Pretraga

U činjeničnom znanju u svjetskom smo vrhu, no izostaje pozitivan stav roditelja

A- A+

U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje medijima su prezentirani međunarodni TIMSS rezultati istraživanja koji se odnose na trendove znanja iz matematike i prirodoslovlja. Takvo istraživanje koje u cjelostvi provodi NCVVO, prvi je puta provedeno u Hrvatskoj u školskoj godini 2010./2011. Najnovijim rezultatima iz 2015. godine, Hrvatska je ušla u drugi ciklus istraživanja u kojemu je ukupno sudjelovalo više od 600.000 učenika iz 57 zemalja.

Foto: NCVVO

Istraživanje TIMSS mjeri postignuća učenika u matematici i prirodoslovlju u četvrtim i osmim razredima osnovne škole, te u četvrtim razredima srednje škole. U ciklusu istraživanja za 2015. godinu u Hrvatskoj je približno sudjelovalo 4.000 učenika četvrtih razreda iz 163 osnovne škole. U izlaganju rezultata, koje je predstavila Jasminka Buljan Culej, nacionalna koordinatorica istraživanja, istaknuto je kako su statistički podaci u istraživanju TIMSS 2015. značajno bolji od rezultata iz prvoga ciklusa provedenoga 2011. godine. Iz prirodoslovnih zadataka hrvatski se učenici nalaze među ponajboljim zemljama svijeta, dok matematika i dalje nije jača strana. Također, prema rezultatima, hrvatskim učenicima nedostaje podrška roditelja u izučavanju takvih predmeta. 

Izdvojeni članak

Studenti prirodoslovnih znanosti vrijedit će više od humanista i društvenjaka

Iz prirodoslovlja hrvatski učenici znatno bolji

Iako su TIMSS istraživanja u svijetu s radom započela 1995. godine, a provode se svake četiri godine, Hrvatska se u provedbu uključila 2011. godine. Kako je naglasila koordinatorica, novodobiveni rezultati uspoređivali su se upravo rezultatima iz prvog ciklusa. 

Uz učenike koji su rješavali zadatke iz matematike i prirodoslovlja koje se temelje na njihovim kurikulumima te načinu poučavanja, svoje su upitnike u svrhu što boljeg istraživanja rješavali i roditelji te profesori. 

Prema ispitnim knjižicama kako iz prirodoslovlja, tako i iz matematike ispitivale su se tri kognitivne domene koje se odnose na činjenično znanje, primjenu i zaključivanje, a na sadržajnoj razini iz prirodoslovlja učenike se tražilo poznavanje znanosti o životu, fizičke znanosti kao i znanost o Zemlji. 

U odnosu na 2011. godinu, iz prirodoslovlja primjećen je značajan pomak pa su bodovi s 516 porasli na 533 što je Hrvatsku s 23. mjesta svrstalo na 18. mjesto znanja u prirodoslovlju u svijetu te smo usporedivi s Engleskom, Češkom i Bugarskom. Ispod nas nalaze se zemlje poput Njemačke, Irske, Danske, Australije i mnoge druge. Ako gledamo prema spolu, hrvatski učenici i učenice jednako su uspješni u znanju prirodoslovlja. 

– Za usporedbu uzeli smo Finsku koja se istraživanju pridružila kad i mi, te Sloveniju koja je u TIMSS istraživanjima od početka i treba naglasiti kako Finci bilježe značajni pad, a slovenski učenici svake četiri godine bilježe rast. Među vodećim zemljama tu su Singapur, Južna Koreja i Japan, istaknula je koordinatorica Jasminka Buljan Culej koja je dodala kako naši učenici imaju dobro činjenično znanje, ali poteškoća s primjenom toga znanja. 

Foto: screenshot

Izdvojeni članak

Profesor odgovorio na vječno učeničko pitanje: što će mi matematika u životu?

S matematikom na ‘vi’

I dok hrvatski učenici četvrtih razreda osnovnih škola zauzimaju zavidno mjesto na ljestvici velikih zemalja svijeta, sa znanjem iz matematike nije jednaka situacija. 

– Još 2011. godine bili smo značajno ispod prosjeka, da bi tijekom 2015. godine osjetili porast. Sada se s 502 boda nalazimo odmah iznad središnje točke ljestvice TIMSS-ova straživanja koja iznosi 500 bodova, kazala je koordinatorica te je naglasila kako postoji velika bodovna razlika između prvih nekoliko zemalja u odnosu na druge koje su sudjelovale u istraživanju. 

Kao i iz prirodoslovlja, učenici su na matematici ispitani na tri sadržajne domene koje su se odnosile na brojeve, geometrijske oblike i mjerenja te prikaz podataka. 

– Dječaci su u matematici u Hrvatskoj značajno uspješniji od djevojčica, dok u međunarodnom prosjeku ne postoji razlika između učenicima i učenica. Ta razlika nas prati još prvog ciklusa i gotovo je identična, dakle ne pokazuje nikakvu tendenciju smanjivanja te razlike, kazala je Buljan Culej.

Hrvatski učenici najbolje znanje u kognitivnoj domeni pokazali su u onoj najkompleksnijoj, koja se odnosi na zaključivanje, dok su u primjeni najlošiji. Što se tiče sadržajne domene, naši učenici pokazali su najbolje znanje iz geometrijskih zadataka.

– S obzirom na postignuća, Hrvatska se nalazi u donjoj trećini zemalja iz znanja matematike, od toga 93 posto učenika uspijeva rješavati zadatke na osnovnoj razini, na srednjoj razini je 67 posto učenika, na višoj 24, a na naprednoj 3 posto naših učenika, objašnjava koordinatorica.  

Foto: screenshot

Izdvojeni članak

Zbog kazni u školi roditelji su se nekada ljutili na djecu, a danas na profesore

Poražavajuća podrška roditelja

Ono što svakako treba naglasiti da je istraživanje pokazalo kako uloga roditelja ima itekako bitnu ulogu pri učenju matematičkih i prirodoslovnih predmeta, a prema stavu roditelja u Hrvatskoj, nalazimo se pri dnu tablice zemalja u svijetu. Pozitivan stav u učenju predmeta iz matematike i prirodoslovlja ima 71 posto roditelja, tek 24 posto roditelja ima vrlo pozitivan stav, dok pet posto roditelja ima manje pozitivan stav u učenju takvih predmeta. Učenici, čiji roditelji imaju vrlo pozitivan stav u učenju matematike i prirodoslovlja pokazuju vidljivo bolje rezultate. 

Prema rezultatima istraživanja, tek je 50 posto činjenica koje se učenike ispitivalo u ispitu uči u sklopu kurikuluma u školama dok je ostala polovica isključivo njihovo znanje izvan škole. 

– Iako smo zadovoljni rezultatima naših učenika, ono što Hrvatskoj svakako treba da bi bili još bolji jest osuvremenjavanje sadržaja koji se proučava i u prirodoslovlju i u matematici tako da su usklađeni s 21. stoljećem koje to zahtjeva i koje očekuje to od naše djece. Prostora za to svakako ima. Zemlje koje su po ljestvici pri samom vrhu su kroz godine mijenjale svoje sadržaje u obrazovanju, a najbolji primjer za to su Slovenija i Poljska koje bilježe najznačajniji rad u TIMSS-u upravo zato što su na temelju tih rezultata mijenjali svoj obrazovni sustav, istaknula je na kraju izlaganja Buljan Culej te je dodala kako se rezultati odnose na nacionalnu razinu te kako nemaju veze s postignućima učenika, škola, već služe kao nacionalni prosjek. 

Foto: screenshot