Pretraga

[VIDEO] Evo kako reagiraju majmuni kada su nepravedno plaćeni za isti posao

A- A+

Poštenje, reciprocitet, empatija i kooperacija, kao i briga za dobrobit drugih, ljudske su osobine. Godinama su se istraživanja o životinjama fokusirala samo na njihovu agresivnost i kompetitivnost, ali dokazano je kako one itekako poznaju koncept suradnje i poštenja te tako posjeduju osobine koje danas nedostaju mnogim ljudima.

Tambako The Jaguar;Flickr

Frans de Waal je biolog i primatolog, a poznat je po svojim radovima na ponašanju i socijalnoj inteligenciji primata. Magazin Time smjestio ga je 2007 u stotinu najutjecajnijih ljudi na svijetu, a 2011. Discover ga je svrstao u 47 najvećih umova u znanosti svih vremena.

Izdvojeni članak

Što je zajedničko Gandhiju, Stingu i svim farmskim životinjama?

Ako životinje imaju vezu koja je oštećena konfliktom, one se pomiruju

Njegova prva knjiga Chimpanzee Politics uspoređivala je karakterizaciju čimpanzi uključenih u borbe moći s karakteristikama političara. Od tada de Waal u svojim radovima povlači paralele između ljudskog i ponašanja primata, od njihove pomirbe do morala i kulture.

– Kada sam istraživao pitanja moći i agresije otkrio sam kako se čimpanze pomiruju nakon svađa. Promatrao sam dvije čimpanze koje su se nakon svađe popele na drvo, ali su ubrzo nakon toga sišle zagrlile se i poljubile. To je vrlo zanimljivo, jer su se u to vrijeme sva istraživanja o životinjama fokusirala na kompetitivnost i agresiju. Ali zašto bi se pomirile nakon svađe? To nema smisla. Shvatio sam da životinje imaju vrijedne veze, koje se oštećuju konfliktima, te se one nakon toga mire. Upravo je to počelo mijenjati moju sliku o životinjskom svijetu, ispričao je de Waal na svojem TEDxPeachtree govoru 2011.

Poštenje, reciprocitet, empatija i kooperacija, kao i briga za dobrobit drugih ljudske su osobine, ali de Waal je odlučio istražiti što se dogodi kada su dva majmuna nejednako plaćena za jednaki posao. Tako je pokazao koliko zapravo moralnih svojstava majmuni i ljudi dijele.

Izdvojeni članak

Fotogalerija: Životinje fotografirane u savršenom trenutku

I majmuni poznaju koncept kooperacije, empatije i poštenja

Već je 1937. jednim istraživanjem, koje je dokumentirano i filmskom kamerom, prikazano kako čimpanze surađuju da bi se domogle nagrade. U videu su dvije čimpanze zatvorene u kavez, a da bi se domogle slastice s obližnje kutije, zajedničkim snagama užetom moraju kutiju privući kavezu. Kada jedna od čimpanzi odustane, druga ju potiče da se vrati na posao. One su u obavljaju ovog posla sinkronizirane, rade iste poteze kako bi posao bio što učinkovitiji i što je najvažnije do cilja dolaze zajedničkim snagama. Time je dokazano da čimpanze poznaju koncept kooperacije.

Osim toga, dokazano je i da čimpanze imaju visoku razinu empatije.

– Desetljećima se pretpostavljalo da samo ljudi mogu voditi brigu o dobrobiti drugih. Mi smo napravili jednostavan eksperiment i dokazali da čimpanze također brinu za dobrobit drugih, pogotovo članova svoje grupe, otkriva de Waal.

Posljednja studija koju je proveo bila je ona o poštenju, ujedno i njegovo najpoznatije istraživanje – ‘Capuchini majmuni odbijaju nejednake nagrade’.

– Stavili smo dva majmuna koja se znaju u kaveze, jedan do drugog. Morali su obaviti vrlo jednostavan zadatak. Ako obojicu nagradite krastavcem za uspješno izvršen zadatak, oni će taj zadatak biti voljni izvršiti i 25 puta zaredom. Ali ako partnera nagradite grožđem, voćem koje capuchini preferiraju, među njima stvarate nejednakost, objašnjava de Waal.

Prvi je majmun dodao kamen istraživačici za što je bio nagrađen krastavcem kojeg je pojeo. Drugi majmun također je morao dodati kamen, ali je bio nagrađen grožđem. Zatim je prvi majmun opet uspješno dodao kamen, ali kada je ovoga puta dobio krastavac, njime je gađao istraživačicu.

Njihova je studija bila kritizirana od strane ekonomista, antropologa pa čak i filozofa da je nemoguće da životinje imaju osjećaj poštenja jer je poštenje ‘osmišljeno’ tek nakon Francuske revolucije.

Da to nije istina dokazuje činjenica da je majmun koji je dobivao grožđe odbio nagradu dok god njegov partner koji je dobivao krastavce također nije dobio grožđe, što nedvojbeno dokazuje da primati poznaju koncept poštenja.

Kako je njegov eksperiment izgledao, pogledajte u videu.