečenice ili citate koji pomažu u nošenju sa stresom, imati ih uz sebe ili na radnom stolu
  • potražiti pomoć stručnjaka u slučaju da znakovi ispitne tjeskobe postanu vrlo intenzivni i ometajući

Centra za osobni razvoj Apsiha j.d.o.o.

Ivana Mrgan
profesorica psihologije i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja suosnivačica Centra za osobni razvoj Apsiha j.d.o.o.

www.apsiha.hr

Odgovori